Uprkos kvaliteti, kapacitetu i menadžerskim sposobnostima niti jedan proizvod ne može se probiti na arapsko tržište, čija vrijednost se procjenjuje na oko 550 milijardi dolara, ukoliko ne posjeduje certifikat o halal kvaliteti, a sve su veći zahtjevi i potrošača u BiH koji žele biti sigurni da konzumiraju halal proizvode, odnosno proizvode koji nisu svinjskog porijekla, niti imaju aditive nedozvoljene po islamu.
Jedina Agencija za certifikaciju halal kvalitete u regionu nalazi se u Tuzli, gdje je prošle godine osnovana u okviru Rijaseta Islamske zajednice BiH. Halal standard ove agencije je prošao proceduru u Institutu za standarde, mjeriteljstvo i zaštitu intelektualnog vlasništva BiH i nosiće oznaku 47.2006 halal hrana. To je ujedno prvi standard kvalitete koji su priznali vjerski i državni autoriteti u Evropi, mada je to praksa u nekim državama, poput Indonezije i Malezije.
OD KLAONICA DO PEKARA
`Zahtjevi za halal certifikatima, koji su dodatna sigurnost kvaliteta proizvoda, sve su brojniji ne samo u muslimanskim zemljama, nego recimo i u Skandinaviji`, kaže Valdet Peštalić, šef Odjela za certificiranje halal kvalitete.
Agencija za certifikaciju halal kvalitete izdaje certifikate za halal proizvod i za halal sistem, koji podrazumijeva i humano postupanje sa životinjama u industriji, određene uslove proizvodnog procesa, kao i transport gotovih proizvoda. Certifikati se izdaju na četiri godine, s tim da u toku svake godine imaju tri najavljene i tri nenajavljene kontrole.
Prve halal certifikate su dobili klaonica `Pilcom`' Gradačac, `Vispak` Visoko, `Brojler` Sarajevo, pekara `Kabil` Tuzla, `Alssa` iz Konjica i `Vegafruit` iz Doboj Istoka. Proces dobijanja certifikata pri kraju je za `Bećarević` d.o.o., `Klas` i Organsku farmu `Heljda eko` Sarajevo, pekaru `Efendira` iz Visokog, `Iriškić` iz Prnjavora i za `Brovis` iz grupacije `Ovako`.
Još se vode pregovori s `Voćarom` i `Bimalom` iz Brčkog, a kada su u pitanju hrvatski proizvođači, Peštalić navodi da su u pregovorima s `Podravkom`, PIK Vrbovec, `Perutninom` Ptuj za pogon u Čakovcu, šećeranom `Viro` iz Virovitice, te proizvođačem vode za piće `Unik` iz Hrvatske. Osim njih interes za dobijanje halal certifikata iskazali su i `Argeta`, `Perutnina` Ptuj za pogon u Srpcu, te `Astrachem` iz Pančeva.
U Agenciji za certifikaciju halal kvalitete navode da je broj zainteresovanih bh. firmi za dobijanje certifikata halal kvalitete veliki, ali da ne mogu svi ispuniti tražene uslove. Zato nije rijetka pojava da pojedine mesnice u Tuzli, ali i u ostalim bh. gradovima, kao i pojedini proizvođači koriste naziv `halal`, iako ne ispunjavaju uslove za to.
USLOVI ZA HALAL
Govoreći o prerađevinama od piletine, Peštalić kaže da objekat mora biti dezinficiran, neophodan je human unos pilića, ne smije biti prenaseljenosti, hrana kojom ih hrane ne smije biti animalnog porijekla ili GMO proizvoda, postupak klanja, ali i distribucija i pakovanje moraju zadovoljavati halal standard.
`Najveći problem u BiH je sa uvoznim mesom iz Argentine, Mađarske, Njemačke, Poljske i drugih država i uvoznici ne mogu potvrditi halal status tog mesa, tako da ni prerađivači u BiH ne mogu dobiti naš certifikat`, ističe Peštalić.
Tuzlanska pekara `Kabil` s nekoliko decenija dugom tradicijom, među prvima je dobila halal certifikat.
Da bi zadovoljili propise za dobijanje iz svog asortimana, vlasnik Mustafa Kabil je izbacio lisnato tijesto s fileom od jagoda i to zbog emulgatora E 120 za dobijanje karminskocrvene boje. Radi se o emulgatoru sa cohineal sušenim komarcima, čije je konzumiranje nedozvoljeno po islamu.
`Da bi pekara dobila certifikat halal kvalitete, u proizvodnji peciva ne smije koristiti aditive na bazi svinjske i ljudske dlake, koji se koriste za produžavanje trajnosti proizvoda, a haram (nedozvoljeni) dodaci su i aditivi za koje je utvrđeno da su kancerogeni`, navodi Peštalić.
U Agenciji za certifikaciju halal kvalitete ističu da i značajan broj kanditorskih proizvoda sadrži želatin, a koji je većinom svinjskog porijekla, te samim tim ne može dobiti halal certifikat. Halal certifikat se može izdati ne samo kada je u pitanju prehrambena industrija. Kao primjer u Agenciji navode proizvođača autopresvlaka `Prevent` iz Visokog, koji je, zahvaljujući ponudi presvlaka od goveđe, a ne svinjske kože, već ostvario značajan uspjeh na svjetskom tržištu.
U Agenciji za certifikaciju halal kvalitete u Tuzli navode da u bliskoj budućnosti planiraju uvesti halal certifikat za kozmetičke i farmaceutske proizvode, turističke i bankarske usluge, odjeću, obuću i ostale proizvode.