Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta", koje, kao malo koja druga sredina, ima svoje jake ogranke u Bileći i Gacku, proslavilo je 110 godina postojanja upravo u Bileći, gdje je u srijedu naveče upriličena i svečana akademija povodom ovog značajnog datuma.
Najzaslužnijim pojedincima i institucijama za "Prosvjetino" djelovanje i veliki ugled koji i danas ima, u Bileći su uručena i priznanja ovog društva, od čega su "Spomenice", kao najveće priznanje, dobili Milorad Dodik, predsjednik RS, i akademik Vojislav Maksimović, obnovitelj i počasi predsjednik ovog društva.
"Prosvjetinu" povelju dobili su načelnici opština Gacko i Bileća Milan Radmilović i Dragan Babić, a priznanja za doprinos u radu društva dodijeljena su Javnom servisu Radio-televizija Republike Srpske, koje je uručeno Draganu Davidoviću, generalnom direktoru RTRS, te predstavnicima Ministarstva prosvjete i kulture RS.
O višedecenijskom uticaju "Prosvjete" na kulturu i stvaralaštvo Srba govorio je ovom prilikom akademik Matija Bećković, naglasivši da je ovo društvo i osnovano radi prosvjećivanja Srba.
"Osnovana da služi srpskoj nauci i kulturi, da podupire privredno uzdizanje knjiga, školu, đake, da izdaje knjige, listove i časopise, otvara čitaonice i biblioteke, 'Prosvjeta' je uvek bila naša pokretačka snaga, na čelu sa najistaknutijim kulturnim pregaocima naših dana", rekao je ovom prilikom Bećković, ističući brojne perjanice srpske kulture.
On je poručio da Srbi treba da njeguju svoje pismo i jezik i da se u tome najviše mogu osloniti upravo na "Prosvjetu", koja je, prema njegovim riječima, nosivi stub srpske kulture.
O višedecenijskom doprinosu "Prosvjete" srpskoj nauci i kulturi govorio je i Dušan Jovanović, predsjednik Glavnog odbora "Prosvjete", ističući da su rad društva, uoči posljednjeg rata, u Sarajevu ponovo pokrenuli srpski intelektualci s jednakom snagom i naporima koje su uložili njihovi prethodnici prije 110 godina.
"Naš je cilj da osnivamo odbore svugdje gdje žive Srbi, da ih ohrabrimo da čuvaju svoj nacionalni identitet i da njeguju i ponose se svojom kulturom", dodao je Jovanović.
Osvrt na "Prosvjetino" djelovanje dao je i jedan od sarajevskih osnivača devedesetih godina, akademik Maksimović.
"'Prosvjeta' je bila glavna smjernica našeg duhovnog, prosvjetnog i stvaralačkog iskazivanja, ali i neuništiva vodilja našeg kulturnog identiteta i nacionalne posebnosti u BiH", kazao je Maksimović, zahvalivši u ime svih dobitnika "Prosvjetinih" priznanja.
Nikola Asanović, potpredsjednik ovog društva i predsjednik bilećkog ogranka "Prosvjete", naglasio je da 110 godina zaista nije malo, naročito kada se ima u vidu sve njeno djelovanje, često u veoma teškim uslovima, kakvo je bilo i ono u proteklom ratu.
O tim vremenima govorio je i pjesnik Rajko Petrov Nogo, ističući da je "Prosvjeta" dosanjala RS i da je u tome i Bileća i cijela Hercegovina dala nemjerljiv doprinos.
Svečanoj akademiji prethodili su otvaranje "Prosvjetine" galerije i svečana sjednica Glavnog odbora "Prosvjete".
Postoje 43 odbora:
- Srbija
- Crna Gora
- Austrija
- Kanada
- BiH
Uskoro osnivanja:
- Budimpešta
- Čikago
- Cirih