Pored brojnih problema u vezi s proizvodnjom i plasmanom robe, poljoprivrednici u dobrom dijelu BiH strahuju i od gradonosnih oblaka, koji za nekoliko minuta mogu uništiti sav njihov trud i ulaganja.
Koliko je situacija alarmantna, govori i podatak da u Federaciji BiH uopšte ne postoji protivgradna zaštita, a nije ni poznato kada bi se mogla organizovati.
U RS postoji Republička protivgradna zaštita, ali tom vrstom zaštite nije pokriven cijeli entitet.
Iz udruženja poljoprivrednika upozoravaju da bi, kada bi imali adekvatnu opremu, uspjeli spriječiti ogromne štete.
Kolike su potrebe takve vrste zaštite, primjer su nedavno gradom uništene veće površine zasađene povrćem kao i voćnjaci u selima Prenj i Opličići kod Čapljine.
Uništeno voće i povrće:
"U FBiH ne postoji takva vrsta odbrane i to nas ne čudi pored cjelokupnog haosa u kojem živimo i gdje se ne vodi računa o razvoju poljoprivrede. Jednostavno, nema brige države za tu granu. Posljednjim gradom je prema informacijama kojima raspolažemo uništeno 3.000 tona povrća i voća", kaže Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, i dodaje:
"Nama se poljoprivrednici koji su bili pogođeni gradom nisu obraćali, a i ne znam kako bismo im mogli pomoći. Toliko je problema. Možda bi se trebalo konačno početi misliti i o osiguranju prinosa, kako bi se kakva-takva šteta mogla kompenzirati, ili početi u većem broju koristiti zaštitne mreže od grada".
Stanko Slišković, sekretar Federalne uprave civilne zaštite, naglašava da u FBiH nema raketa za odbranu od grada.
"Protugradna zaštita je zaista i delomice povezana s našim radom. Odmah da kažem kako mi tih raketa u Federaciji BiH nemamo. Da bi se takvo što osiguralo, neophodno je ozbiljno pristupiti projektu u kojem bi učestvovalo više institucija, a među kojima je svakako i Meteorološki zavod FBiH", kaže Slišković.
Dodaje da je suvišno reći da je protivgradna odbrana poželjna.
"To bi bio dio sistema zaštite i spasavanja i treba ga profesionalno definirati, kako bi se takva vrsta odbrane našla u sustavu Federalne uprave civilne zaštite. Mora se definirati ko će rukovati tom službom, biti u dodiru sa raketama. Protugradna odbrana je potrebna na više lokacija, recimo u Posavini, gdje je dosta opasnosti od takve nepogode. Da bi se to obezbijedilo, treba ozbiljan pristup i svakako što prije pokrenuti to pitanje. Svi smo bar jednom osjetili posljedice od grada, naročito poljoprivrednici", naglašava Slišković.
Velika opasnost od grada:
Željko Majstorović, bh. klimatolog, kaže da je prije prošlog rata u BiH protivgradna odbrana postojala u Gradačcu.
"Bila je prisutna sve do početka rata, jer je taj dio oko Majevice, što se tiče nepogoda, uvijek bio problematičan. Velike opasnosti od grada, koji nije nimalo prijatan, uvijek su postojale. Ali takve vrste zaštite tamo više nema, kao ni u cijeloj Federaciji BiH. Mislim da je projekat protivgradne odbrane u to vrijeme bio realiziran sa općinom Gradačac", rekao je Majstorović.
Nedžad Voljevica iz Agrometeorološkog odjela Federalnog meteorološkog zavoda, koji je prije rata bio u Službi protivgradne odbrane u Gradačcu, kaže da je bilo inicijativa za obrazovanje te vrste odbrane usjeva.
"Nažalost, moram konstatovati da se sada ništa ne dešava u vezi s protivgradnom odbranom. Određen broj udruženja nam je slao dopise sa željom da se ta vrsta odbrane ponovo uspostavi. Međutim, ne odlučujemo mi o tome. Znate, prije rata takvu vrstu zaštite su finansirale općine. Nije bilo problema kada su se za to sredstva morala obezbijediti, a sada svi kukaju", kaže Voljevica.
Podsjeća da je do rata postojala protivgradna odbrana u Gradačcu koja je pokrivala četiri opštine.
"Među njima su bile Modriča i Odžak. Bilo je oko 30 protivgradnih stanica. Mislim da bi se i sada to moralo pokrenuti, ali na opštinskom, kantonalnom nivou. Značaj takve vrste odbrane je veliki. Nećete imati uništene prinose, ili će biti manje oštećeni nego bez takve odbrane. Neće biti štete na kućama, općenito materijalne štete, ili će one biti manje", pojašnjava Voljevica i nastavlja:
"Efikasnost protivgradne odbrane ne mora biti stoodstotna, ali je bolje kada je imate, jer su štete mnogo manje, i ako se u pravo vrijeme dejstvuje. U susjednim zemljama se to već odavno provodi."
"Rakete nisu efikasne":
U Udruženju poljoprivrednika opštine Laktaši izrazili su nezadovoljstvo protivgradnom zaštitom na području te opštine.
"Mi smatramo da sredstva koja je opština izdvojila iz ovogodišnjeg budžeta za opremanje protivgradne zaštite nisu dovoljna, jer postojeći sistem - ispaljivanje raketa, ne pruža efikasnu zaštitu", kaže Zoran Gajić, sekretar Udruženja poljoprivrednika opštine Laktaši.
Dodaje da je sistem protivgradne zaštite na području opštine Laktaši, koji podrazumijeva 10 protivgradnih stanica, povezan u Regionalni radarski centar u Novoj Topoli.
"Prema saznanjima stručnih službi, on obezbjeđuje efikasnost na gradonosne oblake u procentu ne većem od 60 odsto", kaže Gajić.
On je naglasio potrebu što bolje saradnje sa Službom protivgradne zaštite, kako bi sistem dejstva raketa na području opštine Laktaši bio podignut na najviši nivo.
"Do tada naši poljoprivrednici, a posebno voćari, spas od grada moraće da traže u postavljanju protivgradnih mreža. To je skup način protivgradne zaštite i poskupljuje ionako preskupu proizvodnju voća", rekao je Gajić.
I Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da, kada je u pitanju pokrivenost protivgradne zaštite u tom entitetu, nije u potpunosti zadovoljan, jer se nisu uključile sve lokalne zajednice, odnosno opštine.
"Tamo gdje su se opštine uključile, pokrivenost je potpuna, uz poneku greškicu, ali, ipak smo zadovoljni. Nedavno je Slavonski Brod u Hrvatskoj tukao led, a naša Protivgradna zaštita je djelovala. To se najbolje može vidjeti kada pada led i razbija se o zemlju jer se otopio i više nema moć da uništava", kaže Usorac.
"Poljoprivrednici gledaju u nebo":
Ocjenjuje da opštine kojima je protivgradna zaštita najpotrebnija, one je i imaju. Naglašava da FBiH nema protivgradnu zaštitu, te da je to problem za RS, jer se pravi "rupa" u zaštiti prema Semberiji, tako da je teže braniti tu oblast jer se prekida lanac djelovanja Protivgradne zaštite RS kada idu gradonosni oblaci.
Usorac navodi da, za sada, zemljoradnici koji žive u dijelovima RS gdje nema protivgradne zaštite mogu samo "da se mole Bogu i gledaju u nebo".
"Voćari i povrtlari mogu da postave mreže, ali to je veoma skupo i malo ko se na našim prostorima odlučuje za ovaj vid zaštite", kaže Usorac.
Rajko Popović, direktor Protivgradne zaštite RS, kaže da je u završnoj fazi da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS dobije srednjoročnu strategiju razvoja sistema, te da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o protivgradnoj zaštiti usvojen krajem prošle godine.
"Na bazi tog zakona sada je u Ministarstvu materijal koji prolazi redovnu proceduru usvajanja odluke o finansiranju protivgradne zaštite, koja će odrediti visinu finansiranja iz četiri izvora", kaže Popović.
Nemaju moderan radar:
Dodaje da su u sistemu protivgradne zaštite sljedeće lokalne uprave: Kozarska Dubica, Prijedor, Gradiška, Laktaši, Banjaluka, Srbac, Prnjavor, Derventa, Doboj, Brod, Modriča, Šamac, Pelagićevo, Žabar, Bijeljina, Zvornik, Bratunac, te po ugovoru Brčko distrikt i Gradačac iz FBiH.
"Na terenu imamo 181 protivgradnu stanicu, a na svakoj je preko ljeta, po ugovoru, ovlašten i obučen jedan čovjek da po našoj komandi ispali protivgradne rakete", kaže Popović.
Dodaje da su tokom ove godine rakete upotrebljavane 21. i 30. aprila, te 1, 3, 4, 5, 11. i 12. maja. Ukupno je trebalo ispaliti 265 raketa sa 124 protivgradne stanice.
"Kada je u pitanju oprema, najveći minus nam je što nemamo moderan meteorološki radar, a trebala bi nam dva ta uređaja. Međutim, imamo dogovor sa Srbijom, gdje čitavo istočno područje od Dervente, na istok, operativno pokrivamo njihovim radarom na Fruškoj gori. To je tako dok mora biti. Jedan naš domaći radar je dorađen, a to je vojni radar, urađen za naše namjene i on nije moderan. To je već dosta godina privremeno rješenje, napravljen je šezdesetih godina prošlog vijeka, mi se njime služimo i drži nam zapadni dio RS kao glavni radar", priča Popović.
On naglašava da današnji uslovi rada i ono čime raspolažu može u višegodišnjem prosjeku štetne posljedice od grada smanjiti za oko 50 odsto.