Školovanje prve generacije studenata po bolonjskom procesu u Federaciji BiH biće završeno u junu, a oni ni sada ne znaju koja će zvanja imati.
Ovu nedoumicu nije moguće riješiti jer ne postoji pravilnik na državnom nivou o akademskim titulama i naučnim i stručnim nazivima, a nejasno je i ko bi trebalo da napiše ovaj pravilnik.
Studenti su u panici jer će, najvjerovatnije, ova prva generacija bolonjaca biti iškolovana isključivo za biroe za zapošljavanje zato što nisu urađene pripreme i analize potreba tržišta rada prije upisa na studij.
"Bolonjski proces ne ide dobro i studenti su s razlogom zabrinuti. Trebalo je da harmonizujemo naše visoko obrazovanje. Ovaj proces u Evropi je zamišljen tako da onaj ko završi po bolonjskom procesu može da radi bilo gdje u Evropi. Imate zajedničko tržište radne snage. Mi smo daleko od pravog bolonjskog procesa jer to je državni projekat, a kod nas toga nema. Kod nas je svedeno na entitetski i kantonalni nivo. Nisu usklađeni zakoni na nivou kantona sa državnim, koji je opet parodija na zakon", ocjenjuje Lamija Tanović, član Evropske akademije nauka, a koja je bila u Grupi za praćenje bolonjskog procesa u BiH.
Ona kaže da je u Hrvatskoj za bolonjski proces još u 2005. godini izdvojeno 18 miliona KM, a da u BiH nije izdvojena nijedna marka.
"Nema ni propisane kvadrature po studentu, ni laboratorija. Sve je kod nas još improvizacija. Ne znamo ni kako će nam se zvati kadar koji završi fakultete. Na primjer, kad na jednom fakultetu završi četiri godine studija biće profesor engleskog, a na drugom fakultetu, ako završi na odsjeku za fiziku, četiri godine, biće nastavnik. To je opšti haos. Ako ćemo mi raditi na fakultetima tako da sačuvamo određeni kadar, a ne da nam studenti budu u fokusu, onda je to propala stvar. Ustanovili smo da smo griješili, ali studenti nam stradaju", upozorava Tanovićeva, koja je i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.
Problematika zvanja i zapošljavanja
Zoran Selesković, generalni sekretar Rektorata Univerziteta u Sarajevu, potvrdio je da nema pravilnika o stručnim zvanjima pa studenti i ne mogu znati koje će zvanje imati.
"Manjkavost Zakona o visokom obrazovanju je to što nije definisao ko donosi pravilnik o stručnim zvanjima i akademskim titulama po Bolonjskoj deklaraciji. U Hrvatskoj sve ide mnogo bolje jer je zakon zaista na državnom nivou. Ministarstvo civilnih poslova BiH na nivou države treba da donese pravilnik. Mi smo na Univerzitetu počeli sa izradom pravilnika na kantonalnom nivou, ali se pitamo šta će drugi univerziteti. Za sada je pravilnik iz 1991. godine, gdje opet imamo visoku i višu stručnu spremu i ne uklapa se u sadašnje visoko obrazovanje", objašnjava Selesković.
Ističe da mora postojati državni pravilnik o akademskim titulama i naučnim i stručnim nazivima.
"Država treba da donese i dodatak diplome, ali ona ne reaguje ni kada su u pitanju javne isprave poput indeksa i uvjerenja o diplomiranju, niti dizajn diplome. Krajem juna ili krajem septembra ćemo imati prve bolonjce i svi se pitamo na što će to ličiti, a država je potpisnik Bolonjske deklaracije. Planiramo izdavati diplome na maternjem i engleskom jeziku, da bar na taj način pomognemo toj prvoj generaciji. Nažalost, nema harmonizacije sa potrebama na tržištu rada i ne znamo hoće li ti ljudi naći posao kad završe studij", kaže Selesković.
Priznaje da se još ne zna kako će se zvati oni koji nakon trogodišnjeg i četvorogodišnjeg studija završe još po jednu godinu.
"Poznato je samo da je nakon tri godine studija najniži akademski stepen. Ako pogledamo šta se promijenilo u samom procesu predavanja i učenja, možda ima određenih olakšica za studente. Ali nije bolonjski proces da profesor sve vrijeme sjedi za katedrom i ispredaje svoje", ističe Selesković.
Napominje da je neophodna i modernizacija učila i da su dobri rezultati nemogući bez ulaganja države u obrazovanje.
"Primjera radi, 1984. godine po jednom studentu se u BiH izdvajalo 6.800 KM, a danas je to 1.800 KM", dodaje Selesković.
Poslije studija "na čekanju"
Na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, na kome se prije četiri godine počelo raditi po elementima bolonjskog procesa, ove godine desetak studenata je završilo studij, ali njima još nisu dodijeljena zvanja.
"Iako je na Elektrotehničkom fakultetu ove godine diplomiralo desetak studenata, koji su studirali po novom sistemu obrazovanja, nažalost Ministarstvo još nije propisalo prihvatanje zvanja i kvalifikacioni okvir tih studenata, te oni još ne znaju koja su njihova zvanja", kaže Milorad Božić, dekan banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta.
Saša Marić, koji je na Elektrotehničkom fakultetu diplomirao smjer računarstvo i informatika, na Odsjeku informatičke tehnologije, priznaje da je, kao i ostale kolege koji su završili studij, veoma nezadovoljan, jer još nisu utvrđena njihova zvanja.
"Bolonjski proces je definitivno unapređenje u oblasti obrazovanja i zadovoljan sam načinom studiranja, ali osnovna problematika je u tome što na nivou Univerziteta i države nisu usvojeni određeni zakoni, te nismo načisto ni kada su u pitanju zvanja, niti kada je u pitanju nastavak studija", navodi Marić.
Ističe da zbog takve situacije studenti koji bi nastavili školovanje nepotrebno gube godinu ili dvije.
"Na potvrdi fakulteta, koju sam dobio po završetku studija, imam zvanje diplomiranog inženjera, ali kako se još ne zna ni kako će diploma da izgleda, niti šta se uz nju i u kom obliku prilaže, još ne znamo koje međunarodno zvanje treba da nosimo. To je ogroman problem, ja želim da upišem i postdiplomski studij, ali kako Univerzitet nije donio pravilnik o zvanjima, ne mogu ni u BiH, ni u inostranstvu, jer nemam dokumentaciju koju bih morao da priložim", navodi Marić.
Iskustvo Elektrotehičkog fakulteta
Na Elektrotehničkom fakultetu prva generacija po novom planu i programu obrazovanja, koji podrazumijeva standarde predviđene Bolonjskom deklaracijom, upisana je 2003. godine, a zahvaljujući angažovanosti nastavnog kadra ovog fakulteta, koji su konkurisali u mnogim projektima, studentima je omogućena i potrebna oprema, te uslovi za kvalitetnije obrazovanje i odlazak na seminare.
"Mi smo tada uveli standarde koje je cijela Evropa počela da primjenjuje, zbog toga što je efektivnost studiranja u Evropi bila daleko manja nego u Americi. Što je najvažnije, uveli smo izborne predmete, na osnovu kojih se znanja i vještine studenata profilišu prema određenoj oblasti. Imali smo sreću da smo se uključili u jedan tempus projekat, koji se odnosio na reformu studija iz oblasti informatike, te smo po završetku projekta bili najbolje ocijenjeni od strane evropskih učesnika i koordinatora", navodi dekan Božić.
Kao jedan od najvećih problema on navodi to što na Univerzitetu u Banjaluci još nije konstituisan senat, kao najviše akademsko tijelo Univerziteta, niti su donesena bitna opšta akta za funkcionisanje Univerziteta, što značajno degradira kvalitet rada ove institucije.
"Nadležnosti su reformom obrazovanja u mnogim oblastima prenesene sa fakulteta na nivo univerziteta, ali i dalje nema suštinskih pomaka u nastavnom procesu. Direktna posljedica ovakve reforme je pad kvaliteta nastavnog procesa i nemogućnost odvijanja naučnoistraživačkog rada, čime zadovoljavanje principa bolonjskog procesa ostaje samo na deklarativnom nivou", navodi Božić.
I on smatra da je veliki problem što nadležne institucije nisu sprovele ispitivanje potreba na tržištu rada, kao što je slučaj u Hrvatskoj, pa se u RS ne zna koji će kadrovi biti potrebni tokom narednih godina i da li će studenti moći da se zaposle po završetku studija.
Za razliku od Univerziteta u Banjaluci, a kako je potvrdio Vojislav Šuko, generalni sekretar Univerziteta Istočno Sarajevo, u ovoj obrazovnoj instituciji je prošle godine usvojen Statut Univerziteta, na osnovu koga je uspostavljen i Senat.
"Izvršena je i preregistracija fakulteta, formiran je i Upravni odbor, te su studenti u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju osnovali studentsku organizaciju, odnosno Savez studenata, koji je uključen u sastav Senata i Upravnog odbora. Smatram da je Univerzitet u Istočnom Sarajevu u organizacionom smislu ispunio sve potrebne uslove za odvijanje nastave po bolonjskom procesu", navodi Šuko.
Pravilnik o stručnim nazivima
U Ministarstvu civilnih poslova BiH, u Odjelu za obrazovanje, tvrde da donošenje pravilnika o stručnim nazivima nije u nadležnosti ovog ministarstva.
"Donošenje pravilnika nije naš, već zadatak akademske zajednice. U zakonu nije rečeno ko će ga donijeti. Ni javne isprave nisu naša nadležnost", kaže Esma Hadžagić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH.
Upitana za komentar provedbe bolonjskog procesa u BiH, odgovara da je to "prekrupno pitanje i da se o tome može puno razgovarati".
"Kantonalna i entitetska ministarstva nisu uskladila zakone sa državnim o visokom obrazovanju, a to je trebalo da urade do 14. februara. Država tu nema nadležnosti, ona je isključivo entitetska i kantonalna. Nemamo mjere prinude niti drugi način da ih natjeramo da urade svoj dio posla. Imali su šest mjeseci da se usklade i to nisu uradili", ističe Hadžagićeva.
Džemo Tufekčić, rektor Tuzlanskog univerziteta, tvrdi da je donošenje pravilnika o stručnim zvanjima nadležnost države.
"Moramo svi priznati da nismo uradili potrebne pripreme za ovaj proces i pripremili djecu još u srednjim školama. To je trebalo da bude kvalitet za nove tržišne uslove. Ne treba studentima omogućiti kvalitetnu teorijsku, već i praktičnu nastavu, a kako kada nam nisu opremljene laboratorije i kabineti? Ne ulaže se u obrazovanje. Nemamo ni zakone o visokom obrazovanju na nivou kantona, a ni pravilnike o stručnoj spremi. Školujemo ljude za biroe", upozorava Tufekčić.
Emir Kamenica, generalni sekretar studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, kaže da je situacija veoma ozbiljna:
"Na svim fakultetima je goruće pitanje šta će biti kada završe tri godine studija, koje će zanimanje nositi i niko ne zna taj odgovor. U Kantonu Sarajevo zakon o visokom obrazovanju će biti donesen po redovnoj proceduri i možda i ne bude gotov do završetka školovanja prve generacije bolonjaca. Zabrinuti smo. Nije ništa usklađeno sa tržištem rada. Ne zna se ni šta ako neko bude htio da nastavi školovanje, koliko će to plaćati. Općenito je haos, a da i ne govorimo o kvaliteti nastave na fakultetima", navodi Kamenica.
Kvalitet studiranja
Da nedostatak pravilnika o stručnim zvanjima predstavlja najveći problem u oba bh. entiteta, tvrde i na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.
"Pravilnik o stručnim zvanjima se mora donijeti na nivou države. Nacionalna zvanja bi trebalo da ostanu ista, kao i u prošlom sistemu obrazovanja, ali dodatak diplomi, koji predviđa međunarodna zvanja, kao što su bečelor i slično, moraće da se definiše na državnom nivou", navodi Zoran Ljuboja, prodekan za nastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Prema njegovim riječima i na pojedinim fakultetima u Istočnom Sarajevu postoji problem nedostatka laboratorija i opreme neophodne za kvalitetno odvijanje nastave.
Studentica treće godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Amra S. ne krije da je u panici.
"Ne znamo šta ćemo biti kada završimo za neka dva mjeseca. Oni ništa ne znaju od samog početka. Kvalitet studiranja je upitan. Profesori se nisu promijenili. Predaju na više fakulteta i gledaju samo da odrade svoj čas. Nema saradnje. I dalje smo objekti u svemu ovome, a ne subjekti. Nepravda je velika učinjena našoj generaciji. Ispali smo kao neki pokusni kunići", kazala je Amra.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS navode da su usvajanjem Zakona o visokom obrazovanju i niza podzakonskih akata, te usvajanjem Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH stvorene normativne pretpostavke za funkcionisanje sistema visokog obrazovanja prema bolonjskom sistemu.
Jugoslav Vuk Tepić, načelnik Odjeljenja za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, navodi da je izvještajima komisija za licenciranje utvrđeno postojanje minimalnih uslova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja prema novim propisima.
"Sasvim je sigurno da su komisije imale fleksibilniji pristup u pisanju izvještaja, zbog velikog broja studenata koji studiraju prema starim propisima", navodi Tepić.
Nedostaje agencija za visoko obrazovanje
Drago Branković, dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci, navodi da se stvarna harmonizacija našeg visokog obrazovanja sa evropskim standardima još nalazi u početnoj fazi sa skromnim pozitivnim iskustvima.
"Iako Filozofski fakultet prednjači u sprovođenju nekih elemenata bolonjskog procesa, potpuna usaglašenost sa evropskim sistemom visokog obrazovanja još nije ostvarena. U suštini, kvalitet visokog obrazovanja determinisan je kvalitetom studijskog programa i nivoom njegove ostvarenosti. U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini još nije uspostavljena agencija za visoko obrazovanje, koja će na osnovu posebnih kriterijuma utvrđivati kvalitet visokog obrazovanja. Tek na osnovu objektivnih procjena kvaliteta stvoriće se uslovi za kvalitetniji studij i konkurenciju na širem regionalnom području", navodi profesor Branković.
On ističe da postoji problem primjerenosti studijskih programa futurološkim potrebama mladih ljudi i realnim potrebama društvene zajednice.
"Takvu procjenu trenutno niko nema. Nije, takođe, precizno poznat niti procenat studenata u odnosu na broj stanovnika RS i BiH. Stoga je zaista teško procijeniti da li će bolonjski način studiranja bitnije povećati broj studenata u cjelini, a to je još teže predvidjeti za jedan fakultet ili univerzitet", navodi Branković.
Branković ističe da institucije visokog obrazovanja u RS i BiH u cjelini nemaju obezbijeđene potpune uslove za ostvarivanje bitnih komponenti bolonjskog procesa.
"Većina fakulteta, pa i Filozofski fakultet, problem nedostatka prostora i drugih uslova rješava u granicama sadašnjih mogućnosti društvene zajednice. Ministarstvo prosvjete za potrebe Filozofskog fakulteta saniralo je jednu zgradu u univerzitetskom centru, u kojoj se odvija rad za šest studijskih odsjeka. U toku je sanacija još jedne zgrade za potrebe ovog fakulteta u kojoj će se smjestiti još šest studijskih odsjeka. Vlada RS je spremna da finansira izgradnju u idućoj godini još jedne nove zgrade na istoj lokaciji za rad preostala tri studijska odsjeka", navodi Branković, dodajući da će tek tada postojati prostorni uslovi za potpunu primjenu bolonjskih zahtjeva.
U ovoj akademskoj godini, prema riječima Brankovića, biće nabavljena i neophodna oprema.
Nema engleskog jezika
Zoran Selesković, generalni sekretar Rektorata Univerziteta u Sarajevu, kaže da su napravljeni propusti i u predmetima na pojedinim fakultetima.
"Činjenica je da na pojedinim smjerovima nema engleskog jezika, informatike i maternjeg jezika. Pa mi djeci moramo uvesti engleski u predškolsko obrazovanje, a da ne govorimo o fakultetima. Mijenjaće se situacija. Uskoro će studenti moći javno da kažu zamjerke profesorima, ako ih tjeraju da kupuju njihove knjige. Moći će birati kod kojeg profesora žele polagati", istakao je Selesković.
Neujednačene plate profesora
Rajko Tomaš, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da sprovođenje bolonjskog procesa nije moguće u uslovima gdje jedan profesor na pojedinim fakultetima u grupi ima i po 600 studenata, dok evropski standard predviđa od 25 do 40 studenata.
"U našim uslovima bolonjski proces se, nažalost, svodi na jednu veliku balkansku improvizaciju. Bolonjski proces podrazumijeva učenje u toku trajanja semestra, odnosno učenje u procesu, a ne izvan tog procesa. Nažalost, kod nas naslijeđenim sistemom ispitnih rokova, koji je transformisan i u bolonjski proces, učenje se preselilo izvan nastavnog procesa i opet imamo učenje samo za ispitne rokove, a ne za sticanje znanja", objašnjava profesor Tomaš, dodajući da je problem i to što su plate neujednačene za ista zvanja. Objašnjava da profesor koji ima 20 studenata u grupi ima istu platu kao i profesor koji u grupi ima čak 600 studenata.
Utvrđivanje znanja studenata putem sistema bodovanja, kaže, predstavlja pozitivnu promjenu i olakšavajuću okolnost za utvrđivanje znanja studenta.