Prepoznavanjem počinilaca krivičnih djela putem fotorobota objavljenih u medijima od početka osamdesetih godina prošlog vijeka do danas u BiH rasvijetljen je veliki broj ubistava, silovanja, teških krađa...
Fotorobot je često glavna smjernica u rasvjetljavanju krivičnog djela i policiji u velikoj mjeri olakšava posao. Izradu fotorobota posljednjih godina mnogo su olakšali kompjuterski programi, međutim, crtanje fotorobota rukom i dalje je ostalo nezamjenjivo.
Sead Mustafić, policijski inspektor u penziji i amaterski slikar, prvi je crtač fotorobota u BiH. Zahvaljujući njegovim fotorobotima, u BiH je rasvijetljeno oko 15 teških krivičnih djela, a iako je u penziji, i danas pomaže policiji u izradi fotorobota.
Riješio slučaj silovanja i otmice
Praviti fotorobote počeo je sasvim slučajno, a prvi je uradio 1981. godine, na osnovu kojeg je uhvaćen silovatelj desetogodišnje djevojčice iz Sarajeva.
"Bio sam dežurni kad su roditelji prijavili ovaj slučaj i od samog početka od kada smo počeli prikupljati podatke o zločincu bio sam posebno potresen tragedijom ovog djeteta i porodice. Želio sam da slučaj bude rasvijetljen. Tada je došao čovjek iz Beograda da uradi fotorobot. Kada je napravljen fotorobot, vidio sam da to nije lice koje sam ja na osnovu opisa vidio. To lice mi nije dalo mira i stalno mi je bilo u podsvijesti i progonilo me. Sjeo sam jedno veče i napravio portret koji je rasvijetlio slučaj", kaže Mustafić.
Fotorobot je objavljen u novinama i isti dan građani su prepoznali i prijavili Ibrahima Rizvića iz Živinica koji je priznao zločin. Iste godine je rasvijetljen još jedan zločin na osnovu Mustafićevog fotorobota.
"Krajem februara 1981. godine nestala je Meliha Delić iz Bugojna, radnica u restoranu. Na osnovu opisa njene prijateljice uradio sam fotorobot jednog od otmičara. Na osnovu njega pronađena je šestorka koja je Delićevu otela i silovala te njen ubica. U Makedoniji ubio ju je jedan student iz Skoplja koji je poslije osuđen na smrtnu kaznu. Ostali su dobili ukupno 52 godine zatvora", priča Mustafić.
Portret je bio ključ rasvjetljivanja događaja. Kaže da ta prva dva slučaja nikada neće zaboraviti. "Ostaće mi urezani dok sam živ", ističe Mustafić. Navodi da je poslije rata radio za MUP Kantona Sarajevo i Upravu policije FBiH.
"To su uglavnom bila djela terorizma, ubistva i druga teška krivična djela. Pošto ja nisam uključen u te slučajeve, nije me previše ni zanimalo da li je slučaj riješen i o čemu se radi", kaže on.
Kvalitetan opis lica neophodan
Objašnjava da je za izradu fotorobota neophodan talenat, mašta, ali i što kvalitetniji opis lica.
"Uglavnom mi treba od jednog do tri sata za izradu fotorobota. Međutim, uvijek ga ostavim da prenoći kako bi ga eventualno doradio. Fotorobot radim samo kada je svjedok siguran u opis lica. Jednom su me zvali iz SIPA da uradim fotorobot, ali svjedok nije imao jasan opis i odustao sam od rada. Kada mi svjedok opisuje lice stvaram sliku u glavi i naknadno stavljam na papir", objašnjava Mustafić.
Do sada je, navodi, uradio od 20 do 30 ozbiljnih fotorobota, od kojih je petnaestak dovelo do počinioca zločina i pomoglo rasvjetljavanju slučaja.
Kaže da postoji mogućnost da zbog sitne greške u opisu izradi fotorobot na osnovu kojeg može biti uhapšen nevin čovjek. Zbog toga je neophodan kvalitetan opis lica.
"Nikad mi se to nije desilo, ali uvijek sam bio oprezan. Problem je što se ljudi prepadnu u trenutku napada i slika kriminalca se iskrivi ili ga zaborave. Zbog toga je ovaj posao vrlo osjetljiv i uvijek sam sa svjedocima više puta provjeravao fotorobot", naglašava Mustafić.
U kompjuterskom programu postoji na stotine lica
Dodaje da je na poziv MUP-a Kantona Sarajevo asistirao kolegi koji radi fotorobot na kompjuteru.
"Kompjuterski program je dobar, jer ne zahtijeva pretjerano crtačko umijeće i što unaprijed nudi svjedoku različite oblike lica i dijelove lica. Međutim, i tu bi ljudi trebalo da budu obučeni, jer u prvih deset ponuđenih lica treba da se pronađe traženo", kaže Mustafić.
Albin Kazić, službenik za izradu fotorobota u MUP-u Kantona Sarajevo, objašnjava da kompjuterski program omogućava čovjeku da se prisjeti izgleda lica osumnjičenog kriminalca, jer mu nudi različite oblike lica.
U programu postoji na stotine različitih lica, dijelova lica, ali i detalja poput kape, naočala, naušnice, tetovaže, ožiljaka, benova...
"Na osnovu opisa, čovjeku prvo ponudimo određene oblike lica. Kada dotjeramo lice na kompjuteru, onda stavljamo kosu, čelo, oči, nos... Lica i dijelove lica mogu takođe da pomjeram, potamnim ili posvijetlim kako bi došli do što boljeg fotorobota. U izradi fotorobota svaki detalj je bitan", kaže Kazić.
Dodaje da izrada fotorobota ne znači i kraj slučaja kako mnogi građani misle.
"Na sudu je materijalni dokaz najbitniji. Fotorobot je samo smjernica. Opasnost fotorobota je ta što se može desiti da ima sličnih ljudi i da nastane greška, pa da bude uhvaćen pogrešan čovjek. Nama se to nije do sada desilo. Zbog toga se rade dobre pripreme prije hapšenja i provjerava se identitet osobe. Prije izrade fotorobota, čovjeku prvo nudimo fotoalbume sa evidentiranim kriminalcima kojih godišnje uslikamo oko 700", kaže Kazić.
Objašnjava da je za izradu kvalitetnog fotorobota najbitniji opis oštećenog.
Ostati pribran i zapamtiti lice kriminalca
"Opis je 95 odsto posla, a pet odsto je moja mašta. Koliko oštećeni zna, toliko će biti dobar fotorobot. Nikad se ne može 100 odsto pogodtiti izgled, ali sličnost može biti velika", kaže Kazić.
I on ističe da je veliki problem kada se oštećeni u trenutku nekog kriminalnog djela prepadne i zaboravi izgled lica.
"To nije momenat kao da pričate s nekim. Zadnji put čovjek je dolazio više puta do nas, ali se nije uspio sjetiti lica. Veoma su bitni detalji poput benova i ožiljaka koji nekad mogu pomoći u pronalasku kriminalca", navodi Kazić.
U Upravi policije FBiH i MUP-u Kantona Sarajevu kažu da ne vode evidenciju koliko je slučajeva rasvijetljeno zahvaljujući fotorobotu, ali ističu da je fotorobot često bio presudan za rješavanje slučaja.
Robert Cvrtak, portparol Uprave policije FBiH, navodi da je u zadnjih godinu dana riješeno jedno teško krivično djelo zahvaljujući fotorobotu.
"Fotoroboti su od velike važnosti za istragu. Mnogi su pomogli da uspješno riješimo teška krivična djela. Fotorobote radimo u saradnji s MUP-om Kantona Sarajevo", kaže Cvrtak.
Jusuf Zornić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo, apeluje na građane da, ukoliko postanu žrtve kriminalaca, ostanu pribrani i zapamte njihivo lice.
"Najbitnije je da čovjek dobro zapamti lice kriminalca, određenu fizionomiju čovjeka. Apeliram na sve građane da, ukoliko se nađu u opasnoj situaciji, ako postau žrtva pljačke ili napada, da pokušaju ostati prisebni u tom trenutku da se fokusiraju i da zapamte lice napadača, jer taj opis policiji značajno olakšava put", kaže Zornić.