Svirepo ubijanje pasa lutalica u gradovima BiH nije rijedak slučaj, a nekada se ti zločini nad životinjama dešavaju usred dana, čak i pred očima djece.
Velimir Ivanišević, osnivač Udruženja građana za sprečavanje okrutnosti nad životinjama SOS iz Sarajeva, tvrdi da su svirepe metode hvatanja i ubijanja napuštenih pasa na ulicama prisutne uz odobravanje lokalnih vlasti.
Jedan u nizu ubistava pasa dogodio se prošle godine u školskom dvorištu Osnovne škole "Brčanska Malta", kada je izvjesni Meho Šišić, radnik opštinske službe, pred očima učenika ubio četiri psa sa kojima su se do tada igrali.
Kako bi se tome stalo ukraj, Ivanišević ukazuje da je za rješavanje ovog i drugih problema iz ove oblasti neophodno donošenje zakona o zaštiti i dobrobiti životinja na državnom nivou, na koji se još čeka.
Drago Nedić, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, protiv je svakog svirepog hvatanja napuštenih pasa i ističe kako bi državni zakon o zaštiti i dobrobiti životinja mogao biti donesen do kraja ove godine.
"U Brezi, Tuzli i drugim gradovima smo imali ubijanje napuštenih pasa usred dana u gradu pred djecom. Ako ih ne ubiju onda ih hvataju žicama, kao što je u Sarajevu, pa i psi koji se uspiju spasiti ostaju bez jedne od šapa. To je naša surova stvarnost, a zakon o zaštiti i dobrobiti životinja još nije ugledao svjetlo dana. Umjesto da se izdvaja novac za humanu sterilizaciju pasa, principu 'uhvati, steriliši i pusti', on se izdvaja za šinterske službe", govori Ivanišević.
Krivi nadležni, ali i vlasnici životinja
On krivi i vlasnike koji puštaju svoje ljubimce na ulice. Kaže da više nego ikada nalaze napuštene pse i mace. Dodaje da s druge strane ima građana koji spasavaju napuštene životinje.
"Trude se na svoj način koliko mogu. Mi se deset godina borimo da dobijemo lokaciju za Centar za nezbrinute životinje u Sarajevu i gotovo smo se umorili od lažnih obećanja. Ali udruženja poput naših treba da su na dnu piramide obaveza u oblasti zaštite životinja, a država na čelu sa zakonom. Međutim, kod nas je sve naopako", ogorčen je Ivanišević.
Za Nedića je nepojmljivo da neko sa lovačkom puškom usred grada ubija životinje.
"Protiv toga sam i kao čovjek i kao veterinar. Problem je što sadašnjim aktima nije definisano da li se to smije ili ne smije, ali je van pameti da se tako postupa i sa stanovišta bezbjednosti građana. Moram naglasiti da je donošenje zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u proceduri i u razgovoru sa ministrima Vijeća ministara BiH postoji spremnost za njegovo skorije donošenje. Mislim da ćemo zakon imati do kraja ove godine", kaže Nedić.
Upitan da li se uopšte zna ko kontroliše šinterske službe, odgovara da je to prepušteno kantonalnim, odnosno opštinskim inspekcijama.
"Na ovom nivou nemamo inspekciju koja bi provjeravala validnost njihovog rada", navodi Nedić.
U kafilerijama tvrde da rade po zakonu
Velimir Ivanišević sumnja u validan rad šinterske službe pri Komunalnom preduzeću "Rad" u Sarajevu.
"Nikada niko nije mogao ući da vidi šta se tamo događa. Imamo informacije da uhvaćene pse ubijaju na svirep način. I ovaj zakon koji treba da dobijemo nije najbolji jer sve bitno će se rješavati podzakonskim aktima, ali daj šta daš. Svi koji tvrde da je hvatanje, ubijanje, eutanaziranje napuštenih pasa jeftinije od humane sterilizacije - lažu. Takođe, u sadašnjim aktima stoji da je za svako nezakonito hvatanje i ubijanje pasa kazna od 100 do 1.000 KM, ali šinterske službe niko ne kontroliše", govori Ivanišević.
Ahmed Đipa, portparol preduzeća "Rad" iz Sarajeva, tvrdi da se u kafileriji radi sve po zakonu.
"Nije tačno da nismo podložni kontroli. Ali ne može svako ući u kafileriju jer su tu psi u karantinu. Kada na ulici pronađu pse sa markicom, oni se stavljaju u posebne kaveze jer postoje naznake da imaju vlasnika. Inače, psi se u kafileriji drže tri dana, a nakon toga ako se niko ne javi eutanaziraju. Hvataju ih mrežama, kavezima, hvatalicom sa pancirnom sajlom. Onaj ko dođe po svoga psa za preuzimanje mora platiti 697,63 KM", objašnjava Đipa.
Dodaje još da oni koji žele usvojiti jednog od pasa ne plaćaju ništa, ali ga moraju odvesti na veterinarski pregled, vakcinisati, izvaditi knjižicu.
Sarajlija Boris F. kaže kako je nehumano i užasno ubijati pse lutalice.
"Sve su to nekada bili nečiji psi i te ljude treba kazniti. Oni koji iz puške ubijaju pse sutra bi ne trepnuvši ubili i čovjeka. Gradska uprava više stotina hiljada maraka daje šinterima, umjesto da se taj novac uloži u sterilizaciju pasa", smatra ovaj Sarajlija.
U banjalučkom azilu kažu da je broj lutalica na ulicama Banjaluke pod kontrolom, te da se njihovo prikupljanje vrši svakodnevno.
"Cilj nam je da postignemo dobre rezultate kada je u pitanju edukacija djece, a imamo u planu educirati i odrasle, koji bi trebalo da budu odgovorniji, jer je broj lutalica u direktnom odnosu sa odgovornošću čovjeka, odnosno vlasnika životinja", kaže Slaven Grbić, veterinar kojem je povjerena briga o azilu.
Navodi da ne postoji minimalni i maksimalni rok do kojeg se prije eutanazije u azilu zadržavaju psi, te da se to u azilu radi iz medicinskih razloga ili po nalogu Administrativne službe grada Banjaluka, a sve u skladu sa preporukom Američke veterinarske asocijacije.
Zapucaju na pse i nedjeljom ujutru
Mještanka iz naselja Petrovo Polje u Kozarskoj Dubici tvrdi da je u posljednjem navratu kada je vršen odstrel lutalica to učinjeno nedjeljom ujutru, oko osam sati.
"Zapucalo se ujutru iz vatrenog oružja, bilo je strašno. Vjerovatno postoji i drugi način da se smanji broj pasa lutalica, a ne da se to čini tako brutalno", rekla je ona.
Milinko Simatović, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove opštine Kozarska Dubica, tvrdi da imaju velike probleme sa psima lutalicama, kojih u proljeće i u jesen zna biti 150 do 200 komada.
"Na brojne zahtjeve građana prinuđeni smo reagovati u pravcu smanjenja broja pasa lutalica. Za vrijeme njihovog uništavanja Komunalna policija nadgleda ovaj proces. Ove godine je odstrijeljeno oko 100 napuštenih životinja, koje kad podivljaju predstavljaju opasnost. Ove godine imamo potpisan ugovor sa Domom zdravlja, koji je zadužen da smanji broj lutalica", navodi Simatović.
U dubičkom Domu zdravlja kažu da je akcija uništavanja pasa i mačaka u toku, te da je ovo problematična tema jer postoje opravdani razlozi za uništavanje lutalica, ali ima i onih koji su protiv njihovog ubijanja.
"Upotrebljavamo specijalnu municiju za uspavljivanje lutalica, a njihovo uništavanje vrši čovjek koji je stručan za te poslove, kojeg smo unajmili", kažu u Domu zdravlja u Kozarskoj Dubici, dodajući da se nakon uspavljivanja na adekvatan način vrši i ukopavanje odstrijeljenih životinja.
Dalibor Đurašinović, načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove i Komunalnu policiju u Kotor Varošu, navode da se čopori lutalica najčešće pojavljuju na perifernim dijelovima ovog grada.
"Građani prijave postojanje pasa lutalica i tad je bila neophodna intervencija. Imamo u planu izgradnju azila, ali smo za ovakav postupak ograničeni novcem", kaže Đurašinović.
Zbog pritužbi građana prinuđeni da reaguju
Prema riječima Rajka Vujinića, sanitarnog inspektora u opštini Šipovo, primorani su dvaput godišnje reagovati kako bi se broj pasa i mačaka lutalica smanjio.
"Na zahtjev Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti lokalno lovačko društvo je u prvoj polovini ove godine već odstrijelilo izvjestan broj lutalica, a sve to smo morali zbog brojnih zahtjeva građana. Ako to bude neminovno, izvršiće se još jedan odstrel do kraja godine", ističe Vujinović.
Problem sa psima i mačkama lutalicama na isti način rješavaju i u opštini Gacko.
"Čim se broj pasa poveća, u saradnji sa lovačkim društvom i uz nadzor Komunalne policije eliminiše se jedan dio ovih životinja. Nikada nismo imali problema sa udruženjima sa zaštitu životinja, činjenica je da smo zbog pritužbi građana prinuđeni na ove aktivnosti", tvrdi Goran Savić, načelnik Komunalne policije u ovom gradu.
Po podacima kojima raspolaže Administrativna služba opštine Prnjavor, od početka godine do 30. juna u ovom gradu odstrijeljene su 122 životinje lutalice.
Dragomir Mijić, predsjednik Društva za zaštitu životinja "Noa", kaže da sve velike društvene zajednice oduvijek imaju problem rješavanja pitanja položaja životinja u urbanim sredinama, ocjenjujući da se ovaj problem kod nas rješava na pogrešan način. On je uvjeren da dok ljudi ubijaju i muče životinje, isto će se dešavati i njima.
"Zna li neko od onih koji broje budžetske milione iz lokalnih i državnih kasa koliko je namijenjeno zbrinjavanju napuštenih pasa i mačaka i koliko je leševa ovih nesretnih životinja na deponijama smeća? Poziva li iko na odgovornost počinioce masovnih ubijanja ovih odbačenih prevarenih bića koja lutaju gradom u potrazi za pažnjom prolaznika", pita se Mijić.
Prema njegovim riječima, nemoguće je izgraditi tolike azile koliko je neregistrovanih, neobilježenih, nevakcinisanih pasa i mačaka na ulicama i na taj način rješavati pitanje neodgovornih vlasnika, koji svake godine ponovo mogu izbaciti sve neželjene životinje na ulice.
"Neodgovorni vlasnici to ponavljaju jer ih zbog toga inspektori ne kažnjavaju. O ovom problemu smo u više navrata pisali vlastima koje ne poduzimaju ništa, već se čak ismijavaju ovim temama", kaže Mijić.