Održivost povratka, koji je ugrožen ekonomskom devastiranošću povratničkih sredina, predstavlja najveći problem sa kojim su suočeni Srbi povratnici u Hrvatsku, ističe u intervjuu za "Nezavisne novine" Milorad Pupovac, potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), zastupnik SDSS-a u Hrvatskom saboru i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV).
Dodaje da, iako se godinama u Hrvatskoj pružao otpor povratku, Hrvatska je danas u situaciji da se i to mijenja, posebno zato što od toga zavisi završetak pregovora sa EU.
Govoreći o odnosima između Srbije i Hrvatske, Pupovac naglašava da su ti odnosi izborom Ive Josipovića za predsjednika Hrvatske iz faze normalizacije prešli u fazu povjerenja i partnerstva u mnogim oblastima.
"Predsjednik Josipović je otvorio Hrvatsku prema regiji, posebno prema BiH i Srbiji", ističe Pupovac.
Dodaje da je blokada u odnosima u posljednje tri godine posebno štetila povratku izbjeglica i rješavanju izbjegličkih pitanja.
"Dobri odnosi između Beograda i Zagreba unapređuju položaj Srba u Hrvatskoj", naglašava Pupovac.
NN: Kakva je zastupljenost Srba u vlasti, odnosno da li ste zadovoljni njihovim učešćem u izvršnoj vlasti?
PUPOVAC: Kako je bilo do 2003. godine, kada ni na državnom, ni na lokalnom nivou niste mogli naći predstavnike Srba, danas je stanje promijenjeno.
Srbi su zastupljeni i u predstavničkim i u izvršnim tijelima kako na lokalnom tako i na državnom nivou. Međutim, zapošljavanje u državnim službama, javnim poduzećima, pravosuđu i policiji nailazi na ozbiljne otpore.
NN: Sa kojim se još problemima danas najčešće suočavaju Srbi povratnici u Hrvatsku?
PUPOVAC: Problema je još mnogo i u obnovi i u stambenom zbrinjavanju i u priznavanju radnog staža. Najveći problem, međutim, predstavlja održivost povratka, koji je ugrožen ekonomskom devastiranošću povratničkih sredina.
Pomoć u razvoju poljoprivrednih gazdinstava, zadrugarstva i malog poduzetništva, te izgradnja komunalne infrastrukture predstavlja najveći problem.
NN: Postoji li, prema Vašem mišljenju, nesumnjiva spremnost Hrvatske da obezbijedi održivi povratak Srba?
PUPOVAC: Godinama se u Hrvatskoj pružao otpor povratku, a u nekim se krugovima pruža i danas. Posebno politikom kupovine vremena i birokratskog otežavanja postupka povratka.
Hrvatska je danas u situaciji da se i to mijenja, posebno zato što o tome ovisi završetak pregovora sa EU.
NN: Nedavni vandalizam u Varivodama, gdje je srušen spomenik stradalim Srbima, ipak ukazuje na to da prošlost još nije prevaziđena, o čemu svjedoči i situacija na Dejvis kupu u Splitu, gdje su se mogli vidjeti uvredljivi transparenti upućeni Srbima. Smatrate li da bi efikasnije trebalo da bude sankcionisan ovakav govor mržnje?
PUPOVAC: Nesumnjivo. Naši su zakoni u tom pogledu veoma dobri. Policija postupa korektno, ali pravosudni organi i javnost ovakve događaje ne osuđuju dovoljno oštro.
NN: Kako ocjenjujete odnose Srbije i Hrvatske nakon stupanja na dužnost novog predsjednika Hrvatske Ive Josipovića?
PUPOVAC: Ti odnosi su iz faze normalizacije prešli u fazu povjerenja i partnerstva na nizu područja: policije, pravosuđa, obrane, kulture i opće politike.
Predsjednik Josipović je otvorio Hrvatsku prema regiji, posebno prema BiH i Srbiji.
NN: Koliko odlučnost novog predsjednika Hrvatske na izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa BiH i Srbijom doprinosi poboljšanju položaja Srba povratnika u Hrvatskoj?
PUPOVAC: Srbi u Hrvatskoj dio su te politike. Podržavaju je i nastoje sudjelovati u njoj.
Blokada u odnosima u posljednje tri godine posebno je štetila povratku izbjeglica i rješavanju izbjegličkih pitanja. Dobri odnosi između Beograda i Zagreba unapređuju položaj Srba u Hrvatskoj.
NN: Kako ocjenjujete izjavu hrvatskog predsjednika tokom njegovog nedavnog boravka u Srbiji da tužbu Hrvatske protiv Srbije treba staviti po strani, te uvjeriti javnost da tužbe nisu bile ni potrebne?
PUPOVAC: Odavno sam takvog mišljenja, a znam da je Josipović takvog mišljenja i prije nego što je postao predsjednik.
Tužbe su relikti starih politika koje sprečavaju istinsko sagledavanje onog što se u hrvatsko-srpskim odnosima događalo tokom 20. stoljeća. Tužbe su uvreda za one koji su bili žrtve historijskog genocida, počinjenog od strane NDH i ustaša.
NN: Smatrate li da bi moglo doći i do povlačenja tužbe od strane Hrvatske?
PUPOVAC: Morat će doći.
NN: Dokaz ubrzane saradnje Hrvatske sa Srbijom jeste i potpisivanje Sporazuma o izručivanju, te Vojnog sporazuma o saradnji. Smatrate li značajnim to što su se predstavnici dva naroda ujedinili kada su u pitanju dvije ovako bitne oblasti?
PUPOVAC: Kada se mogu udruživati kriminalci, zašto se ne bi u interesu vlastitih naroda udruživale države da unaprijede njihovu sigurnost i njihovu ulogu u međunarodnoj sigurnosti.
Uostalom, to im je ne samo nedavna jugoslavenska prošlost, nego i skora evropska budućnost.
NN: Nedavno ste hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor uputili pismo u kome ste tražili da poništi konkurs za davanje u najam državnog poljoprivrednog zemljišta koji je raspisao grad Benkovac, a čiji posjednici su zapravo srpske nacionalnosti. Da li je uvažen taj Vaš zahtjev?
PUPOVAC: Da, uvažen je i natječaj je blokiran. Osim toga dogovaramo kako izbjeći da se država dalje upisuje kao vlasnica na zemljište koje katastarski pripada fizičkim licima, posebno izbjeglicama i povratnicima, kao i da se na jednostavan način onima kod kojih se država već upisala omogući da se oni upišu kao vlasnici. Zato nam je potrebna suradnja samih vlasnika.
NN: Obilježavanje "Oluje" u Hrvatskoj i dalje je bolna rana za mnoge Srbe i njihove porodice.
Očekujete li da će ove godine bar biti spomenute žrtve srpske nacionalnosti, na šta konstantno ukazujete?
PUPOVAC: Volio bih da bude tako. To bi omogućilo i da mi promijenimo svoj odnos prema toj proslavi.
NN: Da li ste zadovoljni položajem SDSS-a na političkoj sceni Hrvatske?
PUPOVAC: SDSS se razvija i organizacijski i utjecajem. S promjenama Ustava i Ustavnog zakona stvorene su pretpostavke da SDSS bude još utjecajniji na političkoj sceni Hrvatske.