BANJALUKA - Iako RS nema spalionicu ili poseban sistem za odlaganje animalnog otpada, njega godišnje prema nekim procjenama bude preko 22.000 tona, pa otpad iz klaonica i uginule životinje završavaju u dubokim jamama na deponijama, gdje se uglavnom odlaže i ostalo smeće.
Kako navode iz Inspektorata RS, u praksi su prisutni problemi zbog nepostojanja objekata i službi koje bi na propisan način vršile uništavanje životinjskih trupala i nusproizvoda, a lokalne zajednice nemaju finansijskih sredstava da obezbijede uslove za izgradnju i održavanje objekta, odnosno stočnog groblja.
"Trenutno se problem zbrinjavanja animalnog otpada iz proizvodnih pogona, mesnica, klaonica i sličnih objekata rješava tako što oni sklapaju ugovore s lokalnim deponijama, na kojima se vrši uništavanje nusproizvoda na način da se kopaju posebne jame u koje se odlaže taj otpad i obavezno se sprovode mjere u cilju sprečavanja širenja eventualnih zaraza i bolesti", kažu u Inspektoratu.
Ističu da je Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj propisano da se trupla uginulih životinja i nusproizvodi moraju preraditi, obraditi ili uništiti u objektima za preradu, obradu ili uništenje nusproizvoda i nije dozvoljeno bacati ih u rijeke, kanale ili druge vodene tokove, kao i ostavljati ih na putevima, otvorenom prostoru, šumama ili drugim mjestima.
"Životinjska trupla se mogu na propisan način zakopati ili spaliti na stočnom groblju ili jami grobnici, a jedinice lokalne uprave dužne su da obezbijede potrebne uslove", navode iz Inspektorata RS.
Ističu da Veterinarska inspekcija u toku redovnog nadzora u objektima za klanje i preradu proizvoda životinjskog porijekla kontroliše sakupljanje, prevoz i uništavanje nusproizvoda.
"Inspektori vrše uvid u dokumentaciju sa deponija na kojima se odlaže otpad, kao što su fakture i odvaga, na osnovu čega se kontroliše da li deponovane količine odgovaraju realnim količinama nastalim u proizvodnom procesu", dodaju iz Inspektorata.
Novo Grujić, direktor preduzeća "Depot" iz Banjaluke, rekao je da se animalni otpad na ovoj deponiji zakopava, a prethodno se stavlja na folije i prekriva krečom kako bi se brže rastvorio.
"Nemamo nekih velikih količina animalnog otpada jer opštine same organizuju odlaganje. Što se tiče otpada iz klaonica, ni to nisu velike količine, a nama dovoze otpad nekoliko klaonica", rekao je Grujić.
Prema procjenama Centra za životnu sredinu takvog otpada godišnje bude preko 22.000 tona.
"Animalni otpad trebalo je da bude potpuno odvojen, ali mi takav sistem nemamo. Trebalo bi da imamo minimum jedno veliko postrojenje na nivou RS sa hladnjačama u koje bi dolazio otpad i tretirao se", rekla je Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu.
Ona je dodala da nepravilno skladištenje takvog organskog otpada može biti štetno za biljne i životinjske vrste, površinske i podzemne vode, a indirektno i za čovjeka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.