Nakon što je postalo jasno da popisa stanovništva u BiH neće biti, čime ćemo praviti društvo Liberiji i Somaliji kao jedine tri zemlje u svijetu u kojima se neće održati popis 2011. godine, u RS je odlučeno da se sprovede entitetski popis.
Iako svjesni da rezultati entitetskog popisa neće biti međunarodno priznati, vlasti RS su krenule u taj posao.
Odlučnost: Kako se u više navrata od nadležnih iz RS moglo čuti, bez pribavljanja podataka koji se dobiju kroz popis stanovništva nemoguće je kvalitetno planirati ekonomski razvoj.
O kolikoj odlučnosti vlasti RS da sprovede popis stanovništva se radi najbolje govori činjenica da je u Skupštinu već proslijeđen zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini.
Prema predloženom zakonu, popis bi trebalo da bude sproveden u aprilu naredne godine, a ukupni troškovi tog posla u naredne tri godine bi trebalo da iznose oko 18 miliona KM.
Glavni nosioci posla popisa u RS će biti Republička geodetska uprava za imovinskopravne poslove RS i lokalne zajednice.
Iako zakon još nije donesen, u tim institucijama su već uveliko krenule pripreme za sprovođenje popisa.
Radmila Čičković, direktor Zavoda za statistiku RS, rekla je da pošto je prošlo 19 godina od posljednjeg popisa, postojeća infrastruktura za taj posao je veoma loša i praktično se kreće od nule.
Problem je što nema prakse i iskustava sa terena, ali se zato rade intenzivne pripreme kako bi se taj nedostatak nadoknadio.
Ona objašnjava da će upravo zbog svega toga taj popis koštati nešto više, dok će za svaki naredni popis trebati dosta manje novca i brže će se završavati.
Čičkovićeva najavljuje da će probni popis, koji se uvijek radi prije opšteg, najvjerovatnije biti obavljen na jesen ili u junu.
Kako kaže, on bi trebalo da pokaže organizaciju na terenu, da se vidi koja metodologija će se primijeniti, kakva će biti reakcija javnosti i niz drugih pokazatelja koji će nam pomoći da se vidi kako će se stvari odvijati na opštem popisu.
Popisni krugovi: "Koliko će popisivača biti uključeno u popis u RS još se sa preciznošću ne može reći", kaže Čičkovićeva, objašnjavajući da će taj broj odrediti takozvani popisni krugovi, što znači da bi broj popisivača trebalo da bude nešto veći od 7.000.
Što se tiče obrade podataka, ona kaže da će taj proces trajati veoma dugo, dodajući da postoje određene faze objavljivanja podataka.
Čičkovićeva je kazala da će se po završetku obrade podataka na popisu raditi dvije godine.
Ona je istakla i ulogu lokalne zajednice koja je veoma važan partner u tom poslu jer su oni ti koji moraju da pripreme adresne sisteme i kućne brojeve i oni te poslove već obavljaju.
Tihomir Gligorić, prvi čovjek Geodetske uprave RS, na koju će pasti možda i najveći dio posla oko priprema za popis, kaže da je Uprava, ne čekajući da se postigne politički dogovor da li će popis biti na entitetskom ili državnom nivou, započela sa pripremama za taj opsežan posao.
Naime, Gligorić objašnjava da se priprema popisa vrši po standardima koje propisuju međunarodne organizacije, tako da posao koji rade metodološki, naučno i stručno je primjenjiv u varijanti da popis bude sproveden na nivou RS ili BiH.
"Za posao koji bi trebalo da odradi Geodetska uprava potrebno je 4,6 miliona KM", rekao je Gligorić, objašnjavajući da se radi o opsežnim i zahtjevnim pripremnim radnjama koje podrazumijevaju izradu velikog broja digitalnih mapa, izradu skica, utvrđivanja granica, ažuriranje evidencija ulica i niza drugih aktivnosti.
Korist za sve institucije: On je istakao da će formiranje te baze podataka biti od koristi svim institucijama RS, koja će moći crpjeti te podatke za svoje potrebe i projekte.
Ilustrujući to na konkretnim primjerima Gligorić je kazao da će se tim poslom konačno tačno utvrditi kuda prolazi entitetska granica i omogućiti lakša primjena poreza na nepokretnosti.
Upitan da li će to što RS sama pravi popis otvoriti i neka politička pitanja i negiranje tih rezultata, Gligorić smatra da se pripremi popisa koju oni sprovode sa stručne strane ne može naći niti jedna zamjerka, jer sve rade u skladu sa evropskim standardima i studijom iz 2007. godine o "Tehnologiji formiranja kartografske dokumentacije za potrebe popisa 2011. godine", donijetoj na nivou BiH.
"Svakako da je bilo bolje da se popis sproveo na cijeloj teritoriji BiH", kaže Gligorić, dodajući da ukoliko se riješi ovo političko pitanje i u zadnjem momentu se krene u popis na državnom nivou, da će se oni lako tome prilagoditi.
Što se tiče sredstava koja će biti utrošena za popis u naredne tri godine, Gligorić kaže da možda ona djeluju kao velika, ali da će se u vrlo kratkom vremenu isplatiti.
Pored toga, on navodi da ukoliko se postigne dogovor o popisu na nivou BiH, da bi sredstva koja se sad za ovaj posao izdvajaju iz entitetskog budžeta bila namirena iz državnog.
Prema njegovim riječima, u čitav posao oko pripreme popisa Uprava na čijem je on čelu je krenula još prije godinu dana, tako da su dosad već završili više od pola posla koji im predstoji.
Definisati granice opština: I u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS ne sjede skrštenih ruku na pripremi popisa u RS, već, kako kaže Sandra Kovačević, portparol tog ministarstva, aktivno se radi na pružanju podrške Zavodu za statistiku koji je glavni nosilac aktivnosti u vezi sa popisom stanovništva.
Ona je istakla da je za uspješno sprovođenje popisa potrebno definisanje granica opština u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji i ažuran adresni sistem jedinica lokalne samouprave.
Kovačevićeva navodi da je urađeno uputstvo za ažuriranje adresnog sistema, kao i obrazac za vođenje ulica u jedinstvenu evidenciju adresnog sistema.
"Prema informacijama koje dobijamo sa terena, sve opštine su pristupile ažuriranju adresnog sistema, neke su okončale taj posao, dok su u drugim aktivnosti u toku", kazala je Kovačevićeva.
U Ministarstvu ističu da su opštine veoma odgovorno pristupile poslovima oko popisa.
Stevo Pašalić, demograf, kaže da je RS davala veliki doprinos u pokušajima da se sprovede popis na nivou BiH, ali pošto nije uspjela u tome popis će biti organizovan samo na nivou RS.
On ističe da popis u RS nikoga ne može da ugrozi i on će se koristiti isključivo u statističke svrhe i potrebe kreiranja razvojnih programa.
"Popis će biti od koristi, iako vjerovatno neće ući u međunarodnu statističku evidenciju jer nije uporediv sa drugim državama", kazao je Pašalić, dodajući da je manje bitno ko će ga priznati, a ko neće, jer će njegove podatke kao najrelevantnije podatke svi koristiti.
On ne isključuje da može doći do određenih problema tokom popisa i pokušaja bojkota, tako da je potrebno uraditi dobru kampanju kako bi svaki stanovnik shvatio da je bitno da se izađe na popise.
Pašalić ističe da je izuzetno bitno da se sprovede popis i iz tog razloga što je do velikog broja podataka moguće doći samo kroz popis.
"Ako bi ipak došlo do dogovora, ono što uradi Geodetska uprava RS iz domena kartografije je apsolutno prihvatljivo jer bi oni sve to morali raditi i da je nosilac aktivnosti statistika BiH", kazao je Pašalić, ističući da je upravo kartografija jedan od najobimnijih poslova u samom popisu.
On kaže da postoji varijanta da RS izvrši popis, pa da u nekom narednom periodu to uradi FBiH i da se potom zbroje ti podaci.
Prema njegovim riječima, na takav način je svojevremeno urađen popis u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, gdje su dvije republike uradile svaka popis za sebe, a kasnije zbrojile rezultate koji su kao takvi bili međunarodno priznati.
Popis neophodan
Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta Banjaluka, kaže da se bez popisa ništa ne može uraditi jer procjene broja stanovnika variraju i do 300.000.
"To je tolika greška. Onda sve ekonomske vrijednosti gube smisao", kaže Jakšić i dodaje da sve međunarodne finansijske organizacije sve mjere po broju stanovnika, pa tek onda utvrđuju razna ograničenja ili privilegije.
On kaže da zbog nedostataka statističkih podataka koji se dobijaju popisom BiH će izgubiti mnoga prava i privilegije koje bi mogla da ima.
Jakšić dodaje da je bez tih podataka nemoguće planirati budućnost, ističući da će nedostatak popisa zatvoriti vrata evropskih fondova, jer se iz njih sredstva dobijaju na osnovu broja stanovnika.
On smatra da će popis koji će uraditi RS u svakom slučaju biti koristan, bez obzira da li će ga neko priznati ili ne, jer nakon njega će se moći praviti realni planovi za svaku sferu života.
Brojke
- 19 godina nije obavljen popis stanovništva BiH
- 7.000 popisivača će učestvovati u popisu u RS
- 18 miliona KM ukupni troškovi popisa u RS