BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO – Širom svijeta danas se obilježava Svjetski dan radija, a glavno pitanje koje se postavlja u vezi radija je da li će ovo tehnološko čedo Tesline druge industrijske revolucije preživjeti izazove digitalizacije.
Odgovor je da, hoće, ako ostane ono što jeste, uz neophodne tehnološke nadgradnje koje idu sa vremenom.
Dragan Malić, urednik programa i voditelj emisije "Dizalica" na Nes radiju rekao je za "Nezavisne novine" da je 2024. godina izuzetno važna za sve radio stanice na prostoru bivše Jugoslavije.
"Obilježavamo stotinu godina od kako je Radio Beograd, 1924. počeo prvi u Jugoslaviji, a deveti u Evropi, emitovanje radio programa. Svi mi koji se bavimo radio programom, nekako smo se ugledali na Radio Beograd, a kasnije i na neke druge radio stanice. Svjedoci smo da je radio jednim dijelom gubio bitku sa internetom, međutim, radio se izborio, preživio je, iako su mnogi predviđali da se to neće dogoditi, ali uspjeli smo", kazao je Malić i podsjetio na presudnu ulogu radija, a kako kaže, to je zabava, edukacija i obrazovanje.
"Mi na Nes radiju već 27 godina uspjevamo još uvijek da ljude i zabavimo, ali i da ih edukujemo, kažemo ono što je važno i za fizičko i za mentalno zdravlje. Ja radio uvijek opisujem kao jednu ozbiljnu knjigu, jer kad čitate knjigu svako ima neku svoju sliku i svoju bajku u glavi, a isto je i sa radijom. Doduše, danas smo mi puno vidljiviji, ljudi mogu i da nas vide na našim službenim stranicama, ali nas i dalje ljudi zamišljaju onako kako oni žele, i baš zato radio ima tu magiju knjige", rekao je Malić.
Da je budućnost radija zagarantovana, jer je to medij koji je opstao, najstariji elektronski medij, koji ima svoje mjesto u medijskom i svjetskom prostoru, upravo zahvaljujući naučnim i tehnološkim dostignućima kazao je za "Nezavisne novine" Dragan Pajić, direktor Radija Republike RS, najstarijeg elektronskog medija u Srpskoj, koji je nedavno proslavio 57. rođendan.
"Radio ne da opstaje pored modernih tehnologija, već i zahvaljujući razvoju nekih drugih tehnoloških momenata, tako da su društvene mreže, internet, televizija, mogu slobodno reći saradnici radija. Radio može još da se razvija, dodatno se približi slušaocima, dobije nove slušaoce, jer radio aparat nije muzejski eksponat, on samo mijenja svoj oblik. Društvene mreže su pogodne za promociju programa, što je u Evropi uveliko praksa, kod nas se malo manje koriste, ali i mi smo krenuli tim putem", kazao je Pajić i napomenuo da mora postojati kvalitet da bi radio stanice imale šta da plasiraju na društvene mreže.
"Kvalitet radijskog programa je najbitniji kao i način prezentacije tog programa, odnosno, mogućnost da dođete do što većeg broja slušalaca i ako je moguće, privučete i one slušaoce koji su uslovno rečeno mlađi. Radio je zacrtao put za tehnologije koje su ga nasljedile, televiziju, interent, ali se i sam prilagodio novim vremenima. U BiH je započela priča o digitalizaciji televizije, urađeni su određeni koraci, potpisani određeni ugovori, međutim o digitalizaciji radija u BiH još niko i ne govori i tu kasnimo za regionom", smatra Pajić.
Kako ističe, Radio Beograd i Hrvatski radio uradili su digitalizaciju uporedo sa digitalizacijom televizije.
"To kod nas nije slučaj, ali da ne bude zabune, kvalitet radijskog programa na našim prostorima ne zavisi isključivo od njegove digitalizacije, još uvijek je sve u rukama novinarskog umijeća, znanja, kreativnosti, volje i sposobnosti da radite ovaj posao", rekao je Pajić.
Stefan Ratković, asistent na Katedri za novinarstvo i politikologiju na Filozofskom fakultetu u Palama, rekao je da je radio prvi elektronski masovni medij i prvi masovni medij kojim je omogućena direktna interpersonalna komunikacija kroz uključivanja povratne sprege slušalaca.
"Predstavlja tehnološku pretpostavku i televizije i interneta. Značajno je uticao na transformaciju i profesionalizaciju novinarskog poziva, stavljajući u prvi plan spikere i tehniku i estetiku glasa kao sredstva komuniciranja. Radi se o prvom mediju koji je okupljao dislociranu publiku, izrazito ekonomičan, rasprostranjen, prilagodljiv i neposredan", kazao je Ratković.
Napominje da je emitovanje radio drame "Rat svjetova" u izvođenju Orsona Velsa koje je 1938. izazvalo paniku kod ljudi zbog uvjerljivog simuliranja napada marsovaca, pokrenuo naučne studije o medijskim efektima.
"Kao vrlo sugestivan medij koji pokreće imaginaciju, radio je svjedok istorije 20. vijeka oslikane zvukom. Danas se sa digitalnim tehnologijama nameću podkasti kao disruptivna inovacija ili tehnologija koja kao negacija i nadgradnja stare, predstavlja novu mrežu vrijednosti i novo tržište koja zamjenjuje uspostavljene tehnologije. Suštinski, radi se o unapređenim formama radijskog i audio-emitovanja, čiji su glavni nedostaci hiperprodukcija u kojoj su kvalitetniji programi teže vidljivi, često nedostatak informativnog jezgra u opširnim visesatnim tiradama, favorizovanje stajališta i utisaka koji potiskuju analitiku i informativni karakter medija", kazao je Ratković i istakao da svaki tradicionalni medij moraju da se suoče sa izazovima "strimovanja", ali i da to ne znači da treba da odustanu od svoje osnovne ideje, već je rješenje da savremene tehnologije "ukrote" na vlastitu korist.
Iz Regulatorne agencije za kominukacije (RAK) su naveli da se u BiH emituju 154 radijska programa.
"Prema registru korisnika dozvola, emituje se 147 radijskih programa putem zemaljske radio-difuzije (FM), dvije radio-stanice emituju na srednjim talasima, a registrovane su i dvije neprofitne radio-stanice. Takođe, radijski program emituju i tri javna RTV servisa u BiH", navode iz RAK-a.
Svjetski dan radija Unesko je utvrdio 2011. godine i to baš zato što je 13. februara 1946. godine prvi put emitovan program Radija Ujedinjenih Nacija.
