Novi vlasnici privatizovanih firmi u BiH, u nemogućnosti da zbog zakonskih ograničenja otpuste radnike, koriste psihičko zlostavljanje radnika kao vid pritiska kako bi oni sami napustili posao.
Upozorili su na ovu pojavu predstavnici sindikalnih organizacija u BiH. Oni ističu da je ovakav vid mobinga, koji se najčešće definiše kao kontinuirano psihičko zlostavljanje i ponižavanje druge osobe s ciljem ugrožavanja njenog ugleda i ljudskog dostojanstva, prisutan, ali teško dokaziv.
Ranka Mišić, predsjednica Konfederacije sindikata BiH, kaže da u Sindikat svakodnevno stižu pritužbe zbog mobinga, ali kada dođe do toga da se pokušaju zaštiti radnička prava onda niko o tome ne želi da priča niti da javno optuži svoje nadređene.
"Sama činjenica da vam neko mjesecima ne plati za ono što radite jeste jedna, ako ne i najgora vrsta, mobinga. Kod nas toga ima koliko hoćete. U konačnici, mobing je uvijek tu kada poslodavac hoće da otjera radnike i koristiće se perfidnim psihičkim metodama. O ovome problemu se ne govori toliko koliko je zaista opasan", upozorava Mišićeva.
Edhem Biber, potpredsjednik Konfederacije sindikata BiH, tvrdi da je mobing jedan vid zloupotrebe porivatizacije.
"U nemogućnosti da otpuste radnike, jer bi se tada suočili sa tužbama, poslodavci učine sve da radnici sami napuste firmu. Tada izgleda da su ulagači ispunili svoj dio dogovora o neotpuštanju radnika, ali često su tu manipulacije. Ne tvrdim da mobinga nema ni u drugim firmama, ali nam je poznat problem radnika u privatizovanim kompanijama", ističe Biber.
U BiH nema pravih mehanizama zaštite radnika
U Republici Srpskoj nijedan slučaj psihičkog mučenja na radnom mjestu nije završio na sudu, iako je prije više od godinu u Zakonu o radu RS mobing okarakterisan kao jedan od oblika narušavanja prava radnika.
Sindikat RS zajedno sa oštećenim radnicima priprema dvije tužbe za koje Ranka Mišić kaže da imaju dokaze i da bi mogli "proći" na sudu. Ona navodi da jedan banjalučki novinar i radnica iz trgovine sada pripremaju tužbe protiv svojih nadređenih.
U Federaciji BiH mobing se uopšte ne pominje u zakonu. Rijetke tužbe koje nezadovoljni radnici podnose obično se tretiraju po drugim tačkama ugrožavanja rada, a ne kao mobing. Ranka Mišić ističe da nepostojanje tužbi ne znači da mobing nije prisutan u našem društvu.
"Mobing je mnogo veći problem nego što to želimo priznati. Kod nas je mobing mnogo ozbiljniji nego na Zapadu, jer kod nas nema pravih mehanizama zaštite. Najveći problem s mobingom je što se teško dokazuje i što se radnici plaše prijaviti ga", ističe Mišićeva dodajući da kod većine slučajeva maltretiranja na poslu radnici šute i trpe.
Jadranka Mikić, sociolog iz Zenice, koja se sa raznim nevladinim organizacijama bavila problemom mobinga, smatra da je najveći problem u sprečavanju mobinga strah radnika, ali i društveni sistem koji onemogućava adekavatnu borbu protiv ovakvog načina ugrožavanja radnika.
Zlostavljanje na poslu teško dokazati bez svjedoka
"Jedina gora stvar od mobinga jeste nezaposlenost. Tako razmišljaju naši radnici i onda često šute i trpe. Ne postoji ni društveni sistem koji bi ugroženim davao neku šansu. Kod nas u FBiH ovo pitanje čak nije ni zakonski tretirano. Na našim predavanjima ugroženim radnicima nastojimo vratiti samopouzdanje. Važno je da znaju da ima mehanizama za zaštitu. Ukoliko je maltretiranje i ponižavanje prisutno, i to u dužem periodu, potrebno je da radnici uredno evidentiraju kada se i šta dešavalo. Važno je i da nađu saveznika na poslu koji će ako treba posvjedočiti da se maltretiranje dešavalo i ukoliko dođe do suda da slučaj ne propadne", objašnjava Mikićeva.
Iako nema pravila, mobing se najčešće dešava u privatizovanim firmama.
"Prilikom privatizacije ostane obaveza poslodavcu da zadrži određeni broj radnika. S obzirom da mu zakon ne dozvoljava direktno izbacivanje sa posla nastoji se na sve načine napraviti atmosfera da se radnici sami povuku", upozorava Jadranka Mikić.
Samostalni sindikat trgovačkih radnika BiH, čije su članice najčešće na meti mobinga, uradio je istraživanje o mobingu nad radnicama u trgovinama širom BiH.
Prekovremeni rad i puno šefova "nad glavom"
Prvi podaci ovog istraživanja pokazuju da su najčešći vidovi mobinga u BiH prekovremeni rad i puno nadređenih od kojih svako izdaje svoje komande.
"Radnicama je najviše smetalo što im šef uvijek visi nad glavom. Pravi se osjećaj neprestane napetosti i uvijek su u psihozi jer se boje da će nešto pogriješiti. Jedan vid mobinga je i prekovremeni rad pa i rad noću koji se određuje bez ikakvog poštovanja zakona. Problem je i u ignorisanju mišljenja radnica", kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sekcije žena sindikata trgovine BiH.
Za razliku od zemalja Zapada u kojima se kao mobing navodi i pričanje neumjesnih viceva ili glasnije obraćanje uposlenima, bh. radnici su manje osjetljivi na ove pojave.
"Južnije nacije su mnogo fleksibilnije tako da neke sitne stvari nama ne smetaju kao recimo radnicama u Finskoj. Naši radnici su skromni i kao zlostavljanje na poslu izdvajaju one stvari koje su zaista važne. Kod nas su mobing sve one suštinske stvari kojima poslodavci nastoje zagorčati život radniku, a sve da bi neko drugi došao na tu poziciju", kazala je Beširovićeva.
Suprotno uvriježenom mišljenju da su muškarci najveći tirani na poslu, istraživanje je pokazalo da su žene najveći mučitelji, odnosno moberi.
Zahida Selak, uposlenica Arhiva Federacije BiH, jedan je od rijetkih radnika u BiH koja se pokušala sudski putem zaštititi od maltretiranja na radnom mjestu.
Izgubiti zdravlje na poslu
Već više od dvije godine na Kantonalnom sudu u Sarajevu Selakova ima spor protiv svog bivšeg direktora.
"Morala sam na sud jer je na poslu postalo neizdrživo. Prvo me je direktor degradirao, a onda je nastojao na svake načine zagorčati mi život. Trebalo je napraviti mjesta za nove radnike", priča Selakova.
Ona tvrdi da je zbog stresa na poslu gotovo izgubila zdravlje.
Ramiza Sirbubalo, advokat Zahide Selak, kaže da je mobing teško dokazati ukoliko poslodavci nisu direktno kršili Zakon o radu.
"Mobing nije definisan zakonom što je najveći problem kod ovakvih slučajeva. Ukoliko postoji osnov, poslodavac može biti tužen po osnovu ugrožavanja ljudskih prava. Problem je i što je teško doći do svjedoka jer obično kolege neće da svjedoče", objašnjava Sirbubalova.
Iako postoje načini u borbi protiv mobinga, savjet stručnjaka je da ukoliko je situacija zaista teška i ukoliko radnik ne kani do kraja istrajati u zaštiti svojih prava, da je nekad bolje i popustiti.
"Nije popularno nikome savjetovati da napusti posao, ali mi nekad oštećenim savjetujemo i strategiju odstupanja. Bolje je nekad i povući se sa posla nego izgubiti zdravlje zbog teško dokazivog mobinga", kazala je sociolog Jadranka Mikić.