Dobiti posao u zemlji u kojoj je, prema zvaničnim statistikama, gotovo pola miliona ljudi nezaposleno, vjerovatno je jedan od najsretnijih događaja u životu jednog građanina Bosne i Hercegovine.
Da bi došli do "privilegije" da rade i tako svakog mjeseca primaju platu, oni koji traže posao spremni su na sve, pa i na davanje velikih svota novaca osobama koje mogu "srediti" zaposlenje.
Apsolventica Pravnog fakulteta Eldina K., koja je tražila zaposlenje u Tuzli, tvrdi da postoji "cjenovnik" usluga dobijanja poslova.
"Radila sam volonterski u jednoj nevladinoj organizaciji i bila u potrazi za pravim poslom. Završavam fakultet i potrebno mi je radno mjesto sa redovnim primanjima. Upoznali su me s čovjekom koji je u Tuzli poznat po tome što sređuje ispite studentima. Bila sam šokirana kada mi je otvoreno poručeno da dam 10.000 KM i da ću u roku od nekoliko mjeseci dobiti posao", tvrdi Eldina.
Ime čovjeka koji je na ovaj način nudio da učestvuje u pronalasku posla ne zna, ali tvrdi da su neki od njenih prijatelja bili dobro upoznati sa ovom metodom "zapošljavanja".
"Šokirala sam se. Uvijek se o tome priča, međutim, nisam znala da je to sve tako uhodano. Za ozbiljniji posao za mjesto gdje je potrebna fakultetski obrazovana osoba cijena je 10.000 KM, dok se za poslove za koje je potrebna srednja škola daje manje novca. Nisam mogla vjerovati da je to sve tako organizovano", kaže Eldina.
Tvrdi da nije uplatila novac u strahu da će "novac propasti iako je on nudio i povrat ukoliko mi ne obezbijedi radno mjesto". Kaže da je iz priča prijatelja saznala da su mnogi spremni dati pare, jer ipak se dobije neka sigurnost, a mito se "isplati' za desetak mjeseci". Eldina K. danas radi u jednoj privatnoj marketinškoj firmi.
Skoro polovina ispitanika spremna da da mito
Ona je samo jedna od onih koji se prilikom potrage za zaposlenjem susreću sa iskušenjem da im se za radno mjesto traži novac. Tuzlanska policija nedavno je dobila prijavu protiv Ferida Halilovića iz Tuzle kojeg je jedna nezaposlena medicinska sestra optužila da joj je uzeo novac uz obećanje da će je zaposliti u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla. Nezaposlena medicinska sestra prijavila je da je dala novac jer je u više navrata čula da se radna mjesta kupuju po cijeni od 3.000 do 5.000 KM, te je vjerovala da je Halilović povjerljiv posrednik. Policija je protiv Halilovića podnijela krivičnu prijavu ali slučaj još nije završio na sudu.
Prema istraživanju portala posao.ba, nejvećeg web portala za zapošljavanje u BiH, davanje mita u zamjenu za radno mjesto svakodnevna je društvena pojava u našoj zemlji.
"Već drugu godinu zaredom provodimo istraživanje o korupciji prilikom zapošljavanja. U istraživanju je učestvovalo 882 ispitanika iz svih gradova i dijelova BiH. Rezultati istraživanja su katastrofalni, ali nisu i iznenađujući. S obzirom na prisustvo korupcije u skoro svim porama života u BiH, teško je očekivati da ovakvih stvari nema prilikom pronalaska posla", objašnjava Nermana Ajanović-Hajdarpašić, dio tima portala posao.ba.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da bi gotovo polovina ispitanih (46 odsto) pristalo na plaćanje mita u zamjenu za zaposlenje. Također, 37 odsto ispitanika izjavilo je da su im budući poslodavci ili nadređeni tražili mito za posao. Iznos koji se daje kao mito za dobijanje posla najčešće je veći od 3.000 KM. Zanimljivo je da je velika većina ispitanika kazala da nikad nije dala mito, ali da poznaju nekoga ko jeste.
Primanje radnika bez konkursa
Miroslav Vukajlović, direktor banjalučke agencije "Spektar" za posredovanje pri zapošljavanju, kaže da mu nije poznato da je u privatnim preduzećima prisutna diskriminacija prilikom zapošljavanja radnika, što, kako ističe, nije slučaj i s javnim ustanovama.
Ističe da na osnovu iskustva u radu, budući da je agencija "Spektar", partner privatnim preduzećima u procesu izbora i selekcije budućih saradnika, može da tvrdi da je privatnicima isključivo u interesu da zaposle što kvalitetnije radnike.
"Mislim da postoje institucije i u javnom sektoru, kojima je stvarno u interesu da postignu što bolji rezultat, te pokušavaju da funkcionišu kao privatna organizacija i potpuno savjesno rade svoj posao. Naravno, imamo i onaj drugi, žalosni dio javnog sektora, koji zapošljava ljude koji su tu da bi odradili posao, zadovoljili nekakvu formu, dobili sigurnu platu i otišli kući i uživali", navodi Vukajlović.
Ističe da postoje institucije u kojima zadnjih deset godina nije objavljen oglas ili konkurs za radno mjesto, a gdje je primljeno na desetine radnika.
"Postavlja se pitanje, kako je moguće da se bez objave konkursa prime desetine radnika u institucijama, dok drugi ljudi, koji su bili potencijalni kandidati za ta radna mjesta, u normalnim uslovima ne mogu da dođu do posla", ističe Vukajlović.
Dodaje da javni sektor i dalje, u velikoj mjeri služi kao sredstvo političkim strankama, koje imaju kontrolu nad određenim institucijama i preduzećima.
"Oni putem tih institucija ispunjavaju obećanja koja su dale glasačima i svojim partijskim kolegama, kojima obećavaju da će imati prednost u procesu zapošljavanja, kada dođu na vlast. To se dešava već godinama, bez obzira koja je politička partija u pitanju", objašnjava Vukajlović.
Partijska knjižica ispred znanja
Ističe da taj proces donosi niz negativnih efekata, koji se ne odnose samo na način na koji se radnici zapošljavaju.
"Kao prvo, ne zna se da li je osoba, primljena na taj način, stručno sposobna da obavlja određenu vrstu posla, odnosno da li može da doprinese kvalitetu na tom radnom mjestu, te se dešava da te organizacije i institucije imaju loš kvalitet u radu i tako uzrokuju niz drugih negativnih pojava, koje se tiču kvaliteta usluga, koje obavlja taj pojedinac", navodi Vukajlović.
Dodaje da je drugi bitan problem, koji se pojavljuje zbog takve vrste zapošljavanja, taj što je društvo u kojem živimo, prepoznalo da je jedini način da se zaposlite u mnogim javnim institucijama, upravo taj da imate partijsku člansku kartu.
"Donedavno smo imali 60 odsto zaposlenih u javnom sektoru, odnosno u javnim preduzećima koja su pod kontrolom države, te se kao efekat stvorilo podaničko društvo, u kojem su ljudi, kao učesnici na tržištu rada svjesni da nije bitno ulagati u sebe, u svoje sposobnosti i podizanje znanja i kompetencije na svim nivoima, nego je dovoljno učlaniti se u političku partiju, prodati plac i pripremiti određenu novčanu sumu, koju treba da platite i vi se zapošljavate u instituciju u kojoj ostajete da radite do penzije", smatra Vukajlović.
Ističe da niko ne pokušava da riješi problem diskriminacije prilikom zapošljavanja.
"Mislim da ćemo mi još mnogo godina trpiti posljedice procesa koji je, nažalost, i danas u toku. Stanje na domaćem tržištu rada u zadnjih dvadeset i više godina, zatrovano je u samom procesu zapošljavanja", dodaje Vukajlović.
Teško dokaziva krivična djela
Iz Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo kažu da su upoznati sa istraživanjem portala posao.ba ali da zavod informacija o korupciji nema.
"To nije naša nadležnost. Primanje mita u bilo kojoj oblasti, pa tako i zapošljavanju stvar je policije i tužilaštva", naglašavaju iz Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo.
Iz Zavoda za zapošljavanje RS navode da se njihovo znanje o uslovima prilikom zapošljavanja radnika, odnosi na uslove koje poslodavci svakodnevno objavljuju u oglasima, odnosno konkursima.
Jovan Kalaba, rukovodilac Filijale Banjaluka Zavoda za zapošljavanje RS, kaže da im poslodavac dostavlja prijavu o potrebi za radnicima, a ako poslodavac zahtijeva, Zavod je dužan da potrebu za radnicima oglasi u jednom od dnevnih glasila u RS.
Iz Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH nisu odgovorili na naš upit o korupciji pri zapošljavanju.
U Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu kažu da do sada nije bilo optužnica zbog uzimanja mita prilikom zapošljavanja.
"Zadnjih nekoliko godina sigurno nije bilo slučajeva obrađivanja korupcije prilikom zapošljavanja. Svjesni smo da ovaj vid korupcije vjerovatno postoji, međutim, sudskih procesa nije bilo. Korupciju i primanje mita teško je dokazati", objašnjava Edina Pirija, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.
Pirija ističe da je teško dokazati ova djela jer su rijetki koji žele svjedočiti da su dali novac prilikom potrage za radnim mjestom.
"I davanje i primanje mita je krivično djelo tako da se ljudi teško odlučuju da svjedoče", dodaje Pirija.
U Tuzlanskom kantonu sud je proglasio krivim jednog od bivših direktora Rudnika uglja Banovići koji je primao mito za zapošljavanje novih radnika.
"Ovo se vodi pod krivično djelo primanja mita i ne razdvaja se po oblasti tako da ne znamo koliko se takvih slučajeva odnosi na korupciju prilikom zapošljavanja", ističe Jasna Subotić, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva u Tuzli.
Novi radnici pod lupom komisija
Nasuprot mišljenju ispitanika posao.ba koji tvrde da je korupcija najprisutnija u državnoj službi, Jakob Finci, direktor Agencije za državnu službu BiH, kaže da prilikom dobijanja posla u državnoj službi nema primanja mita.
"Garantujem da niko u državnoj službi nije zaposlen ni po partijskoj, ni familijarnoj kao ni po liniji podmićivanja. Prilikom primanja u državnu službu za svako pojedinačno mjesto odlučuje petočlana komisija. To bi već bio problem potplatiti pet članova komisije", objašnjava Finci.
On ne poriče da korupcije možda ima, ali smatra da je mnogo prisutnija na nižim nivoima nego u državnoj službi.
"Kada god se priča o korupciji ili potplaćivanju službenika sve ostane samo na pričama. Dovedite mi jednog čovjeka koji je javno spreman reći - ja sam Peri, Sulji ili Juri dao 3.000 KM. Ja živim među ljudima i sa ljudima i znam da se o tome priča. Svi kažu da korupcije ima, a niko neće da je prijavi. To je žalosno", konstatuje Finci.
U Administrativnoj službi Gradske uprave Banjaluka tvrde da se zapošljavanje službenika i radnika u ovoj instituciji vrši na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o radu.
"Nakon izbora službenika, radnika, pripravnika i volontera zainteresovane strane imaju pravo uvida u dokumentaciju izabranih kandidata. Ako smatraju da su njihova prava povrijedena, mogu uložiti prigovor na izabranog kandidata. U praksi zainteresovane strane to redovno čine", objašnjava Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada.
Ističe da do sada nisu imali sudskih sporova po ovim osnovama, što potvrđuje da se ne krši zakonska procedura pri izboru i selekciji navedenih kategorija.
"Kada je u pitanju izbor službenika i pripravnika, po Zakonu o lokalnoj samoupravi obavezno je formiranje petočlane komisije za sprovođenje konkursa. Komisiju, na prijedlog gradonačelnika imenuje Skupština grada, a čine je tri odbornika i dva stručna lica u ime Administrativne službe. Kod izbora volontera jedini kriterijum je prosječna ocjena tokom srednjoškolskog obrazovanja", navode u Administrativnoj službi grada.