Privlačenje stranih investicija, razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje radnih mjesta nemogući su u našoj zemlji bez izgradnje novih poslovnih zona, tvrde bh. privrednici.
Poslovne zone omogućuju investitorima da na jednostavan i brz način dobiju uređeno zemljište za izgradnju proizvodnih objekata što doprinosi smanjenju nezaposlenosti.
Značaj poslovnih zona ističe i Jozo Bejić, sekretar federalnog Ministarstva poduzetništva i obrta. Kaže da je Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH prošle godine prezentiralo "Strategiju razvoja poduzetničkih zona u FBiH 2007 – 2010", koja će stvoriti bolje uslove za otvaranje novih poslovnih zona.
Tvrdi da bi izgradnjom novih poslovnih zona do 2010. godine značajno bio povećan broj preduzeća i obrta i da bi se broj zaposlenih mogao povećati za više od 10.000.
"Planirano povećanje broja preduzeća i radnika u preduzećima do 2010. godine je 2,5 odsto, a obrta i radnika u obrtu pet odsto. Strategija je usvojena prošle godine i sad je provodimo. Poslovne zone su jako bitne za razvoj malih i srednjih preduzeća i zato podupiremo njihovu izgradnju. Postoje tri grupe poslovnih zona: specijalne, industrijske i poduzetničko-zanatske zone. Mi smo se usmjerili na razvijanje poduzetničko-zanatskih zona, a težimo izgradnji i specijalnih zona koju čine tehnološki centri, parkovi, inkubatori, centri za razvoj i transfer tehnologija, te zone specijalizirane za određenu djelatnost", navodi Jozo Bejić.
Poslovne zone su kao ekonomska pluća opština
U Federaciji BiH trenutno postoji dvadesetak poslovnih zona, a u toku je izgradnja ili pripreme za izgradnju 16 novih poslovnih zona. Bejić kaže da je za izgradnju poslovnih zona ovo ministarstvo ove godine predvidjelo tri miliona KM.
Prema podacima resornog ministarstva, 23 odsto opština u FBiH priprema izgradnju ili već gradi poslovne zone. Da bi opština dobila finansijsku pomoć za izgradnju poslovnih zona od resornog ministarstva, neophodno je da prostornim planom predvidi poslovnu zonu, da ima projektnu dokumentaciju, odluku opštinskog vijeća i da je opština predvidjela dio finansija za infrastrukturu.
"Tad ulazi i naše ministarstvo u projekat sa sredstvima za izgradnju puteva i druge infrastrukture. Mi zagovaramo izgradnju poslovnih zona jer svako želi da ide u uređenu infrastrukturu i to je ključni uvjet za privlačenje investitora", objašnjava Jozo Bejić, sekretar Ministarstva poduzetništva i obrta FBiH.
On ističe da će ulaganje u poslovne zone osigurati konkurentnost domaće privrede, umrežavanje privrednika, povećati broj novih poduzeća, osigurati zapošljavanje i zadržavanje mladih i visokoobrazovanih kadrova, te brži transfer znanja i tehnologija.
U opštinskim vlastima FBiH tvrde da su poslovne zone ekonomska pluća i da su neophodne za razvoj privrede. U opštini Sanski Most u toku je druga faza izgradnje poslovne zone "Šejkovača".
U Gračanici planiraju otvoriti novih 2.000 radnih mjesta
Irfan Hadžić, šef Odsjeka za razvoj i investiciju u opštini Sanski Most, kaže da je do sada 15 kompanija već izgradilo objekte u poslovnoj zoni, a do proljeća naredne godine očekuje još 20 izgrađenih objekata. Tvrdi da je poslovna zona već počela davati rezultate.
"Već smo privukli investitore iz drugih bh. opština ali i iz Njemačke. Nova radna mjesta su se počela otvarati i to je cilj kojem smo težili. Poslovne zone su neophodne ako se žele privući investitori. Danas u stvari nema ulaganja ako nemate poslovnu zonu u kojoj privrednici po povoljnim cijenama dobiju uređeno zemljište s potrebnom infrastrukturom. Nudimo zemljište po jako povoljnim cijenama, a moguće je da za dobre investicije ponudimo zemljište i besplatno kako se radi i na zapadu", kaže Hadžić.
Izgradnjom poslovne zone u Gračanici koju je pokrenula "Širbegović grupa" očekuje se otvaranje 2.000 radnih mjesta. Poslovna zona "Gračanica" vrijedna je 70 miliona KM, a gradit će se u dvije faze na oko pedeset hektara.
Faruk Širbegović, predsjednik "Širbegović grupe", kaže da će formiranje ove poslovne zone omogućiti brz ekonomski razvoj Gračanice i Bosne i Hercegovine, te privući poslovne partnere, ne samo iz BiH i iz regiona, nego i iz cijele Evrope.
Bh. vlasti trebaju učiti iz iskustava razvijenih zemalja
"Gračanica je poznata kao grad poduzetnika i upravo je ona idealna za jedan ovakav projekat. Ovo je prije svega ulaganje u budućnost, jer će na tom mjestu posao pronaći hiljade mladih ljudi", ističe Širbegović.
Dodao je da ga ovaj projekat posebno motivira jer je godinama radio na promociji koncepta poslovnih zona.
"U SAD sam bio na edukaciji koja je vezana za ovakve projekte i u svim razvijenim zemljama ovo je sasvim normalan koncept koji nema alternativu. Primjeri razvijenih zemalja bi trebali da budu pouka bh. vlastima da izuče koje su mjere u tim zemljama primjenjivane, pa je napravljen tako uspješan razvoj", naglašava Faruk Širbegović.
Svoj doprinos izgradnji poslovne zone Gračanica dale su i opština Gračanica, federalna i Vlada Tuzlanskog kantona. Općina Gračanica je "Širbegović grupu" oslobodila rente i pomogla pri gradnji infrastrukture, dok su Vlada FBiH i Vlada TK pomogle pri finansiranju projekta toplifikacije vrijednog oko 15 miliona KM.