Ambalaža je danas prateći dio svakog proizvoda. Pošto je proizvod iskorišten, ona se obično baca i od atraktivnog pakovanja pretvara u faktor zagađenja životne sredine. Da to ne mora uvijek biti tako pokazuje praksa razvijenih zemalja, u kojima se ambalaža prilikom odlaganja sortira po vrstama i ponovo prerađuje.
BiH posljednjih godina pridaje veći značaj ponovnom iskorištavanju sekundarnih sirovina, odnosno otpadaka, koji se mogu reciklirati, ali ne u onoj mjeri koliko je to slučaj sa susjednim zemljama. U BiH još, za razliku od drugih zemalja nema organizovane reciklaže, a PET ambalaža se uopšte ne reciklira.
Iz Udruženja za zaštitu životne sredine, koja djeluje pri Privrednoj komori RS, ističu da je u Republici Srpskoj oblast recikliranja sekundarnih sirovina na veoma niskom nivou.
`Republika Srpska je u ovoj oblasti na nekom početnom nivou. Možemo reći da ne postoji nijedna firma koja se kvalitetno bavi recikliranjem. Namjera Udruženja za zaštitu životne sredine jeste da za početak dobije podatke sa svjetske berze otpada, a zatim i da pokrene pitanje osnivanja agencije za reciklažu. Kada je u pitanju reciklaža PET plastike, iako se otpad razvrstava i plastična ambalaža odlaže u posebne kontejnere, još se kod nas ne reciklira`, objašnjava Saša Aćić iz Udruženja za zaštitu životne sredine.
Dodaje da su u toku pregovori s firmom `Džombo PET` iz Laktaša, koja bi mogla da bude prva firma u RS koja bi se bavila kvalitetnom reciklažom PET ambalaže.
Pozitivni efekti reciklaže
Reciklažom se postižu višestruki pozitivni efekti, a razvrstavanjem otpada na samom izvoru, u kući, školi, kancelariji, fabrici i na ulici, svaki pojedinac doprinosi da se dobije čistiji i kvalitetniji, već korišteni, materijal za dalju upotrebu, te manja količina materijala koja se ne može ponovo upotrijebiti. Sekundarnim razvrstavanjem iz ukupne, pomiješane količine otpada, dobija se materijal koji se može dalje koristiti.
Iz Ministarstva za okolinu i turizam FBiH, koje je donijelo Zakon o upravljanju otpadom i desetak provedbenih propisa u toj oblasti, ističu da se, prema podacima kojim raspolažu, u BiH najviše recikliraju papir, željezo i aluminijum.
Mehmed Cero, pomoćnik ministra za okolinu u Ministarstvu okolina i turizma FBiH, naglašava da je operativnost na prikupljanju otpada u nadležnosti kantona i opština, te ističe da Ministarstvo ne raspolaže zvaničnim podacima o recikliranom otpadu.
`Nažalost, ne možemo da govorimo o zvaničnim podacima o količini recikliranog otpada jer još nemamo instituciju u vidu agencije koja bi vodila evidenciju i imala tačne podatke o količini sekundarnih sirovina koje se recikliraju. Vjerovatno će u narednom periodu i ovi podaci biti u nadležnosti Zavoda za statistike`, ističe Cero i dodaje da je oblast reciklaže vrlo važna za upravljanje otpadom.
Mjesto recikliranja sirovina, odnosno izvoz sirovina u druge zemlje, reguliše zakon tržišta.
`Ako je nekome povoljnije da riješi otpad u BiH, onda će ga prodati ovdje određenim firmama koje se bave preradom otpada ili će u suprotnom sirovine izvoziti u druge zemlje. Tako će neko, na primjer, i sada otpadno željezo izvoziti u Austriju ukoliko smatra da je to za njega povoljnije, dok će drugi ovu sirovinu prodavati Željezari Zenica, gdje se ova sirovine takođe otkupljuju`, objašnjava Cero.
Međutim, kako navode iz preduzeća `Dep-ot`, regionalne deponije u Ramićima kod Banjaluke, veliki problem je prikupljanja otpada na seoskim područjima, koja nisu adekvatno obuhvaćena programom koji podrazumijeva selektovanje otpada pri njegovom odlaganju.
Otkup tone željeza 300 KM
Iako ne postoje zvanični podaci o recikliranim sekundarnim sirovinama, prema tvrdnjama iz preduzeća koja se bave otkupom sirovina može se zaključiti da BiH ide naprijed kada je u pitanju reciklaža željeza.
Zdravko Begović, pomoćnik ministra za ekologiju RS, ističe da se u RS željezo i obojeni metali recikliraju. Staro željezo najviše potražuje Željezara u Zenici, koja, kako navodi, ima deficit preko 300.000 tona na godišnjem nivou, tako da primaju sve količine.
Papir se reciklira u Maglaju, a u toku su aktivnosti na reciklaži akumulatora. `Značajan napredak smo ostvarili u reciklaži biomase, na primjer, otpada od drveta, odnosno piljevine - koristi se za proizvodnju birketa. U značajnoj mjeri se dalje upotrebljava za proizvodnju biomase, koja se koristi kao gorivo za proizvodnju energije`, navodi Begović.
Ratko Svjetlanović, direktor preduzeća `Nova sirovina`, kaže da veliki problem ovom preduzeću predstavlja nelojalna konkurencija, kako oni koji nisu registrovani za tu djelatnost, tako i oni koji rade, a ne ispunjavaju uslove za rad.
`Otkupljujemo otpadno željezo, cink, aluminijum, stari papir i staru foliju. Mogu da kažem da kod nas ima i porodica koje žive isključivo od toga`, ističe Svjetlanović.
Nada Zečić, direktor preduzeća `034NNM`, navodi da se staro željezo otprema u Zenicu, te ide na `šreder`.
`Otkupljujemo po firmama, kao što su 'Čistoća', 'Niskogradnja', 'Čajavec', 'Kožara', a i po pozivu gdje god postoje sekundarne sirovine. Godišnje otkupimo oko 2.000 tona željeza. Bakra, mesinga i bronze bude godišnje oko 250 tona i to se izvozilo u inostranstvo, a sada isporučujemo i u Pale`, navodi Zečićeva.
Kaže da građani uglavnom sami dovoze otpad kući, gdje ima stovariše, a takođe ide i po pozivu i sakuplja krupniji otpad, kao na prijemjer školjke od automobila, veš-mašine i drugi otpad.
`Željezo po toni otkupljujemo po cijeni od 300 KM, a od 200 KM do 220 KM plaćamo lim u zavisnosti od kvaliteta. Kilogram bakra kod nas se može otkupiti za osam do 8,20 KM`, priča Zečićeva, dodajući da ne bi trebalo plaćati PDV na sekundarne sirovne.
Za prikupljanje sekundarnih sirovina smatra da je trenutna ekonomska situacija presudna jer ljudi čiste sve što mogu počistiti da bi mogli preživjeti.
`Čak i firme to rade zbog novca, a ne da bi im krug preduzeća bio čistiji`, dodaje Zečićeva.
Iz preduzeća `Natronka`, koja otkupljuje stari papir, navode da je otkup za sada zadovoljavajući. Godišnje ovo preduzeće otkupi 170.000 tona starog papira.
Izgradnja regionalnih sanitarnih deponija
Prema riječima Mehmeda Cere, Zakon o upravljanju otpadom u potpunosti reguliše ovu oblast i daje odgovarajuće smjernice kojima se, uz stimulativne mjere, podstiče što veće prerađivanje otpada, odnosno reciklaža.
`U toj oblasti postoje odgovarajuće stimulativne mjere, koje opet upućuju na drugi zakon, odnosno Zakon o uspostavi Fonda za zaštitu okoline. Federalni fond za zaštitu okoline će biti medij koji će stimulisati one institucije i pojedince za ponovno korištenje otpada. U nadležnosti našeg ministartva su aktivnosti na izgradnji dosta skupih regionalnih, sanitarnih deponija i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj`, objašanjava Cero.
Federalno ministarstvo okolina vodi aktivnosti oko implementacije projekta izgradnje regionalnih deponija za cijelu BiH i, kako navodi Cero, odlaganje otpada na tim deponijama će biti skupo, pa će se s obzirom na to u narednom periodu reciklirati još više sekundarnih sirovina.
`Otpad će biti vagan prije odlaganja. Opštine koje gravitiraju određenoj regionalnoj sanitarnoj deponije moraće osigurati sredstva za odlaganje svog otpada, pa će se voditi računa o tome da se odlaže manja količina otpada`, kaže Cero.
Najgora situacija bi bila, kako i sam Cero navodi, da se sirovine koje se mogu ponovo upotrijebiti odlažu na nesanitarne, divlje deponije.
Prema njegovim riječima, sekundarne sirovine će se sve više reciklirati jer će se tako, između ostalog, smanjiti troškovi odlaganja otpada.
Međutim, kako će odlaganje otpada biti regulisano u BiH, zavisi od opština i gradova, u Federaciji kantona, koji treba da se organizuju i naprave odgovarajuću infrastrukturu za selektiranje otpada uz pomoć posebnih kontejnera za staklo, papir, metal i druge sirovine.
Sporni PET ambalaža i auto-gume
PET ambalaža, odnosno plastična ambalaža, zauzima sve veći udio u kućnom otpadu. Ova vrsta ambalaže odlaže se u kontejnere za tu vrstu otpada, koji su najčešće žute boje, i može se reciklirati pet do šest puta, odnosno može se prerađivati do nivoa granulata, koji se koristi za proizvode nižeg kvaliteta u odnosu na bocu i koristi se za žardinjere, cijevi, branike i slično.
Međutim, ova mogućnost još nije iskorištena u BiH.
Zdravko Begović, pomoćnik ministra za ekologiju, navodi da su u toku početne aktivnosti na izradi pogona PET ambalaže u Doboju, odnosno postrojenja koje će biti dio ukupnog sistema sakupljanja, transporta i reciklaže PET ambalaže. Takođe, u završnoj fazi je priprema postrojenja za preradu otpadnih ulja zamašćenih zemljišta.
Mehmed Cero, pomoćnik ministar za okoliš, ukazuje na neriješeno pitanje zbrinjavanja PET i aluminijske ambalaže u BiH.
`Mi pripremamo odgovarajući provedbeni propis, koji će biti usaglašen na međuentitetskom nivou i u Federaciji i u RS i koji će urediti oblast zbrinjavanja PET ambalaže. Za sada je ova oblast nepokrivena, a ista stvar je i s auto-gumama. U tom smislu već postoje zahtjevi za spaljivanje auto-guma u cementarama ili termoelektranama`, ističe Cero.
Međutim, kako navodi, spaljivanje guma podrazumijeva odgovarajuće tehnološko prilagođavanje ovih pogona. Između ostalog, potrebno je da riješe pitanje odgovarajućih filtera, kao i da ispune druge uslove, da ne stvaraju ekološke posljedice po okolinu, niti da utiču na kvalitet vazduha.
`Neophodno je da vlasnici ovih pogona naprave planove aktivnosti, na osnovu kojih bi dobili okolinske dozvole, gdje bi bilo obuhvaćeno i pitanje spaljivanja otpadnih guma. To je jedno od rješenja da se u energetskom smislu iskoristi auto-guma. Drugi načini zbrinjavanja je ponovno korištenje gume, protektiranjem ili za proizvodnju odgovarajuće galanterije. Pretpostavljam da će se i u BiH prepoznati mogućnost privređivanja s auto-gumama`, objašnjava Cero.
Dodaje da je od izuzetnog značaja rješavanje pitanja sekundarnih sirovina, te ističe da je neophodno da ova oblast bude institucionalno pokrivena.