General Ričard Vajtman odnedavno je komandant NATO štaba u BiH. Iskusan vojnik i, sudeći po odgovorima, izuzetno diplomatski nastrojen, u prvom intervjuu za neki bh. medij govori o mogućnosatima da NATO uputi zvaničan poziv BiH da pošalje svoje trupe u Afganistan, te posljednjim akcijama usmjerenih na otkrivanje mreže podrške haškim optužnicima.
Vajtman tvrdi kako NATO želi pomoći BiH da njene oružane snage `postanu najbolja mala armija u okviru NATO-a`, ali da će konkretno pitanje slanja vojnika u Afganistan zavisiti, prije svega, od odluke državnog vrha i - para.
NN: Da li ste zadovoljni urađenom reformom odbrane i šta očekujete od vlasti BiH, odnosno Ministarstva odbrane i Oružanih snaga u narednom periodu?
VAJTMAN: BiH je ostvarila veliki napredak u reformi odbrane i može biti ponosna na ovu reformu. Međutim, iako je vaša zemlja ostvarila značajan uspjeh, mora i dalje ostvarivati pomake, jer je mnogo ostalo da se uradi. Pojedinci misle da je veliki uspjeh ostvaren reformom odbrane u 2005. godini gotova stvar, baš kao da smo završili ovu reformu. Ali mnogo još trebamo uraditi. Čelni ljudi ove zemlje, uključujući bivšeg ministra odbrane Nikolu Radovanovića i komandanta Zajedničkog štaba OS BiH generala Sifeta Podžića, pokazali su da imaju viziju i opredijelili su se za provedbu reforme odbrane. Kao rezultat toga BiH zaista može biti ponosna na ostvareni napredak do sada. NATO štab u Sarajevu i dalje želi da daje podršku u ovom procesu.
NN: Nakon što su BiH, Srbija i Crna Gora dobile pozivnicu za pristupanje Partnerstvu za mir, kada je realno očekivati da naša zemlja postane punopravna članica Sjevernoatlantske alijanse, odnosno NATO-a?
VAJTMAN: Treba napraviti puno koraka da se dođe do punopravnog članstva u NATO. Odluka o primanju neke države u NATO je politička i nju donosi 26 članica NATO-a.
NN: Da li je ta politička odluka prvenstveno uslovljena hapšenjem preostalih haških bjegunaca, prije svega Radovana Karadžića?
VAJTMAN: Ima da se uradi još mnogo posla, jer su ostale ustavna i policijska reforma. Nije samo Ministarstvo odbrane BiH primljeno u Partnerstvo za mir, nego cijela država.
NN: Ali, u slučaju da domaće vlasti provedu sve preostale neophodne reforme, a Karadžić do tada ne bude uhapšen, da li bi u tom slučaju BiH bila primljena u NATO kada dođe vrijeme za to?
VAJTMAN: To je politička odluka koja se donosi u Briselu. Trebamo nastaviti koračati ka evroatlantskim integracijama, a Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH imaju još mnogo da urade.
NN: Imate li informacije da će NATO pozvati bh. vlasti da pošalju vojnu mirovnu jedinicu u Afganistan, kako je to `Nezavisnim` nedavno potvrdio jedan visokorangirani zvaničnik Alijanse iz Brisela?
VAJTMAN: Na to pitanje odgovor treba dati Ministarstvo odbrane i Predsjedništvo BiH. Bilo kakvo raspoređivanje snaga zavisiće od mogućnosti vaše zemlje.
NN: Da, takve i slične odluke donosi Predsjedništvo BiH, ali postoji li mogućnost da NATO vlastima BiH uputi takav poziv ili zahtjev?
VAJTMAN: Ministarstvo odbrane i Zajednički štab moraju vidjeti kakve mogućnosti postoje. Jako dobar primjer rada Oružanih snaga BiH je Jedinica za uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u Iraku, a tamo je već četvrta rotacija. Mi želimo pomoći BiH da njene oružane snage postanu najbolja mala armija u okviru NATO-a.
Ali, ovdje je bitan i državni budžet. U ovom trenutku, budžet koji se izdvaja za odbranu je 1,8 odsto, što je nedovoljno, jer su NATO standardi od dva do 2,5 odsto. Da li će BiH poslati jedinicu u Afganistan ili ne, zavisi i od toga hoće li država biti u mogućnosti da pokrije te svoje obaveze i troškove na finansijski i svaki drugi način.
NN: NATO i EUFOR u posljednje vrijeme intenzivirali su akcije pretresa objekata osoba za koje vjeruju da pripadaju mreži podrške haškim bjeguncima. Da li su ove akcije, kao i sve prethodne, provedene tek `reda radi`, kako to javnost, uglavnom, percepira?
VAJTMAN: Ja ipak drugačije gledam na ovo što ste rekli. Većina bjegunaca jeste uhapšena izvan BiH, ali NATO stalno radi na razbijanju mreže koja pruža podršku haškim bjeguncima. Ono što smo radili u zadnje vrijeme je bilo u cilju da spriječimo mrežu podrške optuženim za ratne zločine.
NN: Da li su posljednje akcije dale rezultate?
VAJTMAN: Ove su akcije bile uspješne, a NATO usko sarađuje sa drugim agencijama u BiH.
NN: Da li je NATO doznao prilikom posljednje akcije pretresa kuća Saše i Sonje Karadžića, sina i kćerke Radovana Karadžića, da njegova porodica održava bilo kakav kontakt s njim?
VAJTMAN: Naši obavještajni podaci bili su povod da provedemo takvu akciju. Toliko ću vam reći. Znate, svi govore i mediji pišu `djeca Radovana Karadžića`. A Sonja će uskoro imati 40, a Saša 44 godine.
NN: Niste odgovorili na pitanje?
VAJTMAN: Odgovoriću vam samo da blisko sarađujemo s Kancelarijom Haškog tribunala i ta je saradnja vrlo dobra. Svima nam je u interesu da uhapsimo preostale optužene za ratne zločine koji su na slobodi. Građani BiH moraju znati da su osobe optužene za ratne zločine pred Haškim tribunalom i mreže njihove podrške direktno povezane s organiziranim kriminalom i direktna su prijetnja sigurnosti u BiH i njenim građanima, kao i direktan izazov vladavini prava. U interesu budućnosti BiH nastavićemo ove operacije na osnovu obavještajnih podataka.
NN: Kakva je Vaša procjena o sigurnosnom okruženju i može li rješenje statusa Kosova na bilo koji način utjecati na BiH?
VAJTMAN: Prije nego što sam došao ovdje, moj prethodnik mi je rekao da je Sarajevo sigurniji grad od mnogih gradova u SAD. Kosovo se ne može povezivati sa BiH. BiH je bila nezavisna država i prije, a i danas je stabilna i nezavisna država sa demokratskom vladom. Međunarodna zajednica odbacuje da se konačno rješenje statusa Kosova može povezivati sa BiH.
NN: Vjerujete li da u BiH danas postoje ćelije Al Kaide ili bilo koje druge terorističke organizacije i da li je NATO u tom kontekstu zadovoljan kako se bh. vlasti bore protiv terorizma?
VAJTMAN: Za ovo vrijeme koliko sam ovdje upoznao sam vjerske poglavare, reisa Mustafu Cerića, kardinala Vinka Puljića i mitropolita dabrobosanskog Nikolaja. I sva trojica govore uglas o suživotu.
Terorizam i ekstremizam su globalna prijetnja i problem. Mi blisko sarađujemo s EUFOR-om i bh. vlastima kako bismo osigurali da BiH bude sigurno područje i da nije propusno za ekstremiste izvana.
NN: Da li je sve ekstremnije djelovanje vehabija u BiH prijetnja sigurnosti BiH, pa i međunarodnim vojnim trupama u našoj zemlji?
VAJTMAN: To je pitanje više za policiju. Ali ću vam reći da svi radikali i ekstremisti gravitiraju područjima političke i ekonomske nestabilnosti. Ekonomski razvoj države i politička stabilnost najbolji su način da se postigne sigurnost u zemlji.
NN: Da li Vam je poznato da federalni MUP istražuje djelovanje vehabija, posebno grupe predvođene Jusufom Barčićem, kako bi utvrdili postoje li naznake terorističkog djelovanja?
VAJTMAN: Svjestan sam da se to dešava, ali to je sve što vam mogu reći.
NN: U kakvoj će formi NATO u budućnosti ostati u BiH?
VAJTMAN: NATO štab u Sarajevu je faktor koji olakšava koordinaciju NATO programa i aktivnosti unutar odbrambenih struktura BiH. NATO je tu da pomogne u reformi odbrane i da vašu zemlju približi evroatlantskim integracijama, što na kraju treba značiti članstvo u NATO. Opredjeljenje NATO-a za BiH je trajno.