Tridesetšestogodišnji inovator, Sarajlija Robert Rener, 10. aprila ove godine sa posuđenim novcem otputovao je u Brisel na uručenje nagrade "Energy Globe Award", svjetske najprestižnije nagrade za okoliš.
Iako bi njegov izum mogao biti od velike koristi za jednostavnu i praktičnu proizvodnju električne energije, bh. vlasti nisu imale sluha za ovu bitnu inovaciju i nisu čak Reneru pomogli ni da plati putne troškove od oko 900 KM kako bi otišao po nagradu.
U Brisel je otputovao zahvaljujući pomoći roditelja i prijatelja, koji su mu posudili novac za vizu i avionsku kartu. Ovo mu je bila jedina opcija nakon što mu je na čak 22 adrese kantonalnih, entitetskih i državnih ministarstava i vodećih bh. kompanija odbijena molba za plaćanje putnih troškova.
Rener je za inovaciju `Sistem elektrifikacije koristeći energiju groma, napajanje pokretnih i nepokretnih potrošača` dobio nagradu u zgradi Evropskog parlamenta, a nagradu mu je uručio predsjednik Evropskog parlamenta Hans Gert Potering.
`Stvorio sam strujno kolo koje akumulira energiju groma koju možemo poslije koristiti kao električnu energiju. Ovim načinom jednostavno i jeftino bismo dolazili do električne energije, proizvodnja ne bi puno koštala i bila bi ekološki najpovoljnija`, kaže Rener.
Dodaje da se ideja za ovaj izum rodila još u srednjoj školi kada je gledao dokumentarce o Nikoli Tesli. Na izumu je intenzivno počeo raditi 1999. godine u Americi, poslije završenog Elektrotehničkog fakulteta.
`Tesla je genije koji je postavio sistem, jedan novi svijet, a mi sada samo slažemo neke djeliće toga sistema. Još se tačno ne zna koliko ima energije u gromu. Ovisi o jačini groma. Neki smatraju da jači grom ima 10.000 ampera i da bi mogao snabdijevati jedan grad energijom mjesec dana`, ističe Rener, dodavši da u BiH još niko nije pokazao volju da izdvoji novac za prototip.
Za izradu prototipa potrebno je oko 10.000 KM. Novca nema, a bh. kompanije i državne vlasti i dalje su nezainteresovane za ovaj projekat. Problem je, kaže Rener, što u svim inozemnim državama inovacije tretiraju kao razvojni projekat, a kod nas kao hobi.
Tvrdi da je nedavno na adrese bh. elektroprivreda, telekoma, entitetskih vlada i Predsjedništva BiH poslao molbu za finansiranje izrade prototipa. Ukoliko niko ne bude imao želju da uloži novac u ovaj projekat, Rener će novac potražiti u inozemstvu.
`U nekoj zapadnoj zemlji ne bih čekao ni mjesec dana na izradu prototipa. Ranije sam već nudio projekat vodećim bh. kompanijama i niko nije bio spreman da uloži novac. Ako sad niko ne pokaže volju za finansiranjem ovog projekta, otići ću u Austriju ili Njemačku gdje to neće biti problem`, kaže Rener.
Problem finansiranja protipa nije jedini. Poslije ovih iskustava Rener priznaje da gubi volju da stvara i radi u BiH.
`U svakoj državi je praksa da postoji agencija za razvoj inovacija. U BiH postoji mnogo raznih agencija, međutim samo ova ne postoji. Autorska zaštita izuma je opet drugi problem koji se ovdje nikako ne rješava`, upozorio je Rener.
Za ovu inovaciju Rener je već dobio srebrnu medalju u Parizu 2003. godine, bronzanu medalju u Strazburu 2005. godine, medalju `Genius` u Budimpešti 2006. godine i priznanje od rumunskog Ministarstva za obrazovanje i razvoj za visoki naučni i tehnički nivo inovacije.
Novac isplaćuju samo retroaktivno
Jasmin Branković, pomoćnik ministra FBiH za nauku i obrazovanje, tvrdi da inovatoru Robertu Reneru nisu odmah mogli pomoći jer se novac za putne troškove uplaćuje retroaktivno.
`Mi podržavamo naše inovatore i pomažemo im koliko je u našoj moći. Imamo fond za finansiranje putnih troškova za odlazak na sve međunarodne skupove, ali nakon što dobijemo zahtjev za finansiranje putnih troškova nadležna komisija odlučuje ko će dobiti novac`, kaže Branković, dodavši da ovo ministarstvo svake godine traži više novca za ovu oblast.