TUZLA - U jami Dobrnja Jug u Mramoru, kod Tuzle, na današnji dan prije 29 godina poginulo je 180 rudara, koji su bili najmlađa smjena Rudnika Kreka, pa su porodice i delegacije rudnika položile cvijeće i odale počast na mjestu nesreće, a rudari su istakli da je situacija nikad gora.
TUZLA - U jami Dobrnja Jug u Mramoru, kod Tuzle, na jučerašnji dan prije 29 godina poginulo je 180 rudara, koji su bili najmlađa smjena Rudnika Kreka, pa su juče porodice i delegacije rudnika položile cvijeće i odale počast na mjestu nesreće, a rudari su istakli da je situacija nikad gora.
Tog dana, usljed eksplozije oblaka ugljene prašine, do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade, poginulo je 180 komorata, prosječne dobi 27 godina. Jedan je samo preživio. Prije nego što su ušli u jamu, lampe im je dao Bego Smajlović, koji se juče prisjetio te tragedije.
"Njima sam izdao lampe, a potom otišao kući. Nedugo nakon završetka mog dijela posla desila se tragedija, a vijest o tome je odjeknula kao bomba. Te noći svima nam je bilo teško, jer smo ostali bez naše braće", prisjetio se Smajlović, koji u rudniku radi od 1979. godine.
I Smajlović i njegove ostale kolege danas su razočarani i nezadovoljni jer nema investicija u rudnik, sigurnost rudara je, kažu, loša, a obećanja se samo nižu.
"Rudari Mramora danas rade krampom, nemaju širokog mehanizovanog čela, koje bi obezbijedilo sigurnost prilikom izvođenja radova. Ovi rudari danas u izuzetno teškim uslovima ostvaruju proizvodnju od 700 do 750 tona dnevno, a s čelom bi to bilo 2.000 tona", izjavio je Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata RMU Kreka, za "Nezavisne".
Širokomehanizovano čelo je nedosanjani san rudara u Mramoru, koje im je obećano davno. Tenderi se poništavaju, procedure ponavljaju, a čela nema još.
"Otkopi u rudniku Mramor svedeni su na manuelni posao, koji je rađen prije 50 ili 100 godina. I pored tih otkopa koje radimo i teških uslova, nećemo dozvoliti, po cijenu proizvodnje, da dođe do ugroženosti radnika u jami", rekao je Osman Bleković, direktor Rudnika Kreka Tuzla, i dodao da nedostaje rudara jer je sve manja zainteresovanost za ovaj teški posao.
Bajazit Jašarević, direktor "Elektroprivrede", kazao je da je sigurnost u rudnicima centralno pitanje i da je došlo do pomaka.
"Jedini održiv koncept je da proizvodimo ugalj tamo gdje imamo mehanizovano čelo. Nažalost, teško stanje u Rudniku Kreka dovelo je do toga da tri uzastopne procedure nabavke čela nisu uspjele. Pitanje je zašto se to nama dešava? Nismo dovoljno posvećeni svom poslu, nemamo vještine komunikacije između sebe. Procedure se opterećene različitim skrivenim pitanjima, a onda u Uredu za žalbe ponište procedure", istakao je Jašarević i dodao da se čelo mora nabaviti, a do tada rudari će kopati ugalj na tradicionalan način u sigurnijem reviru u jami.
Naredni planovi Rudnika Kreka su obnavljanje mehanizacije na površinskim kopovima pa je u toku nabavka bagera za površinski kop Dubrave, te remont bagera na Šikuljama.