SARAJEVO - Generalni sekreta Udruženja BH novinari Borka Rudić smatra da je položaj novinara u BiH težak te da su se u posljednjih godinu dana povećale prijetnje i pritisci na novinare i druge medijske profesionalce za 23 odsto u odnosnu na 2019. godinu.
Rudić je u povodu 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, kazala Feni da je trend nekažnjivosti napadača i onih koji prijete novinarima i dalje visok te da se čak dvije trećine napada na novinare ne procesuira, odnosno nema sudski epilog.
Kako dodaje posebno je zabrinjava porast online prijetnji i nasilja, organizovanih hajki i govora mržnje prema novinarima putem interneta.
Iznijela je podatak da je prema evidenciji Linije za pomoć novinarima (FMHL), udio rodno zasnovanog nasilja 53 odsto u ukupnom broju prijavljenih slučajeva.
Indikativan je i podatak, dodala je, da je u posljednje tri godine više od 40 odsto novinara u lokalnim medijima bilo izloženo napadima ili prijetnjama, a da je 75 odsto njih to doživjelo od političara ili nositelja javnih funkcija.
Rudić smatra da je jednako složen i težak položaj novinara u redakcijama te da se do tri puta povećao obim dnevnih zadataka u 2020. godinu, a da su se plate smanjile od 10 do 30 odsto.
"Povećava se i broj tužbi za klevetu - u septembru 2020. aktivno je bilo 289 suđenja za klevetu protiv medija i novinara, a do kraja prošle godine podnesena je 21 nova tužba. Ako znamo da vlasti ne vode evidenciju o napadima na novinare, da nemaju posebne programe zaštite novinara kroz djelovanje institucija ili izmjene krivičnih zakona, da nisu donijele zakone o transparentnosti medijskog vlasništva i transportnom oglašavanju i finansiranju javnim novcem kako bi se konačno evidentirali svi mediji u BiH i interesni lobiji koji stoje iza njih, onda je sasvim jasno da uskoro nećemo imati poboljšanja položaja novinara u BiH", kazala je.
Naglašava da je "bh. zakonodavstvo i sada u skladu sa EU standardima, da štiti medijske slobode i individualna prava novinara, što daje lažnu sliku napretka BiH u toj oblasti, kao i visoke pozicije na listama svjetskih organizacija za slobodu medija".
Rudić kaže da je pandemija dodatno otežala rad novinara, zbog opasnosti od zaraze koronavirusom, uskraćivanja informacija ili napada na medije i novinare koji su pratili i kritički pisali o javnim nabavkama u vezi sa pandemijom.
Rudić tvrdi da je Mreža novinarki u BIH u istraživanju utvrdila da su žene u novinarstvu tokom pandemije bile izložene indirektnoj diskriminaciji, gubljenju prihoda i radnih mjesta za više od 10 odsto te sa jako malim šansama da pronađu novo zaposlenje ili nove izvore prihoda, zbog čega je i uslijedila preporuka ombudsmena.
"Općenito kada govorim o položaju medijskih profesionalaca tokom pandemije i naporima države, osjećam se prilično loše jer bahatom ponašanju bh. vlasti nema kraja, iako i danas novinari rade po 12 sati dnevno i nalaze se među profesijama koje danonoćno pomažu građanima da se lakše nose sa posljedicama pandemije, kako je to bilo i prije godinu dana", zaključila je Rudić.
Simić: Uslovi na tržištu srozavaju vrijednost školovanog i iskusnog novinara
Predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Danijel Simić kazao je povodom 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, da su uslovi rada i života novinara potpuno heterogeni i zavise najvećim dijelom od poslodavca te da uslovi na tržištu 'srozavaju' vrijednost školovanog i iskusnog novinara po pravilima profesije.
"Prvo su zbog kresanja troškova otkaze u redakcijama dobijali lektori, a sada kada je pravopis nikog ne zanima, novinari su prinuđeni da postaju multimedijalni. Tako se često od novinara očekuje da bude i producent i realizator i fotograf i snimatelj i ton majstor, pa tek onda ono što je njegova primarna dužnost", kazao je Simić za Fenu.
Naglasio je da se položaj novinara u BiH puno ne razlikuje od položaja novinara u regionu, izuzev nepostojanja nekih zakonskih rješenja, poput onih o autorskim pravima u Srbiji, gdje je rad fotoreportera i snimatelja zaštićeniji, odnosno olakšana je sudska procedura prilikom krađe autorskog djela.
"Na položaj novinara, a tu se prije svega misli na socijalni status, više u posljednjoj deceniji utiče tehnološki napredak, nego odnos društva sa posrednicima između događaja od interesa i javnosti. Tehnički uslovi potpunim omasovljenjem i pojeftinjenjem čak i tzv. mobilnog interneta, učinili su da svako misli kako može biti novinar i što je najbitnije mnogi to i pokušavaju", istakao je Simić.
Međutim, tvrdi da to ništa nije izmijenilo važnost novinarske profesije, jer su mediji u uslovima opšte korumpiranosti, posebno sudske vlasti, još jedino čega se političari boje, posebno pred izbore.
U uslovima širenja zarazne bolesti koronavirusa, Simić naglašava da su novinari među izloženijim kategorijama gotovo jednako koliko i policija, zdravstvo ili prosvjeta.
"No, obzirom da je Udruženje novinara Republike Srpske u saradnji sa Udruženjem novinara Srbije organizovalo besplatno vakcinisanje za sve medijske radnike u oba entiteta, što je naišlo na prilično slab odziv, izgleda da se novinari ne boje toliko koronavirusa", zaključio je Simić.