Građani Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci sve češće su meta različitih oblika digitalnih prevara – od lažnih SMS poruka i e-mailova, do internet stranica koje imitiraju institucije, kompanije ili nagradne igre. Jedan od posljednjih primjera su poruke koje se građanima šalju pod izgovorom „hitnih obavještenja”, a čiji je krajnji cilj da korisnika navedu na klik na link i unos ličnih ili finansijskih podataka.
Stručnjaci upozoravaju da su ovakve prevare danas znatno sofisticiranije nego ranije.
Poruke često izgledaju uvjerljivo, koriste nazive poznatih institucija, logotipe i jezik koji podsjeća na zvaničnu komunikaciju, dok linkovi na prvi pogled djeluju potpuno legitimno. Upravo zato, informisanost i oprez korisnika postaju presudni za očuvanje lične i finansijske sigurnosti.
Lažne nagradne igre – najčešći mamac
Jedan od najčešćih oblika online prevara su lažne nagradne igre. Korisnicima se nudi „osvojena nagrada”, popust ili poklon, a od njih se traži da se uloguju, ostave broj telefona, lične podatke ili podatke sa platne kartice. U takvim situacijama korisnici često ne provjere da li se zaista nalaze na zvaničnoj web stranici organizatora, već podatke ostavljaju na stranicama koje su vizuelno pažljivo dizajnirane da izgledaju vjerodostojno.
Stručnjaci savjetuju da se prije bilo kakvog logovanja ili unosa podataka uvijek provjeri web adresa, sigurnosni certifikat stranice i da se, u slučaju sumnje, informacije potraže direktno putem zvaničnih kanala.
Šta kažu IT stručnjaci?
Kompanija m:tel je nedavno upozorila svoje korisnike da su zabilježeni pokušaji prevare putem Viber poruka u kojima se nepoznata lica lažno predstavljaju kao predstavnici m:tel-a i obavještavaju korisnike o navodnim novčanim nagradama. Najveća greška koju korisnici u ovakvim slučajevima prave upravo jeste impulsivna reakcija. Telekom operatori, banke i institucije nikada ne traže lične ili finansijske podatke putem SMS-a ili e-maila. Ako poruka sadrži link, naročito kada se pominju nagradne igre, hitna obavještenja ili blokade naloga, korisnik bi prije bilo kakve reakcije trebalo da provjeri da li se radi o zvaničnoj web adresi ili da informacije potraži direktno na provjerenim stranicama ili putem korisničke podrške.
„Veliki dio ličnih podataka građani ostavljaju sami, koristeći različite online servise u svakodnevnom životu. Iako se ti servisi uglavnom smatraju pouzdanim, globalna praksa pokazuje da sigurnosni incidenti nisu isključeni, zbog čega određeni podaci mogu završiti u pogrešnim rukama”, poručili su iz m:tel-a.
Kao dodatnu mjeru zaštite u online okruženju, m:tel preporučuje korištenje servisa za sigurnije surfovanje internetom, poput usluge Siguran NET. Iako je oprez korisnika na prvom mjesto, ova aplikacija može značajno doprinijeti sigurnijem online okruženju jer automatski prepoznaje i blokira zlonamjerne sajtove, sprečava fišing napade i upozorava na sumnjive aktivnosti u realnom vremenu.
Kako se ponašati u slučaju sumnje?
Građanima se savjetuje da:
– ne klikću na sumnjive linkove iz SMS poruka i e-mailova,
– ne dijele jednokratne kodove, PIN-ove i podatke sa platnih kartica,
– provjeravaju web adrese prije logovanja,
– koriste dodatne sigurnosne servise prilikom surfovanja internetom,
– sumnjive poruke prijave svom telekom operatoru ili nadležnim institucijama.
Razvijanje svijesti o digitalnim rizicima i odgovorno ponašanje na internetu uz dostupna sigurnosna rješenja, ostaju ključni koraci ka sigurnijem korištenju savremenih tehnologija.