Federacija Bosne i Hercegovine potpuno je spremna da odgovori na novu gripu tipa A (H1N1), tvrdi Safet Omerović, ministar zdravstva FBiH.
Naglašava i to da se globalna kriza odrazila na stanje u zdravstvu, ali napominje da nedostatak novca zasad nije doveo do uskraćivanja neophodnih lijekova i tretmana pacijentima u bolnicama. Obećava da će se s ostalim nadležnima potruditi da pacijenti ne ispaštaju zbog finansijske krize.
Kaže da zdravstveni sistem FBiH posjeduje kadrovske i prostorne kapacitete, kao i potrebnu opremu za dijagnostiku i liječenje zaraženih novim gripom.
"Federacija BiH zasad raspolaže dovoljnim količinama antiviralnih lijekova koji će se izdavati samo u zdravstvenim ustanovama prema preporuci specijaliste infektologa", ističe Omerović.
Podsjeća i da je Vlada Federacije BiH usvojila informaciju Ministarstva zdravstva, prema kojoj se predviđa nabavka dodatnog broja antiviralnih lijekova za ugrožene kategorije stanovništva.
"Formiran je i Federalni koordinacioni stručni tim, zatim kantonalni timovi. Pripremljen je i državni plan koji treba usvojiti Vijeće ministara, a poduzimaju se i sve druge potrebne mjere u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije", objašnjava Omerović.
Govoreći o generalnom stanju zdravstva u FBiH, Omerović priznaje da nije zadovoljan opremljenosti bolnica. Ukazuje da je ovogodišnji budžet Ministarstva gotovo upola manji u odnosu na prošlu godinu.
NN: Koliko će se ekonomska kriza odraziti ili se već odražava na rad u bolnicama, u smislu svih potrebnih lijekova i terapija koje se daju pacijentima? Da li ih ima dovoljno, hoće li tu biti restrikcija?
OMEROVIĆ: Ekonomska kriza je zahvatila sve sektore, pa tako i sektor zdravstva. Mjesečni prosjek prikupljenih sredstava po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja na nivou cijele FBiH u prvih pet mjeseci ove godine je manji za 7,5 posto od mjesečnog prosjeka iz 2008. godine. S druge strane, došlo je do pada izdvajanja sredstava za zdravstvo iz budžeta u FBiH.
NN: Niste nam odgovorili na pitanje?
OMEROVIĆ: Zasad nije došlo do restrikcija u terapiji i liječenju pacijenata u bolnicama. U saradnji s kantonalnim ministarstvima zdravstva učinićemo sve da zadržimo postojeće standarde zdravstvene zaštite i terapije. Kao odgovor na globalnu ekonomsku krizu ovo ministarstvo je donijelo i prijedlog mjera koje su upućene kantonalnim ministarstvima zdravstva.
NN: Kako biste ocijenili opremljenost bolnica u FBiH?
OMEROVIĆ: Zadovoljni smo pojedinim medicinskim disciplinama gdje uspijevamo pratiti evropske standarde. Međutim, generalno gledajući, ne možemo biti zadovoljni i i te kako postoji potreba za modernizacijom bolnica. Ona uveliko zavisi i od generalnog stanja u državi koje se, naravno, reflektuje i na sektor zdravstva. Realno, zdravstvo trenutno ne raspolaže dovoljnim sredstvima da konstantno ulaže u novu opremu.
NN: Šta će Ministarstvo zdravstva poduzeti da se to promijeni?
OMEROVIĆ: Uloga ovog ministarstva i Vlade FBiH je da iznalazi povoljne kreditne aranžmane. Uspjeli smo postići aranžman sa Saudijskim fondom za ekonomski razvoj u iznosu od 25 miliona dolara s Republikom Korejom, također u iznosu od 25 miliona dolara, te Republikom Austrijom u iznosu od 20,9 miliona eura.
NN: Građani su i dalje nezadovoljni radom porodične medicine, sistemom naručivanja, nepostojanjem potrebne aparature. Hoće li se na tom polju nešto mijenjati?
OMEROVIĆ: Ne mogu se složiti s vama po pitanju aparature ako govorite o opremi u ambulantama porodične medicine. Moram naglasiti da je kroz Projekat jačanja zdravstvenog sektora u 2007. i 2008. godini moderno opremljena čak 271 ambulanta u FBiH, a 241 ambulanta je građevinski renovirana. Educirali smo oko 1.000 ljekara i više od 1.200 medicinskih sestara.
NN: Očigledno je da to nije dovoljno?
OMEROVIĆ: U provođenju svake reforme se nailazi na objektivne prepreke. Zbog toga je od presudnog značaja da svoj dio odgovornosti i obaveza u provođenju ovog projekta aktivno preuzmu i kantonalna ministarstva, kantonalni fondovi zdravstvenog osiguranja, kao i sami menadžmenti domova zdravlja.
NN: Kakva poboljšanja donosi Zakon o zdravstvenoj zaštiti ?
OMEROVIĆ: Postojeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti donesen je 1997. godine i od tada su provedene brojne reforme, usvojeni brojni zakoni, dokumenti, strategije. Zbog toga smo pristupili izradi novog, koji bi sve to objedinio. Brojna poboljšanja ćemo dobiti ovim zakonom, ali možda je najbolje reći da će on otvoriti put za dalje reforme i unapređenje zdravstvenog sistema.
NN: Ima li naznaka o odvajanju privatne ljekarske prakse od javnog sektora, jer su evidentne zloupotrebe? Primjera radi, dosta ljekara koji rade u bolnicama ili porodičnoj medicini usmjeravaju pacijente u svoje ordinacije
OMEROVIĆ: Mišljenja javnosti i zdravstvenih profesionalaca o tome da li treba zabraniti ili dozvoliti dopunski rad, odnosno rad u privatnom i javnom sektoru, su podijeljena. Stoga smo u Nacrtu zakona predložili osnovno i alternativno rješenje. S obzirom na to da je dopunski rad dozvoljen u drugim strukama, osnovno rješenje dozvoljava dopunski rad zdravstvenih radnika i to ukoliko isti ispunjavaju pravilnikom propisane uslove, dok alternativno rješenje predviđa zabranu dopunskog rada. Tako će, i smatramo da je to jedini ispravan put, posljednju riječ o tome da li će biti dozvoljen ili zabranjen dopunski rad zapravo dati Parlament FBiH nakon javne rasprave koju će provesti oba doma Parlamenta FBiH.
NN: Koliko je novca iz budžeta FBiH usmjereno u zdravstvo u ovoj godini?
OMEROVIĆ: Možemo konstatovati evidentan pad izdvajanja sredstava iz budžeta. U 2008. godini budžet ovog ministarstva je iznosio oko 52 miliona KM. Od toga su dva najveća transfera bila prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH u iznosu od 23,8 miliona KM, te nižim nivoima vlasti za zdravstvene ustanove u iznosu od 15 miliona KM. Treba napomenuti da se sredstvima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH plaća najsofisticiraniji oblik zdravstvene zaštite za građane cijele FBiH, poput hemoterapije i radioterapije, kardiohirurgije i kardiologije, hemodijaliza...
NN: Koliko iznosi ovogodišnji budžet Ministarstva?
OMEROVIĆ: Oko 25 miliona, od čega transfer Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH iznosi 22 miliona KM, a za niže nivoe vlasti nisu predviđena sredstva.
NN: Da li je i dalje evidentan problem s rezervnim dozama krvi? Primjera radi, kod ozbiljnije operacije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu pacijenti moraju obezbijediti dozu krvi. Ne mora biti njihova krvna grupa, ali bitno je da se kompenzira doza koja će biti utrošena.
OMEROVIĆ: Ukidanjem služenja vojnog roka evidentno je opao i broj dobrovoljnih davalaca krvi. I pored toga, te evidentnih problema koje spominjete, treba napomenuti da su do sada zavodi za transfuziju uvijek imali dovoljan broj rezervnih doza krvi kako ne bi došlo do ugrožavanja života.
NN: Kako poboljšati stanje u ovom segmentu?
OMEROVIĆ: Svakako da treba raditi još mnogo i da konstantno treba promovirati dobrovoljno darivanje krvi, plemeniti i human čin koji za rezultat ima spasavanje života. Ministarstvo je, pak, u cilju regulisanja ove oblasti izradilo Zakon o krvi koji je u formi nacrta usvojio i Parlament FBiH. Duboko poštujući plemeniti čin darivanja krvi, u nedavno usvojenom Osnovnom paketu zdravstvenih prava smo uvrstili i odredbu po kojoj se dobrovoljni davaoci krvi koji su više od 10 puta darivali krv oslobađaju od plaćanja participacije.
NN: Da li će biti ukinuta lista čekanja za herceptin, lijek za žene oboljele od raka dojke?
OMEROVIĆ: Liječenje malignoma, odnosno hemoterapija i radioterapija za građane iz cijele FBiH pokrivena je sredstvima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, koji i vodi ovaj cjelokupni program. Oko 30 posto sredstava ovog zavoda, to jest oko 30 miliona KM, se izdvaja za liječenje karcinoma. Nažalost, to nije dovoljno, zbog čega i imamo liste čekanja na određene lijekove iz programa citostatika, što je poražavajuća činjenica.
NN: Postoji li rješenje?
OMEROVIĆ: Smatramo da dio sredstava prikupljen po osnovu PDV-a, kao i dio prihoda od akciza na cigarete i alkohol, koji su bitni faktori rizika u nastajanju teških oboljenja, treba biti preusmjeren u zdravstvo i na taj način bismo obezbijedili potrebna sredstva za ukidanje lista čekanja. Ministarstvo i Vlada FBiH su u tom smislu posljednjih godina u više navrata uputili niz inicijativa za izmjenu državnih zakona o akcizama, odnosno Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, ali do sada nismo imali pozitivan odgovor.
NN: Možete li pojasniti inicijative?
OMEROVIĆ: Zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove kao neprofitne ustanove, po zakonu o PDV-u, nemaju pravo na povrat PDV-a iako ga plaćaju prilikom nabavke lijekova, potrošnog materijala, hrane, energenata. Po tom osnovu je zdravstveni sektor FBiH do sada izdvojio oko 200 miliona KM na koja nije ostvario povrat. Sam Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, koji je zadužen za nabavku citostatika, pa i lijeka herceptin, je u toku prošle godine na ime PDV-a na lijekove izdvojio 69,5 miliona KM i nije ostvario povrat ovih sredstava. Mislim da ovi podaci sasvim dovoljno govore.