Predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta FBiH Safet Softić zabrinut je nakon što je OHR poništio raniju odluku ovog doma o potvrđivanju imenovanja vlade FBiH jer smatra da to nije dobar početak, ni za parlament u ovom sazivu ni za novu vladu. Prvo imenovanje je poništeno jer nije bila završena provjera nekoliko ministarskih kandidata.
Softić, između ostalog, ocjenjuje da su četiri naredne godine u BiH ključne za niz reformi, a da je složena i komplikovana FBiH posljedica Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat i da ga treba mijenjati, ali da nema političke volje i političara koji bi poveo promjene.
NN: Prvi put otkako je uspostavljen OHR desilo se da poništi odluku nekog parlamenata u BiH. Kako Vi to komentarišete?
SOFTIĆ: Ovo je situacija koja nije ohrabrujuća, pogotovo što su ovaj parlament i vlada koja će uskoro biti izabrana na početku mandata. Imam određenu zabrinutost iako, da budem iskren, izgleda da se odnosi, nakon suspenzije odluke i naknadnih kontakata, smiruju i da bi sve moglo doći na drugačiji kolosijek. Mislim da je ovo presedan koji se neće ponoviti.
NN: Da li se mogla izbjeći ova situacija sa OHR-om i poništenjem odluke?
SOFTIĆ: Mislim da jeste i da je onaj dan bilo moguće donijeti drugačije rješenje. Mene su čelnici FBiH pitali da li ja mogu sazvati sjednicu i rekli su mi da oni, kao čelnici FBiH, smatraju da ova provjera nije obligatorna jer nije predviđena niti jednim zakonom i da je to formalne prirode. Nisam bio siguran da je to tako, ali se nisam suprotstavljao. Zatražio sam od svojih stručnih službi da mi daju papir, dokument, koji bi bio utemeljenje ovakve provjere. Sa druge strane, mi znamo da su odluke OHR-a konačne, obavezujuće i izvršne. No, čelnici FBiH su mi rekli da će oni, s obzirom na kratkoću vremena koje je ostalo za usvajanje budžeta, potpisati odluku, ponovili su da provjera nije obligatorna i ja sam potpisao odluku o sazivanju sjednice i kasnije odluku o potvrđivanju vlade. Istina je da ja ni od svojih stručnih službi zaista nisam dobio nikavu odluku Ureda visokog predstavnika prema kojoj bi ova provjera bila obavezna. Tako sam sazvao sjednicu želeći da cijeli proces otkočimo, da krenemo s mrtve tačke i sve počnemo gledati pozitivnije. Nakon početka sjednice došlo je to pismo iz OHR-a koje je bilo jasno upozoravajuće, naslovljeno na mene kao predsjedavajućeg, i u njemu je izričito pisalo da ne možemo imenovati vladu i da će, ukoliko to uradimo, OHR poduzeti neke mjere. Bilo je već tada jasno da neće sve završiti samo na priči. Shvatio sam da OHR čvrsto stoji iza stava da hoće da završi provjeru. Pokušao sam kontaktirati šefa političkog odjela OHR-a da provjerim da li je moguće da potvrdimo vladu, pa kasnije izmijenimo nešto ako OHR-ova provjera utvrdi neke probleme ili da imenujemo nepotpunu vladu, ali OHR na to nije pristajao.
NN: U kakvoj ste se poziciji tada našli?
SOFTIĆ: Moja pozicija je bila takva da, ako napravim prekid sjednice prije glasanja, gubim povjerenje većine Doma koja me izabrala za predsjedavajućeg, a ako dozvolim glasanje - gubim povjerenje OHR-a, autoritet Doma i novog premijera dovodim u veoma nezahvalnu poziciju. Na kraju sam nastavio da vodim sjednicu, ali sam napravio pauzu prije glasanja i svim čelnicima FBiH, novom premijeru i šefovima klubova ponudio da prekinemo sjednicu do sutra, do rezultata provjere iz OHR-a, ali kada emocije prevladaju, razum dolazi do ovakvih situacija.
NN: Da li se Vi sada možda osjećate izigrani, na jednoj strani OHR čiji značaj je jasan, a na drugoj strani čelnici FBiH i stručne službe koje su Vam rekle da provjera nije obligatorna i nisu Vas upozorili?
SOFTIĆ: Nisam ja nesvjestan uloge u kojoj sam bio. I prije sjednice, kada sam razgovarao s ljudima koji tumače propise, znao sam da je provjera obavezna.
NN: Dakle, Vi ste znali da je obavezna, ali su Vam drugi rekli da nije?
SOFTIĆ: To je situacija u kojoj ja kao predsjedavajući imam obavezu da zaustavim jedan proces, da uradim nešto protiv volje parlamentarne većine, a čak su i opozicione partije, dakle, i SDP kao najjača opoziciona partija, rekli da su spremni da zanemare provjere OHR-a. Bila je to opšta volja unutar Doma i bio sam u situaciji da se odlučim između opšte volje parlamenta i neke svoje odluke za koju bih bilo kome teško dokazao da sam bio u pravu. Bio sam svjestan svoje pozicije, i kada su nas obavijestili o OHR-ovoj odluci, nisam bio iznenađen. Slegnuo sam ramenima i shvatio da smo upali u neko blato iz kog ćemo nekako izaći i shvatiti da je sve to za nauk. Uostalom, ja sam iz SDA a mi kao stranka smo tražili ostanak OHR-a u ovoj zemlji i to naravno ima svoje prednosti i nedostatke i koliko god je ova situacija prilično krupna jer se odluka najvećeg ili najvećeg parlamenta u državi poništava i to sigurno nešto znači. Koliko sam izigran ili nisam, ne znam, ali nisam bio nesvjestan.
NN: Hoćete li biti oprezniji u budućnosti?
SOFTIĆ: Sada samo imam manje obaveza prema ljudima koji od mene traže određene stvari, ko god to bio: klubovi, čelnici FBiH ili premijer, jer meni su tog dana svi rekli da preuzimaju odgovornost i da žele da se sjednica završi, a ja sam učinjen odgovornim jer potpisujem odluku, a imam pravo i da prekinem sjednicu. Nakon te sjednice, sasvim slučajno se poklopilo, bila je ovdje posjeta monitoring tima Evropske unije i ovaj incident se nametnuo kao neminovna tema. Nakon cijele priče prvo pitanje je bilo ko je nadležan da prekine sjednicu, a to sam ja. Pravno-formalno to sam ja, čak iako se sjednice zakazuju tako da bude zadovoljena volja većine, to je moja odgovornost i mislim da se više neće ponavljati.
NN: Da li su možda većinske stranke ovim dugim pregovorima i odugovlačenjem s formiranjem vlade izigrale povjerenje građana koje su dobile na izborima u oktobru?
SOFTIĆ: Živimo u državi u kojoj je teško sačuvati povjerenje građana, ko god da je izabran, jer nema dovoljno novaca za invalide, za borce, ni za šta, i ko god da je na vlasti mora biti svjestan da će biti jako teško očuvati stečeno povjerenje. U ovom teškom vremenu treba se truditi da bude bolje, a da bismo sačuvali povjerenje važno je sačuvati iskrenost i komunikaciju sa građanima. Proces formiranja vlasti jeste trajao dugo, i predugo, a ko je odgovoran? Možda i izborni sistem u kom neko ko je dio parlamentarne većine može da ucjenjuje u nedogled... Naime, čini mi se da bi, da mi nismo zakazali onu sjednicu, proces pregovaranja još trajao. Mene su onaj dan ujutro nazvali čelnici Federacije i pitali za koliko mogu da zakažem sjednicu. Ja sam rekao da mogu brzo, ali da mi treba odluka o imenovanju vlade. To je bilo oko 11 časova i oni su rekli da je mogu poslati za sat. Odluku sam dobio tek iza 16 časova što znači da su i u tom periodu trajali neki pregovori i usaglašavanja između dva HDZ-a. Mislim da bi, da mi nismo ovo otkočili, proces još trajao jer je to pat pozicija u kojoj niko ne vuče potez za rješenje, a imate obavezu prema građanima.
NN: Koliko često se parlament nalazi između stranačkih interesa i zakona?
SOFTIĆ: Parlament je mjesto gdje stranke i poslanici iznose svoje stavove i komuniciraju s javnošću. Sa druge strane, parlament je nadležan za zakone. Istina, mi ne možemo izbjeći situaciju u kojoj je parlament pričaonica, ali vidim parlament kao mjesto gdje moraju biti donijeti kvalitetni zakoni, a kakva će biti usaglašavanja prije donošenja zakona i šta će se događati van parlamenta, ne mogu da ulazim u to, ali ću se potruditi da ovo bude mjesto gdje će se donositi dobri zakoni. Čini mi se da imamo pretpostavku dobrih rezultata, dobru parlamentarnu saradnju pozicije i opozicije, poznajem većinu poslanika u klubovima i mislim da imamo kvalitetan sastav Doma i da iz toga trebamo izvući kvalitet. Mislim da ćemo komunikaciju s vladom podići na viši nivo i da će nam bolja komunikacija pomoći da stvari rješavamo na bolji i kvalitetniji način. Ubijeđen sam da su ove četiri godine pred nama ključne po mnogo čemu, biće tu ustavnih reformi, socijalnih i privrednih procesa i mislim da se stvari moraju otkočiti tako da se `zabode u meso`, da se stvari postave tako da mogu funkcionirati, a ne da provodimo šminku.
NN: Kako to postići?
SOFTIĆ: Prvo moramo podići stepen povjerenja unutar političkih faktora u BiH i smatram da će se neke stvari početi veoma brzo događati. Neizmjerno cijenim ulogu američke administracije u procesu ključnih reformi u ovoj zemlji i nadam se da će ta podrška ostati u BiH. Mi smo prošle godine imali jedan hod unazad jer je bila predizborna kampanja, ustavna refoma je trajala dugo, pa formiranje vlasti traje dugo i to sve je izgubljena godina, poljuljano je i povjerenje američke adminsitracije, a trebamo se vratiti na ono što je ta vlada uradila za nas, od zaustavljanja rata, pa nadalje. No, mi moramo početi vjerovati više i jedni drugima jer mi ovdje svojoj djeci pravimo zemlju i ako jedni drugima blokiramo procese, to znači da idemo unazad.
NN: U posljednje vrijeme se često iz RS čuje ocjena da bi reformski procesi mogli ići brže, ali da je problem u FBiH kaja je složena, komplikovana, skupa...?
SOFTIĆ: Mi se ovdje nažalost moramo baviti rezultatima rata i teško je donositi neki konačan sud. Struktura RS je manje složena, a sada tamo imamo, da tako kažem, jednopartijski sistem. Koliko je to dobro za taj entitet i za razvoj demokratije na tom prostoru, ne znam i bojim se da mi tu sada vidimo neku korist, ali dugoročnije gledano ne mislim da je dobro da jedna partija ili jedan čovjek imaju apsolutnu vlast i u životu na takve stvari vrlo brzo stigne odgovor. FBiH jeste komplikovanija, tu su kantoni, više stranaka i, evo, vidjeli ste koliko je teško bilo formirati Dom naroda, a sa druge strane Venecijanska komisija cijeni da Dom naroda nije ni potreban nego da treba pri Predstavničkom domu formirati odbor koji bi se brinuo za vitalni nacionalni interes. Istovremeno, mi za svaki zakonski akt imamo proceduru usvajanja kao da se radi o vitalnom nacionalnom interesu i to je sve posljedica Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je napravljen da bi zaustavio rat. Mi sada, 12 godina kasnije, po njemu treba normalno da živimo a imamo potpuni izostanak volje da se stvari promijene nabolje. Dakle, i FBiH i drugi entitet i BiH vidim kao nešto što treba doraditi, ali za to su potrebni lideri koji će preuzeti odlučno sve što treba činiti.
Nisam za govornicu
NN: Kada ste imenovani za predsjedavajućeg, po kuloarima parlamenta se govorilo da ste poznati po tome što za prošla tri mandata gotovo da niste izlazili za govornicu. Da li je to bilo odsustvo interesovanja za parlamentarne diskusije ili pak uvažavanje kolega koje bi prije Vas rekle isto što biste Vi htjeli?
SOFTIĆ: Tačno je, nisam često izlazio za govornicu, ali sam radio na terenu i sve zadatke koje sam dobivao kao član Kluba izvršavao sam i mislim da sam u sve bio uključen koliko je potrebno.
E sada, da li je rad poslanika to da provede dva sata za govornicom u jalovoj diskusiji, iako je i to potrebno, ne znam, ili je to nešto drugo, ali ja sam se trudio da što više radim na terenu i rješavam probleme običnih ljudi, pojedinačne ili grupne, i tamo sam bio više nego na javnoj sceni. Ali ovo sada zaista jeste druga pozicija, s mnogo više očekivanja i obaveza, međutim, mislim da sam i prije ispunjavao svoju ulogu.