Ukidanje viza za bh. građane nije tehničko nego političko pitanje, tvrdi Samir Rizvo, vođa pregovaračkog tima BiH za liberalizaciju viznog režima.
Kada Evropska komisija procijeni da je BiH ostvarila traženi napredak, objašnjava on, onda će predložiti Vijeću EU ukidanje viza. A to je, kaže Rizvo, već politička odluka jer je Vijeće Evropske unije političko tijelo.
Odbio je precizirati datum mogućeg ukidanja viza za građane BiH jer će tek sredinom novembra biti utvrđena precizna dinamika ispunjenja uslova. BiH do septembra treba Evropskoj komisiji (EK) dostaviti analizu trenutnog stanja i plan ispunjenja uslova dok će do sredine novembra EU dostaviti svoju ocjenu na osnovu koje će biti poznata dinamika ukidanja viza.
NN: Koji su rezultati prve runde pregovora između BiH i EK o liberalizaciji viznog režima, koji su održani početkom ove sedmice u Briselu?
RIZVO: Ne radi se o klasičnim pregovorima. Radi se o davanju smjernica predstavnika Evropske komisije našoj strani o načinu ispunjenja prioriteta iz smjernica za ukidanje viznog režima. Javnosti je već poznat sadržaj "mape puta" za liberalizaciju viznog režima. Podijeljena je u četiri oblasti, a unutar njih su razrađena ukupno 44 zahtjeva. Nedavno smo dobili dva dodatna zahtjeva, a to je ispravno provođenje Sporazuma o viznim olakšicama i međusobnom izručivanju osoba koje nezakonito borave u BiH, odnosno EU. Na sastanku u Briselu razmatrali smo svaki pojedinačni zahtjev i dobili smjernice od EK šta je potrebno uraditi za ispunjenje svakog od ovih zahtjeva i šta su evropski standardi u ovoj oblasti. Evropska komisija je od nas zatražila da im do 1. septembra ove godine dostavimo detaljan izvještaj o trenutnoj situaciji u svim oblastima koje su pokrivene ovim smjernicama, kao i pregled onog što smo planirali da uradimo unutar BiH. Nakon toga će EK do 15. novembra napraviti svoju procjenu na osnovu naših informacija i drugih njima dostupnih podataka. Kada dobijemo procjenu Evropske komisije onda ćemo moći napraviti detaljniju analizu i planirati naredne korake koje ćemo morati napraviti kako bismo realizirali sve ove prioritete.
NN: Postoje li rokovi u kojima bh. vlasti planiraju ispuniti postavljene uslove?
RIZVO: Mi ćemo sigurno na vrijeme ispuniti prvi zahtjev, a to je da do 1. septembra u Brisel proslijedimo detaljan izvještaj.
NN: A što je s ispunjenjem 44 uslova?
RIZVO: To je pitanje akcionog plana za ispunjavanje uslova iz ove "mape puta", koji je naša unutrašnja stvar. Vijeće ministara BiH će usvojiti akcioni plan i dati zadatke svakoj instituciji da uradi svoj dio posla. Akcioni plan treba da završimo u ovom mjesecu koji će biti razmatran na jednoj od sjednica prije godišnjih odmora. Dakle, aktivno radimo na tome i očekujemo da bude usvojen do kraja jula ove godine. Akcioni plan neće biti fiksirani dokument. Doživljavat će promjene jer i same smjernice EK mogu doživjeti određene provjere. Evropska komisija može mijenjati, dopunjavati i prilagođavati svoje smjernice trenutnoj situaciji. Isto tako će i naš akcioni plan biti moguće mijenjati, odnosno usklađivati sa smjernicama EK.
NN: Ako Evropska komisija može dopunjavati svoje smjernice, znači li to da se mogu pojaviti novi uslovi za liberalizaciju viznog režima?
RIZVO: Mogu se pojaviti novi uslovi. EK nam nije kazala da će se to i desiti, niti su najavili bilo kakvu promjenu. Moguće je da ne bude nikakvih promjena, ali tokom našeg rada na ispunjavanju uslova EK će pratiti cijeli proces i može doći do izvjesnih promjena. To naravno ne znači da će i doći do tih promjena. Sve zavisi od razvoja situacije.
NN: Koji je najteži od pomenuta 44 uslova?
RIZVO: Ne bih ih dijelio na najteže ili manje teže. Možemo govoriti o najosjetljivijim, najzahtjevnijim uslovima ili zahtjevima u kojima je teško mjeriti napredak. Borba protiv organiziranog kriminala, korupcije, trgovine ljudima i pranja novca spada među najosjetljivije i najzahtjevnije uslove. Sve su to oblasti koje su veoma široko postavljene i nema jasnih kriterija za mjerenje našeg napretka u oblastima i da li su mjere koje poduzimamo efikasne i učinkovite. Te uslove nije nemoguće ispuniti, ali postoje nejasnoće o mjerilima koje će Evropska komisija koristiti da ocijeni da li smo ostvarili traženi napredak.
NN: Jesu li ovi uslovi namjerno široko postavljeni kako bi EK sebi ostavila prostora za taktiziranje?
RIZVO: Mislim da to nije slučaj jer su pred sve zemlje postavljeni isti uslovi koji se odnose na ove oblasti. To je prostor u kom se dosta toga može uraditi i u kom se dosta radi u BiH i ostalim zemljama regiona, ali ostaje problem jasnih mjerila i kriterija.
NN: Da li je otklonjena nedoumica koja se odnosi na uvođenje biometrijskog pasoša u BiH. Prilikom objave smjernica za liberalizaciju viznog režima ostalo je nejasno da li je sam početak izdavanja biometrijskih pasoša ispunjenje uslova ili će bezvizni režim moći "konzumirati" samo građani koji imaju ove pasoše?
RIZVO: Trenutni plan Vijeća ministara BiH je da do polovine naredne godine biometrijski pasoši budu uvedeni za naše građane. To je samo jedan od 44 uslova i ne treba cijeli proces liberalizacije viznog režima vezati za uvođenje biometrijskih pasoša. A kada govorimo o nedoumici koju ste pomenuli u pitanju ona još nije razjašnjenja. Ne postoji vrlo jasna odrednica niti u "mapi puta", niti u ostalim dokumentima. U samim smjernicama se kaže da može doći do liberalizacije. Evropska komisija na sebe nije preuzela nikakvu obavezu da će automatski ukinuti vize ispunjenjem bilo kojeg ili svih uslova.
NN: Znači li to da se može desiti da čak i kad ispunimo sve uslove vizni režim ne bude ukinut?
RIZVO: Ukidanje viza nije tehničko pitanje. U "mapi puta" su nabrojani tehnički kriteriji za ukidanje viza. Kada EK procijeni da smo ostvarili traženi napredak, onda će predložiti Vijeću EU ukidanje viza, a to je već politička odluka jer je Vijeće političko tijelo.
NN: Hoće li se ona zasnivati samo na tehničkim ili postoje i neki drugi kriteriji?
RIZVO: Politička odluka je politička odluka i prilikom njenog donošenja uvijek se u obzir uzima mnogo drugih stvari.
NN: Kao na primjer...
RIZVO: U Vijeću Evropske unije sjede ministri vanjskih poslova svih 27 zemalja članica. Oni su ti koji na kraju donose odluke o ukidanju viza. Evropska komisija će Vijeću predložiti tu mjeru na osnovu tehničkih mjerila koje ćemo ispuniti implementacijom "mape puta".
NN: Što znači da bi mogli da ne odobre ukidanje viznog režima ako, primjerice, procijene da bi to moglo dovesti do ekonomske migracije desetina hiljada građana BiH?
RIZVO: Upravo tako. To je politička odluka koja će biti donesena na kraju, a koja će zavisiti od politika svih 27 zemalja članica EU.
NN: Kada očekujete da EU donese odluku o ukidanju viza za građane BiH?
RIZVO: Evropsko vijeće će donijeti odluku o skidanju BiH sa crne šengenske liste na listu zemalja čijim je građanima omogućen ulazak u zemlje EU bez viza. Danas je nemoguće prognozirati kada bi se to moglo desiti, ali sredinom novembra ćemo dobiti analizu EK i tada ćemo imati više informacija i moći ćemo preciznije prognozirati datum ukidanja viza.
NN: Hrvatska bi 2010. godine mogla na svojim granicama početi primjenu šengenskih pravila. Hoće li do tada biti ukinute vize za građane BiH?
RIZVO: Hoću da vjerujem da ćemo mi biti na bijeloj šengenskoj listi prije nego što Hrvatska počne primjenjivati šengenska pravila na svojim granicama. U suprotnom bi naši građani imali velikih problema i komplikacija.
NN: Vratimo se tehničkim kriterijima. Koliko će građane koštati biometrijski pasoš?
RIZVO: Cijenu biometrijskog pasoša još nemamo. Ubrzo će biti raspisan tender za isporuku knjižica biometrijskog pasoša. Uvođenje biometrijskog pasoša odvija se u dvije faze. Prva je uspostava informacionog sistema i ugovor o tome je već zaključen. Druga faza je tender za isporuku bjanko knjižica. Cijena za građane zavisit će od toga koliko ćemo uspjeti postići povoljnu cijenu na tenderu.
NN: Šta je biometrijski pasoš?
RIZVO: Biometrijski pasoš, pored svih elemenata koje sadrži trenutna putna isprava, ima i čip u kom su pohranjeni svi podaci o nosiocu pasoša. Pohranjene su alfanumeričke oznake, odnosno ime, prezime, datum rođenja, matični broj, fotografija i otisak prsta. Na taj način se omogućava da se prilikom prelaska granice očitaju podaci iz pasoša i čipa, potom se upoređuju što omogućava da se na najmanju moguću mjeru svede rizik zloupotrebe pasoša.
NN: Koliko će nedavno otkrivena afera s izdavanjem CIPS-ovih ličnih karti pomoću falsificiranih dokumenata ugroziti proces liberalizacije viznog režima, s obzirom na to da je sigurnost ličnih dokumenata jedan od uslova za ukidanje viza?
RIZVO: Predstavnici EK pitali su nas na posljednjem sastanku o ovom slučaju. Tražili su da u septembarskom izvještaju obrazložimo ovo pitanje. U biti, oni žele pojašnjenje da li se radi o izolovanom slučaju uzrokovanom ljudskim faktorom ili se sve to odražava na cjelokupan sistem izdavanja ličnih dokumenata. Još nemamo odgovore na ova pitanja jer je cijeli slučaj u fazi istrage. Vjerujem da ćemo do 1. septembra imati sve ove podatke i obrazložiti šta se tačno desilo.
NN: Uslov za liberalizaciju viznog režima jeste i pravilna provedba Sporazuma o viznim olakšicama koji je stupio na snagu početkom ove godine i odnosi se na "povlaštene" kategorije bh. građana...
RIZVO: Vidite, Sporazumom o viznim olakšicama predviđeno je da su domaće institucije odgovorne za njegovu provedbu u dijelu koji se odnosi na izdavanje potvrda da neko pripada kategoriji građana koja je obuhvaćena viznim olakšicama. Vanjskotrgovinska komora BiH nadležna je, recimo, za izdavanje potvrda za vozače, odnosno oni garantuju da je neko zaista vozač koji radi u firmi koja se bavi međunarodnim prijevozom. Udruženja novinara, također, garantuju da je neko novinar i da ide u zemlje EU da bi se bavio novinarskim poslovima. Od BiH se očekuje da sve te njene institucije koje izdaju dokumente rade ispravno, da ne zloupotrebljavaju ove mogućnosti, jednostavno žele da ne bude nikakvih mućki s korištenjem viznih olakšica.
NN: Kada govorimo o viznim olakšicama zašto se posljednjih dana pojavljuju informacije o nastojanjima da se osiguraju besplatne vize. Zar Sporazumom o viznim olakšicama nije precizirano da 19 od 20 kategorija građana koje imaju pravo na olakšan pristup vizama imaju besplatne vize?
RIZVO: Tačno je da veliki broj građana, tačnije 19 kategorija, dobija besplatne vize. Plaćaju ih samo biznismeni. To stoji u Sporazumu o viznim olakšicama i to se provodi.
NN: Zašto institucije koje izdaju potvrde da neko pripada kategoriji građana koja ima pravo na besplatne vize naplaćuju takve potvrde? Ne gubi li se time smisao izdavanja besplatnih viza?
RIZVO: Imamo poseban komitet koji se bavi praćenjem provedbe Sporazuma o viznim olakšicama. To je pitanje za njih. Bojim se da ću dati pogrešnu informaciju jer nisam upućen u ovu problematiku. Kao što rekoh, BiH i Evropska komisija imaju zajednički komitet koji prati sve u vezi s ovim sporazumom. Nisam uključen u rad tog komiteta.
NN: Hoće li građani BiH, nakon što budu ukinute vize za ulazak u zemlje Evropske unije, moći neograničeno putovati i boraviti u zemljama EU?
RIZVO: Građani BiH će steći pravo da ulaze bezbroj puta u bilo koju zemlju, ali dužina boravka je do 90 dana. Moći će boraviti do 90 dana. Nakon toga moraju se vratiti u BiH. Ukoliko žele ostati onda moraju regulirati status, a to je već pitanje boravišne dozvole. Ukidanje viza odnosi se na kratkotrajna putovanja i nema nikakve veze sa stalnim boravkom u nekoj od zemalja EU.