BANJALUKA - Kada smo saznali da tetka ima galopirajući oblik karcinoma jetre s metastazama na plućima i kostima, bolest je već bila u četvrtoj - terminalnoj fazi.
Ljekari su nam rekli da ne mogu ništa uraditi, a mi nismo znali gdje smjestiti tetku i koja ustanova ima palijativnu njegu.
Ispričala je ovo Maja S., djevojka iz Banjaluke, koja kaže da je njenoj porodici najteže padalo da gledaju voljenu osobu, a ne mogu joj olakšati muke.
"Bolnice je nisu primale, jer je nisu mogle liječiti, a mi smo bili neuki i nemoćni da joj olakšamo patnju. Voljeli bismo da je tada postojao palijativni centar za njegu takvih bolesnika. Tamo bi mojoj tetki mogli olakšati zadnje dane", rekla je Maja, koja se prisjetila ove situacije od prije nekoliko godina.
Tetka više nije među živima. Ovakvi slučajevi nisu rijetkost, mnoge porodice, čiji su najmiliji na samrtnoj postelji, kažu da su prepušteni sami sebi te da se istovremeno moraju brinuti o bolesnom članu porodice i nositi se sa sopstvenom boli zbog sve izvjesnijog gubitka najmilijeg.
U RS postoje samo dvije referentne ustanove za pružanje palijativne njege terminalnim pacijentima, a to su bolnice u Gradišci i Nevesinju, potvrdili su iz resornog ministarstva.
Zoran Popović, načelnik Odjela za palijativnu njegu bolnice u Gradišci, kaže da je ovaj odjel počeo s radom 2011. godine, a otvoren je prevashodno za brigu o pacijentima u komi.
"Primarno je otvoren za pacijente koji su dugo ležali u komi u inostranstvu i zemljama regiona. Fond zdravstvenog osiguranja RS uvidio je da je to skupo pa su napravili plan da otvore odjel palijativne njege u RS", rekao je Popović za "Nezavisne".
Dodaje da su kasnije svoje usluge proširili i na opštu palijativnu njegu.
"Mi pored liječenja simptoma pacijenata koji boluju od npr. nekog oblika karcinoma imamo produženu intenzivnu njegu za pacijente u komi", navodi on.
Objašnjava da iako boravak pacijenata na ovom odjelu nije vremenski ograničen, zbog malog broja kreveta, njih samo 10, prinuđeni su neke pacijente slati kući ranije.
"Na odjelu imamo šest mjesta za opštu palijativnu njegu i četiri smještaja apartmanskog tipa za komatozne pacijente", kazao je Popović.
Na Odjel za palijativnu njegu pacijenti dolaze isključivo kada im ljekar preporuči ovaj tip liječenja.
Dalibor Kovačević, specijalista anesteziologije na Odjelu za palijativnu njegu Opšte bolnice u Nevesinju, kaže da je ovaj odjel formiran krajem 2015. godine na inicijativu direktora i zaposlenih u ovoj ustanovi, jer je bilo zahtjeva da pacijenti čije liječenje je na neki način završeno potrebnu medicinsku brigu dobiju na Odjelu za palijativnu njegu.
"Pacijenti koji boluju od malignih obol,enja a imali su operacije i završili s hemio i radio terapijama, nakon kojih se jave recidivi i komplikacije, dolaze kod nas", rekao je Kovačević.
Dodaje da na ovom odjelu mogu primiti oko osam pacijenata, te da bi trebalo da dobiju još jedan objekat u vidu apartmana.
"Imamo drugi objekat koji još nije saniran, a trebalo bi da bude uvezan s našim odjelom u vidu apartmana. Tu će biti smješteni pacijenti kojima je potrebna mehanička ventilacija pluća", objasnio je Kovačević.
Objašnjava da kod njih ne dolaze pacijenti da umru, već se osoblje svakodnevno bori da im poboljša i produži život.
"Ovdje se svaki dan borimo za život pacijenata. Kada se nekome od njih popravi stanje, za mene je to najveća nagrada", istakao je Kovačević.
Naglašava da je postojanje Odjela za palijetivnu njegu izuzetno značajno, jer je sve više pacijenata koji zahtijevaju intenzivni medicinski nadzor.
UKC razmišlja o uvođenju odjela
U Univerzitetskom kliničkom centru RS (UKC RS) kažu da postoji tendencija da se osnuje odjel palijativne njege.
"Na Klinici za onkologiju UKC RS postoje česte molbe i zahtjevi porodica da se pacijenti koji više nemaju indikacija za specifično onkološko liječenje zadržavaju duže na Odjelu. S ciljem unapređenja naših usluga postoji tendencija za osnivanje odjela koji bi pružao ovaj vid zdravstvene njege", rekli su u UKC RS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.