Tropske temperature koje su posljednjih godina zahvatile BiH natjerale su mnoge građane da spas od vrućina potraže u rijekama, jezerima i bazenima.
Pitanje bezbjednosti kupača u njima naročito je aktuelno tokom ljeta, kada mnogi građani spas od vrelog asfalta traže na obližnjim plažama.
Proteklih godina, nepažnjom nekih plivača, ali i nedovoljnom brigom vlasti o bezbjednosti kupača na bh. rijekama zabilježen je veliki broj slučajeva utapanja. I ova sezona kupanja je počela loše. Petnaestogodišnji Dražen Durić iz naselja Gredice 1, kod Brčkog, utopio se prije desetak dana u rijeci Savi u mjestu Sandići, pet kilometara nizvodno ka Bijeljini. Tragedija se dogodila na šljunkari pored regionalnog puta gdje su četvorica dječaka, i pored upozorenja jednog od roditelja, otišla na kupanje.
Dječak Slađan Štukeljić, koji je bio sa stradalim Draženom na kupanju, još ne može vjerovati da više nema njegovog najboljeg školskog druga i komšije.
"Otac je govorio da ne idemo, ali smo ipak otišli i sišli u rijeku, na mjesto gdje smo se ranijih godina kupali. Ja nisam žurio i čak sam govorio da se ne kupamo, jer je voda nadošla, a bila je mutna i hladna. Dražen me nije poslušao, a kada je ušao u rijeku, povukla ga je matica i on je nestao u dubini", priča Slađan.
On ističe da su njih trojica skočili da traže druga, ali bez uspjeha.
"I mene je voda povukla u dubinu, ali sam se uhvatio za granu i uspio se izvući do prvog plićaka", dodaje Slađan, koji se s nastradalim dječakom dogovarao da se zajedno upišu u Tehničku školu, jer su nedavno uspješno završili osnovnu školu.
Policija distrikta je po dojavi krenula u potragu za nesretnim dječakom, a nakon tri dana traganja tijelo je pronašao ronilac dvadesetak metara od obale.
Nažalost, to je samo jedan od slučajeva utapanja u rijekama koje su posljednjih godina odnijele dosta mladih života.
Tako je i utapanje petnaestogodišnjeg M.M., koje se prošle godine desilo u rijeci Vrbanji u naselju Debeljaci kod Banjaluke, šokiralo građane, koji još prepričavaju taj događaj.
Kupalište je taj dan bilo prepuno, ali niko nije primijetio da je nesretni dječak nestao u vodi. Spasilaca na toj plaži, kao i na većini ostalih kupališta širom BiH nema, niti je u planu da ih bude, a utapanja uzimaju danak.
Crna statistika: Prema statistici, poslije saobraćajnih nesreća, utapanje je drugi po redu uzrok smrti djece do petnaest godina na svijetu.
Samo u posljednje tri godine u Republici Srpskoj, prema podacima MUP-a RS, 43 osobe su se utopile u rijekama i drugim vodotocima.
"Najviše, njih čak 25, izgubilo je živote utapanjem u rijekama. U jezerima u posljednje tri godine utopilo se pet lica, u potocima njih šestero, u šljunkari i kanalu živote je izgubilo pet lica, a u bunaru jedno", kažu u Upravi za analitiku, informatiku i komunikacije MUP-a RS.
Iz MUP-a RS upozoravaju da se u novembru prošle godine desilo i jedno utapanje u bazenu, kada se u Donjoj Ljupljanici kod Dervente, u novembru prošle godine u privatnom bazenu utopila 65-godišnja starica.
U policiji u FBiH kažu da ne postoje informacije o broju utapanja. Statistički se obrađuju samo samoubistva koja se izvrše utapanjima. Tako je prema toj statistici u posljednje tri godine u Federaciji BiH izvršeno 45 samoubistava utapanjem, od čega šest ove godine.
Ni u Civilnoj zaštiti FBiH ne raspolažu pravim podacima kada je u pitanju utapanje nesretnim slučajem.
"Prije rata postojala je jasna statistika i vodilo se računa o tome. Danas se sve radi od slučaja do slučaja. Ljudi se kupaju na raznim mjestima, u brzim rijekama, opasnim jezerima, nekadašnjim rudarskim jamama. Vlasti, i kada izdaju neku zabranu, to se teško sprovodi jer ne postoje inspekcije koje će sprovesti zabrane", naglašavaju u Civilnoj zaštiti.
Ipak, prema informacijama iz medija, samo u toku prošle godine u FBiH utopilo se pet osoba. Petnaestogodišnji Izudin Hrustanović utopio se u aprilu u bazenu neumskog hotela "Zenit". Navodno mu je otkazalo srce. U maju se dvanaestogodišnji Dino Gosto utopio na izvoru Jasenice kod Mostara. Njegov vršnjak Majdin Čilić utopio se u jezeru hidroelektrane Mostar. Na Trebižatu se utopio hodočasnik iz Poljske Drabik Vojčeh, a na jezeru Modrac osamnaestogodišnji Alen A.
Obrazovati kupače: Zdravko Petrović, predsjednik Ronilačkog saveza BiH, čiji su ronioci prilikom skoro svakog utapanja angažovani na pronalasku tijela, smatra da bi se moglo mnogo uraditi kada bi se kupači samo malo obrazovali.
"Ne postoje nesretni slučajevi u pravom smislu riječi. Potrebno je ljudima objasniti da je prije ulaska u vodu neophodno smanjiti temperaturu tijela. Hlađenje vodom po vratu, prsima i leđima je neophodno, jer i najsnažnija tijela mogu otkazati u tako jakim temperaturnim razlikama. Na plažama je potrebno postaviti jasne znakove s tim upozorenjima, ali i drugim upozorenjima kao i uputama za prvu pomoć. Kada bi kupači znali kako reagirati u takvim situacijama, mnogo života bi bilo spaseno", tvrdi Petrović.
Kao najsigurniji oblik spasavanja utopljenika Petrović ističe postavljanje čuvara plaže. Odgovornost za postavljanje spasilaca na javne plaže je na opštinama. Petrović kao još jedan od problema ističe i činjenicu da u BiH nikad nisu izvršena detaljna istraživanja rijeka i jezera. Niko, kako ističe, ne zna šta je pod vodom i koliko su koja kupališta opasna.
Nedovoljno spasilačkih službi: Iako su podaci o broju utapanja alarmanti, a rijeke u BiH, osim po ljepoti, poznate su kao brze i plahovite rijeke, koje često odnose ljudske živote, spasilaca na gradskim plažama uglavnom nema, a rijetka su i mjesta na kojima postoje znakovi opasnosti za kupače.
Tako je, prema riječima Miroslava Miškovića, koordinatora za rad Spasilačke službe i jednog od spasilaca u banjalučkom Ronilačkom klubu Buk, banjalučka gradska plaža trenutno jedina gradska plaža u BiH koja je uopšte pokrivena spasilačkom službom.
"Kako bi se povećao stepen sigurnosti Administrativna služba grada Banjaluka je prije četiri godine, u saradnji sa Ronilačkim klubom Buk, pokrenula pilot projekat Spasilačke službe. Banjalučka plaža koja se nalazi kod Zelenog mosta trenutno je jedina gradska plaža u BiH koja je uopšte pokrivena spasilačkom službom", kaže Mišković i dodaje da će spasioci i ove godine na plaži dežurati od 1. jula do 1. septembra.
Ipak, s obzirom da je mnogo mjesta pored Vrbasa na kojima se Banjalučani kupaju na sopstveni rizik, jer kupališta nisu uređena niti obezbijeđena, Mišković smatra da bi se i na drugim plažama u Banjaluci trebali stvoriti uslovi kako bi mogla biti angažovana spasilačka služba.
Prema njegovim riječima, spasilačko obezbjeđenje na jednoj plaži nije dovoljno, zbog čega taj ronilački klub planira gradu ponuditi mogućnost proširenja saradnje za angažovanje na "Incelovom" bazenu, i eventualno na još jednoj plaži u gradu, te da bi prije svega spasilačku službu trebalo obezbijediti i na plaži za osobe sa invaliditetom u Vrbanji.
"Mi smo Administrativnu službu grada obavijestili da postoji potreba da se proširi područje djelovanja spasilačkih službi na još nekoliko plaža, kao i na bazene. Trenutno postoji velika potreba i za angažovanjem spasilaca na plaži za osobe sa invaliditetom u Vrbanji i u zahtjevu koji smo predali Gradskoj upravi stoji da bi baš ta plaža trebalo da bude prioritet. Možemo da dovedemo ljude koji rade procjenu sigurnosti na plažama za osobe sa invaliditetom iz Hrvatske", kaže Mišković i ističe da problem predstavlja i što bazeni koji se sve češće otvaraju, nemaju obučenu spasilačku službu.
Stručnjaci ističu da plaže na rijekama "nisu baš najbezbjednije", prvenstveno zbog pristupa vodi, koji nije uređen, pa ljudi mogu da se povrijede.
Vrbas je hladan i brz, pa za neplivače i slabije plivače, starije i djecu predstavlja veliku opasnost.
"Ljudi bi trebalo da se kupaju na provjerenim mjestima, gdje se zna kakva je konfiguracija tla i rijeke. Treba izbjegavati mjesta koja nisu obezbijeđena i ići samo tamo gdje su spasioci. Takođe, niko ne bi smio vruć da ulazi u vodu", savjetuje Mišković.
Prošle godine samo na gradskoj plaži spasioci su imali 35 intervencija, a uglavnom se radilo o posjekotinama i zaustavljanju krvarenja.
"Izuzetno je važno da spasioci budu zaista dobro obučeni, jer rade na prevenciji, prepoznavanju opasnih situacija, uvježbavanju akcija... Naši ljudi su obučeni da pomognu. Sigurno neće naškoditi pri pomaganju, svaki uza se ima komplet prve pomoći i zna da je pruži. Takođe, imamo saradnju sa svim službama koje mogu da nam pomognu", kaže Mišković i podsjeća da će tokom ljeta na gradskoj plaži biti angažovano šest spasilaca, koji će raditi od deset do 18 časova.
I Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, takođe ističe da će spasioci povećati stepen bezbjednosti kupača u rijekama.
"Administrativna služba grada, u saradnji sa Roniličakim klubom Buk, kroz pilot projekat radi na povećanju bezbjednosti kupača na gradskoj plaži, a planirano je da se u narendom periodu još bar jedna gradska plaža obezbijedi spasilačkom službom, kako bi se u svakom momentu bilo spremno za djelovanje", kaže Šajić.
Iz Administrativne službe grada ističu da osim te plaže na Vrbasu postoje još dva uređena kupališta na Vrbanji.
Ipak, potvrdili su da postoji i dosta gradskih plaža koje nisu uređene, ali ljudima se na tim mjestima ne može zabraniti kupanje.
Ističu da Civilna zaštita svake godine postavlja obavještenja na kritičnim mjestima na rijekama Vrbanja i Vrbas i do sada su ona poštovana.
Ipak, primjeri ovakve opreznosti trebalo bi da budu mnogo veći u svim gradovima BiH. Izvjesno je da će, dok god se to ne uradi, biti neopreznih plivača i neprevidivih virova koji će nastaviti da odnose živote.
Bazeni bezbjedniji: Za razliku od rijeka, koje su rizične za kupanje, bazeni su uglavnom bezbjedni.
Iz MUP-a RS navode da u posljednje tri godine nije registrovan nijedan slučaj utapanja u javnim bazenima.
A iz većine bazena ističu da vode računa o bezbjednosti svojih kupača.
Drago Đurić, direktor i vlasnik jednog od najposjećenijeg bazena "Džungla" u Doboju, tvrdi da je bezbjednost kupača kod njih na visokom nivou, te da su sva četiri bazena pokrivena spasilačkom službom.
"O bezbjednosti kupača brine 10 spasilaca i šest godina, od kada radimo, nismo imali nijedan slučaj utapanja", kaže Đurić i dodaje da je veoma bitno preventivno djelovati, kako se ne bi desio propust "koji bi mogao skupo da košta".
Obuka za licencirane spasioce
Banjalučki Ronilački klub Buk, jedini ovlašteni centar u BiH koji može vršiti obuku i licencirati spasioce, a čija licenca važi svugdje u svijetu, protekla dva mjeseca održao je tri kursa za spasioce.
"Od ove godine počeli smo raditi obuku za spasioce. S posljednjim kursom dobili smo 16 spasilaca obučenih u ovoj godini. Četiri spasioca koja su završili ovu obuku rade na bazenu 'Fortuna', koji je ujedno i jedini bazen u BiH koji ima profesionalnu spasilačku službu, odnosno licencirane spasioce, jedan dio njih će raditi u našoj jedinici spasilače službe koja će raditi na plaži na Vrbasu", kaže Mišković.
Profesionalni spasioci ističu da je veoma važno da na svim kupalištima i bazenima budu angažovani profesionalci, a ne priučeni spasioci koji nisu završili obuku.
Opasno skakati vruć u vodu
Doktori upozoravaju da je kod kupanja u rijekama važno i prilagođavanje temperatura vode i tijela, te da je opasno vruć skakati u rijeku, jer pritom u nekim slučajevima može nastupiti smrt.
Takođe upozoravaju i da je opasno u rijeke ulaziti pod dejstvom alkohola ili droga, jer se može desiti da se precijene sopstvene mogućnosti i da se dese neželjene posljedice.