Problem sa izgradnjom u sarajevskom Vilsonovom šetalištu biće riješen i nova zgrada Ambasade Republike Turske neće biti srušena, kaže gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac.
Tvrdi da bi Sarajevo trebalo da dobije status koji mu pripada kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Takođe, svjesna je da trenutni status grada sada nije moguće promijeniti za šta su, kaže, potrebne ustavne reforme.
Borovčeva ističe kako je razočarana što Dom Vojske FBiH još nije predat Gradskoj upravi i ne razumije kako je Vlada FBiH donijela dvije različite odluke o ovom objektu. Također, tvrdi kako su mnoge aktivnosti, koje bi trebalo da su u nadležnosti Gradske uprave, podijeljene na općine i Kanton Sarajevo. Smatra kako bi dogovorom između predstavnika ova tri nivoa vlasti problem mogao biti riješen bez ukidanja bilo općina, kantona ili Gradske uprave.
NN: Koliko postojeći Statut Sarajeva odgovara ovom gradu i u kojoj mjeri je ispoštovan?
BOROVAC: Satut Sarajeva, koji je regulisao osnovna pitanja nadležnosti, jeste akt koji nije primjenjivan. Nadležnosti koje su Statutom date Sarajevu nisu bile izvršavane. Od prvog dana svog angažmana u Gradskoj upravi potrudila sam se da, prije svega, pravilno analiziram te nadležnosti i utvrdim koji normativni akti tretiraju grad Sarajevo. Nažalost, vidjela sam da veliki broj nadležnosti ili je otišao prema općinama u sastavu grada i van njega, ili su zadržane u Kantonu Sarajevo. Samo mali broj nadležnosti, kao što je urbano planiranje, komunalne oblasti, date su gradu, ali ne i na adekvatan način kako to glavni grad uopće zaslužuje.
NN: Šta je sa izmjenom Statuta grada?
BOROVAC: Izmjena Statuta je osjetljivo pitanje koje treba da bude razmatrano s velikom pažnjom. Da bi Statut bio izmijenjen neophodan je puni konsenzus stranaka koje učestvuju u Gradskom vijeću. U prilog nam ide Zakon o principima lokalne samouprave, koji govori o pravilnom izvršavanju pojedinih nadležnosti u domenu lokalne samouprave. Na tom planu učinjeno je dosta. Napravljene su tematske sedenice gdje je svaka od nadležnosti posebno analizirana. Od 1998. godine ovo je prvi put da se Sarajevo bavi svojim nadležnostima.
NN: Kakav je Vaš stav i stav Stranke demokratske akcije o trenutnom uređenju Sarajeva? Na jednoj od prethodnih sjednica Gradskog vijeća vijećnici SDA su insistirali da Prijedlog odluke o promjeni Statuta Sarajeva bude uklonjen s dnevnog reda. Zašto?
BOROVAC: U cijeloj proceduri djelovalo je kao da smo svi spremni da radimo na iznalaženju najboljeg rješenja. I najednom smo dobili kao rezultat svih tih napora nagli prijedlog promjena Statuta Sarajeva od pojedinih vijećnika i to o nečemu o čemu u toku tematskih sjednica nismo razgovarali. A to je bilo ukidanje četiri gradske općine. Naravno, da je to naišlo na određeni bunt. SDA je zatražila obrazloženje. Svakako da Sarajevo mora da vodi računa o općinama koje su u njegovom sastavu. Cijela ova analiza, rekla bih, ne znači promjenu nego pravilnu primjena postojećeg Statuta. Grad treba da dobije mjesto koje mu pripada kao glavnom gradu. To znači da mora obavljati funckije koje obavljaju svi glavni gradovi.
NN: Predstavnici Socijaldemokratske unije dali su svoj prijedlog izmjene Statuta. Šta mislite o njihovom prijedlogu?
BOROVAC: SDU smatra kako bi Sarajevo trebalo da bude prošireno na općine u kantonu, te da Gradsko vijeće i gradonačelnik budu direktno birani. Rasparčavanje Sarajeva na općine u Kantonu Sarajevo, a ne njegovo proširenje na prijeratni teritorij, nije u redu u ovom trenutku dok to ustavnim promjenama ne bude definisano. Pitanje teritorija koje SDU pokreće malo je drugačije od stava Gradskog vijeća. Čim sam preuzela ovu dužnost uradila sam platformu djelovanja grada. Značajnu pažnju sam posvetila teritorijalnom ustrojstvu Sarajeva. Iznenađuju me odluke pojedinih političkih partija ili vijećnika jer je stav Gradskog vijeća bio da grad mora obuhvatiti svoj prijeratni teritorij i da ćemo se za to zalagati.
NN: Po novom Statutu pojedine nadležnosti kantona i Gradske uprave bi se poklapale. Znači li to da bi usvajanjem novog Statuta Kanton Sarajevo bio ukinut ili pak Gradska uprava?
BOROVAC: Kanton ne bi trebalo da bude ukinut. Ima nadležnosti propisane Ustavom i niko mu ih ne može oduzeti. Tiču se obrazovanja, kulture i svega onoga što imaju federalne jedinice. Naša je želja da kanton izvršava te nadležnosti, a da pitanja koja su bliža građanima ili prenese ili vrati gradu. Ako bi na pravilan način raspodijelili nadležnosti ne bi došlo do ukidanja nijednog nivoa vlasti. Sa nesređenim odnosima često se dešava da svi učestvujemo u istim projektima. Trudimo se da ih prisvojimo sebi i rješavamo na način za koji smatramo da je najbolji i opravdan, a bez da smo to pravilno podijelili između sebe.
NN: Prijedlog izmjena i dopuna Regulacionog plana Kvadrant C - Marijin-dvor, kojim bi bila povećana spratnost Ambasade Turske u Vilsonovom šetalištu i spriječeno njeno rušenje, trn je u oku Gradskog vijeća. Vjerujete li da će vijećnici prihvatiti ovaj prijedlog kojeg ste Vi inicirali?
BOROVAC: Ovdje je stvorena nepotrebna rasprava. Umjesto da smo odluku usvojili po skraćenoj proceduri, samo smo je zakomplikovali. Na posljednjoj sjednici dogovoreno je da u septembru bude organizirana javna rasprava o odluci, gradnji ambasada, njihovoj spratnosti i ostalim objektima koji će biti izgrađeni na ovom lokalitetu. Plan koji je sada na snazi donesen je 2003. godine. Kako je to zakonskom regulativom propisano sve inicijative za promjenu regulacionih planova gradu daju općine, nadležno ministarstvo, zainteresirani subjekti. U ovom slučaju od investitora, Ministarstva vanjskih poslova BiH, općine Novo Sarajevo i Ministarstva prostornog uređenja KS dobila sam zahtjev da plan bude promijenjen. Plan je rađen na osnovu zahtjeva turske ambasade iz 1997. godine. Nakon deset godina njihovi zahtjevi su povećani, a i odnosi između država su promijenjeni. I to je bio jedan od osnovih razlog zbog kojeg sam prihvatila zahtjeve svih zainteresiranih subjekata. Po meni, sva rasprava o tome nije bila za Gradsko vijeće nego za općinu Novo Sarajevo i Ministarstvo prostornog uređenja KS. Oni bi trebalo da vode računa o tome da li su objekti građeni po planu. Grad se nije bavio pitanjem bespravne gradnje niti mu je to obaveza. To je pitanje trebalo biti upućeno inspektorima općine Novo Sarajevo koja je izdala urbanističko rješenje i ministarstva. Prihvatanje izmjena ovog regulacionog plana ne ovisi samo od mene. Sigurno je da nova zgrada turske ambasade u Vilsonovom neće biti uklonjena, te da će ovaj problem biti riješen na obostrano zadovoljstvo.
NN: Predstavnici općine Novo Sarajevo tvrde da je njihov inspektor izlazio na teren i poštujući zakonsku proceduru izdao rješenje o rušenju bespravno sagrađene zgrade Ambasade Turske.
BOROVAC: Inspekcija je izašla na teren tek kada je pokrenuta rasprava o regulacionom planu. Odnosno, kada su rovovi već bili iskopani. Inspekcija nije pravovremeno reagovala. Poslije sjednice Gradskog vijeća poslala sam dopis općini i Ministarstvu i insistirala da upute inspekciju u pregled tog prostora.
NN: Kamen temeljac za gradnju spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995. godina postavljen je u aprilu ove godine. Njegova izgradnja još nije počela, a u međuvremenu promijenjen je njegov naziv. Zašto gradnja nije počela i kako komentirate izmjenu njegovog naziva?
BOROVAC: Izgradnja spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva jedan je od potprojekata KS projekta `Opasda i odbrana Sarajeva`. Prvobitni naziv tog potprojekta bio je spomen-obilježje svoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995. godina. Njegovo izvršenje preuzela je Gradska uprava. Već na prvoj sjednici nakon preuzimanja projekta bilo je rasprava da li je to pravilan naziv za obilježje. Zaključeno je da će naziv spomenika donijeti Gradsko vijeće. Dakle, nismo govorili o nazivu projekta nego obilježja. Grad je odredio lokaciju spomen-obilježja, stručni žiri za izbor idejnog rješenja i uz sve to uključio roditelje. U međuvremenu, roditelji su tražili da se iz naziva projekta izbaci riječ `svoj` i to je uradio KS. Do oktobra ove godine trebalo bi da imamo usvojen urbanistički projekat, idejno rješenje i izvođača radova. Nadam se da bi do kraja godine mogla početi izgradnja spomen-obilježja. Rebalansom budžeta predvidjet ćemo 200.000 KM za ovaj projekat. KS je osigurao još 300.000 KM za ovaj i projekat uređenja parka `Alija Izetbegović`.
NN: Da li je tačno da je Sarajevo film festival Dom Vojske FBiH dobio bez naknade? Kakva će biti sudbina ovog doma?
BOROVAC: Odlukom Vlade FBiH grad je dobio pravo korištenja Doma Vojske FBiH. Iako smo nekoliko puta potencirali rješavanje tog pitanja, još nikada nije izvršena primopredaja tog objekta. Smatram da nesporazumi koji su nastali između Vlade FBiH i Ministarstva odbrane BiH treba da riješe oni, a ne Gradska uprava. Prošle godine Gavrilo Grahovac, ministar kulture i sporta FBiH, Dom je iznajmio Sarajevo film festivalu. Gradska uprava nikad nije bila u poziciji da iznajmljuje taj prostor jer je praktično dobila samo pravo korištenja koje ne može prenositi na druge. Ali, od njega može napraviti javnu kulturnu ustanovu koju svi mogu koristiti pa i SFF. U međuvremenu, Vlada FBiH nakon, što je donijela odluku da Dom bude predat Gradskoj upravi, donijela je još jednu odluku i to da Dom Vojske FBiH bude dat Sarajevo film festivalu na privremeno korištenje. Iznenađuje me činjenica da je donijela dvije različite odluke o istom objektu. Naravno, nemam ništa protiv da Dom koristi SFF, ali mi je žao što još nije predat Gradskoj upravi.
NN: Predstavnici pojedinih općina tvrde kako je Olimpijski bazen na Otoci propala investicija, te da će biti samo još jedan od spomenika u Sarajevu. Tvrde kako Gradska uprava nema novca da završi ovaj projekat niti da bazen održava, a KS ne želi da participira u svemu tome. Da li je to tačno?
BOROVAC: Taj projekat sam zatekla kad sam došla u Gradsku upravu. Razmiljašla sam treba li ga uopće nastaviti. Došla sam 2005. godine, a bazen je trebao do kraja ove godine da bude završen. Praktično to je bio ugovor koji je zaključen u političke i promotivne svrhe. Mnogi su se slikali pored tog bazena iako su znali da nema novca za završetak radova do kraja 2005. godine. Sve je bilo urađeno u okvoru predizborne kampanje. Zustavila sam radove, uradila elaborat o opravdanosti njegove izgradnje. Prvobitna cijena izgradnje bila je 69 miliona KM. U 2006. godini uveden je PDV i iznos je porastao na 15 miliona KM. Studija koju je uradio Ekonomski fakultet u Sarajevu pokazala je da jedinim dijelom može biti samoodrživ i da će biti potrebna sredstva Gradske uprave za njegovo održavanje. Odlučili smo nastaviti projekat. Sa izvođačem radova smo dogovorili da konačan rok za završetak radova bude decembar ove godine. Nadam se da zajedno sa Kantonom Sarajevo možemo završiti ovaj projekat.
`Uklonićemo šatore ispred zgrade parlamenta BiH`
NN: Nedavno ste `zaprijetili` da ćete deložirati šatorsko naselje poljoprivrednika koje je već gotovo dvije godine ispred zgrade parlamenta BiH u centru Sarajeva. Do danas to niste uradili. Šta će biti s ovim naseljem?
BOROVAC: Ono je ruglo u ovom gradu. Njegovo postojanje nije doprinijelo rješavanju problema poljoprivrednika. Mislim da i sami poljoprivrednici vide da rješenje nije u šatorskom naselju i ucjenama nego u njihovom načinu vođenja politike s predstavnicima vlasti, konkretno s Vijećem ministara BiH. Ministarstvo prostoronog uređenja KS donijelo je rješenje o deložaciji šatorskog naselja. Ako ne uklone šatore, mi ćemo to uraditi. Čekamo sjednicu Skupštine Udruženja poljoprivrednika BiH. Vjerujem da će šatori biti uklonjeni bez prisile.