BRATUNAC - Seoski vašar u bratunačkom selu Polom ili kako ga mještani nazivaju "Ruj", jedinstven je i neobičan i ima dugu tradiciju, a ove godine biće održan 120. put, tvrde stanovnici ovog sela na obali Drine, ističući da su računali prema starim crkvenim knjigama.
Vašar se održava na Veliku Gospojinu, 28. i 29. avgusta, u porti Crkve Svetog Save i na školskom igralištu.
Osim liturgije, na Veliku Gospojinu predviđen je sadržajan sportski i zabavni program. Biće održan turnir u malom fudbalu i takmičenja u starim narodnim sportskim disciplinama, bacanju kamena s ramena, te nadvlačenju konopca.
Do posljednjeg rata u BiH i izgradnje crkve u Polomu, dvadesetak kilometara nizvodno od Bratunca, vašar se održavao kod stare lipe na teško pristupačnom brdu Gradac, visoko iznad Drine i sadašnjeg sela, koje je nastalo posljednjih decenija doseljavanjem stanovništva sa okolnih brda u drinsku dolinu.
Nedavno preminuli najstariji mještanin Poloma Nemanja Jokić (88) ranije je ispričao za Srnu da od kada zna za sebe, zna i za "Ruj", te da se vašar održavao na brdu, na prostranom proplanku kod ogromne stare lipe.
"Uvijek se 'Ruj' obilježava dan nakon Velike Gospojine, odnosno 29. avgusta. Tada je narod izlazio i brao travu, odnosno list od rujevine, koju smo zvali ruj, po kojoj je vašar i dobio ime. Lišće i grančice su sjeckani i to se davalo ovcama kao ljekovito sredstvo protiv metiljavosti", pričao je Jokić.
On je govorio da je mnogo naroda dolazilo na vašar iz okolnih parohija i preko Drine iz susjedne Srbije.
"Po dva dana smo volovima vozili bostan da prodajemo na 'Ruju'. Prodavao sam i vodu, jer gore nema izvorišta. Po deset tona bostana bismo prodali na vašaru, bila je dobra zarada", prisjećao se ovaj domaćin.
Doseljavanjem stanovništva sa brda u dolinu i vašarište se spustilo u polje i, umjesto pod starom lipom, narod se sada okuplja kod Crkve Svetog Save.
Nekada je "Ruj" bio prilika za upoznavanje mladih i ženidbe, odnosno udaje, a danas se na njemu okupljaju raseljeni stanovnici ovog kraja da se upoznaju srodnici, članovi istih familija i njihovi prijatelji, kumovi i bivše komšije, te da se prisjete zavičaja, porodičnih veza i svog porijekla.
Od nekadašnjih 150 domaćinstava na području sela Polom još je ostalo njih pedesetak, piše Srna.