SARAJEVO - Nepostojanje adekvatne politike zapošljavanja jedan je od gorućih problema žrtava silovanja ili drugog oblika seksualnog nasilja, tvrde predstavnici međunarodnog i bh. nevladinog sektora.
Iako po Zakonu o civilnim žrtvama rata u FBiH silovane žene imaju prednost pri zapošljavanju, to nije slučaj i u praksi. Prema podacima udruženja koja brinu o ovoj populaciji svega desetak silovanih žena iz FBiH dobile su posao, dok je stotinak njih bilo uključeno u projekte osnaživanja koje je finansirala međunarodna zajednica.
Selma Korjenić, saradnica za ljudska prava međunarodne nevladine organizacije "Trajl", kaže da je federalni zakon, koji žrtvama omogućava prioritet pri zapošljavanju, samo mrtvo slovo na papiru.
"U RS situacija je još gora, jer nema zakon koji bi trebalo da tretira ovu kategoriju stanovništva", rekla je Korjenićeva.
Enisa Salčinović, predsjednica Sekcije žena logorašica pri Savezu logoraša Kantona Sarajevo, tvrdi da nijedna žena, od njih 36 registrovanih kao žrtve silovanja u ovoj sekciji, nisu dobile posao.
"Ni njihova djeca, koja također imaju prioritet pri zapošljavanju, ne prolaze ništa bolje. Za dijete silovane žene, koje je završilo fakultet, urgirali smo nekoliko puta i uzalud. Ista je situacija s pedesetoro ostale djece čije su majke bile žrtve silovanja ili drugog oblika seksualnog nasilja", upozorila je Salčinovićeva.
Edin Ramulić, predsjednik Udruženja "Izvor" iz Prijedora, tvrdi da u RS, osim što nema zakona koji bi regulisao status žrtava, nema nijedna institucija koja bi im pružila pomoć pri zapošljavanju.
"Silovane žene u RS teško dolaze do posla. Samo u Prijedoru žive četiri nezaposlene žene žrtve. Jedna od njih s ocem i bratom, koji je osoba s mentalnom retardacijom, živi od 46 KM socijalne pomoći", kazao je Ramulić.
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja "Žene žrtve rata", upozorila je kako veliki broj žena zbog teškog zdravstvenog stanja nije sposobno da radi svakojake poslove.
U Ministarstvu rada i socijalne pomoći FBiH vjeruju da će uspostavom fonda za zapošljavanje osoba s invaliditetom ovaj problem bar donekle biti riješen.
"Ne znamo da li žrtve silovanja kad traže posao navode svoj status, pa je teško i ocijeniti koliko poslodavci poštuju zakon koji ovoj populaciji daje prioritet pri zapošljavanju", istakli su u ovom federalnom ministarstvu, dok komentar Ranka Škrbića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, o zapošljavanju žrtava silovanja nismo dobili.