Sjaj tri evropska bisera - Beča, Praga i Berlina - imalo je priliku da na devetodnevnom putovanju, u pretprazničnim danima decembra, vidi oko 140 mladih iz RS, a u organizaciji Ferijalnog saveza RS, koji je sve to pokrenuo s velikim povodom, a to je vizna liberalizacija za bh. građane.
Putovati bez vize postao je napokon dosanjan san, a kako se to živi u Evropi i da je moguća buduća zajednička saradnja upravo su bar djelićem pokazale pomenute tri metropole. Sumirati brojne utiske svih učesnika ovog putovanja pod nazivom "Dobar dan, Evropo", od kojih je mnogima ovo bio prvi "izlet" u EU, nije moguće, kao što nije moguće u jednoj reportaži predstaviti sva bogatstva koja Beč, Prag i Berlin imaju u sebi. Neka zajednička ocjena bi možda bila da se u Beču, u kojem istorija živi na svakom koraku, gotovo nemoguće izgubiti jer u njemu boravi i veliki broj stanovnika iz bivše Jugoslavije, tako da će vam ukoliko ne znate ni njemački ni engleski jezik na svakom koraku pomoći neko dobro poznatim riječima. Prag je definitivno jedan od najljepših svjetskih gradova, koji ima dušu koju udušu milioni turista, a koji će vas pored kulturno-istorijskih znamenitosti "kupiti" kultnim pivnicama i dobrim provodom, tako da ćete gledati da se u ovu češku prijestonicu što prije vratite (naravno, podrazumijeva se da ste češko pivo i rakiju beherovku već ponijeli u koferima). Što se tiče Berlina, njemačkog grada sa nekoliko centara, prvi utisak je da je moderan, avangardan, ali i klasičan, sa brižno sačuvanim dokazima burne prošlosti.
Dama na plavom Dunavu
Na ovom putovanju prva stanica nam je bila austrijska prijestonica na plavom Dunavu, međutim, prvi korak glavnim gradom Austrije nije bio idiličan, jer nas je dočekao snijeg, poledica i ne baš tako očišćenje ulice, što je prizvalo komentare da su i njihove zimske komunalne službe dijelom zakazale, na šta smo dobro navikli u određenim bh. krajevima. Ali, već drugi korak i ulazak u Prvi okrug (grad je, inače, podijeljen na 23 kruga - njemački Bezirk), šetnja od katedrale sv. Stjepana, sjedišta bečkog nadbiskupa, dobrodošlica na božićnim sajmovima na otvorenom, od kojih je najposjećeniji Christkindlmarkt nedaleko od Gradske kuće, žamor hiljada gostiju i novogodišnji ukrasi kao iz bajke odmah su očarali svakog od nas. Vidjeti bečke znamenitosti, a zahvaljujući dobrim kontaktima i organizaciji predstavnika Ferijalnog saveza RS, kao što su muzejski kompleks MuseumsQuartier, obići austrijski parlament ili posjetiti Gradsku kuću tokom dana, a uveče u istoj "partijati" sa 5.000 mladih Austrijanaca na božićnjoj proslavi, svakako je nezaboravan doživljaj. Beč je, kao što je poznato, u svjetskim razmjerama odavno postao omiljena turistička meka, jer ima brojne raskošne kulturno-istorijske spomenike iz doba Austrougarske monarhije, raznoliku kulturnu ponudu i titulu muzičke prijestonice, u kojoj su, između ostalih, stvarali Ludvig van Betoven ili Volfgang Mocart.
Na prijemu u Gradskoj kući, koji je organizovan za učesnike ovog studijskog putovanja, još jednom nam je potvrđeno da vlasti sve čine da ovdje mladi imaju šansu kakvu zaslužuju, te se ulaže dosta u obrazovanje, ali i u predškolski i vannastavni sistem. U Beču mladi izlaze na izbore sa 16 godina, a kako bi ih adekvatno upoznali sa izbornim procesom i političkim partijama, dva-tri mjeseca, kako su nam rekli nadležni iz Odjeljenja za mlade, u školama budu organizovani eksperimentalni izbori.
Grupa iz RS je imala priliku da obiđe i zgradu austrijskog parlamenta, impresivno zdanje koje su nastanjivala različita parlamentarna tijela. Prema planovima arhitekte Teofila Hanzena, zgrada parlamenta građena je od 1874. do 1884. godine. Takođe, posjetili smo i sjedište Ujedinjenih nacija u Beču, gdje smo poslije rigorozne kontrole na ulazima, naišli na dobrodošlicu, ali i edukativna predavanja. Austrija, inače, slavi 55 godina članstva u UN-a, a samo dvije godine nakon primanja ove države u UN, Beč je priznat ne samo kao središte za rješavanje problema i nevolja izbjeglih osoba, već i kao metropola za sprečavanje utrke u atomskom naoružanju. Koliko UN okupljaju različite narode i saživljavaju se sa različitim kulturama na jednostavnom primjeru je možda pokazala menza za zaposlene gdje su svakog dana na meniju razne svjetske kuhinje i svako može da bira ono što mu odgovara za jelo i da razgovara sa kolegom iz neke druge strane zemlje. U Beču, inače, za svakoga ima ponešto, pa je tako za one kojima je politike "preko glave", a umjetnosti nikad dosta, prava odrednica "Albertina", bečki muzej u kojem čuvaju jednu od najvećih i najpoznatijih grafičkih zbirki na svijetu, naravno uz izložbe svakodnevno. Tokom naše posjete bila je u toku izložba Mikelanđelovih i Pikasovih radova, pa ste tako mogli s ulaznicom od sedam evra uživati u umjetničkom blagu.
Srednjovjekovna ljepotica
Druga stanica na ovom putovanju je bio Prag, grad koji ima dobro očuvan srednjovjekovni centar, Hradčani i Mala strana na lijevoj obali, te Stari i Novi grad na desnoj obali Vltave. I nas su, kao i brojne turiste koji su stalno na ulicama ove češke prijestonice, oduševile najpoznatije znamenitosti - Praški dvorac u četvrti Hradčani (Ginisova knjiga rekorda ga navodi kao najveći dvorac na svijetu), a u kojem su stolovali češki kraljevi, katedrala sv. Vita, Karlov most, Astronomski sat i još mnogo, mnogo toga. Inače, najveća gužva je upravo ispred Astronomskog sata čije živopisno otkucavanje svakog sata privlači mase turista koji na trgu sa divljenjem posmatraju apostole koji se okreću iznad brojčanika.
Božićni sajmovi i prednovogodišnja uzavrela svečana atmosfera nas je dočekala i u Pragu, pa je tako na drvenim ukrašenim štandovima i tezgama na Starom gradskom trgu i Vaclavskom trgu moglo da se dobro jede, zasladi trdlom, nacionalnim češkim slatkišem i popije kuvano vino, medovina ili grog, a takođe i kupi poneki suvenir. Organizovani su koncerti i predstave na otvorenom, a na ulicama su se plesali i narodni plesovi uz prolazak kočija. Nedaleko od Astronomskog sata je i poznata galerija u kojoj je upravo bila izložba radova slavnog Salvadora Dalija i gdje se sa ulaznicom od 150 kruna po osobi moglo vidjeti kako je ovu slikarsku veličinu vidio češki fotograf Vaclav Chochola. Važno je podsjetiti da Česka još uvijek koristi kao valutu krunu (jedan evro je oko 24 krune). Pored bogate istorije i kulture Češka je svakako i zemlja piva, a to zaista pokazuju u Pragu velikom ponudom pivnica, gdje možete odlično jesti i piti za vrlo pristojne cijene, za razliku od Beča i Berlina gdje je dosta "deblji" cjenovnik. Prag je i obrazovni centar u kojem studira i značajan broj studenata iz BiH, koji, primjera radi, na Banjalučkom univerzitetu imaju i besplatan kurs češkog jezika kao pripremu, a poznato je i da česka vlada redovno stipendira naše studente.
Grad burne prošlosti
Treća stanica je bio Berlin, najveći grad Njemačke, koji je u vrijeme hladnog rata bio podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin. Berlinski zid je pao 9. novembra 1989. Tokom ponovnog ujedinjenja Njemačke zid je skoro potpuno srušen, a njegovi mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije se mogu kupiti i kao suveniri za nekoliko evra. Mnogi aspekti njemačke burne istorije su i danas najbolje vidljivi u Berlin. To je još grad koji živi punim plućima 24 sata dnevno i za kojeg kažu da se stalno mijenja. Ako ne govorite njemački jezik nema straha, jer su sva važnija obavještenja ispisana i na engleskom jeziku. Nas ni temperature dosta ispod nule Celzijusovih, što se najbolje vidjelo na skoro zaleđenoj rijeci Špre, nisu spriječile da obiđemo ključne lokacije kao što su: Brandenburška kapija, Rajhstag, u kojem je bilo i predavanje Josipa Juratovića, delegata SPD-a, Aleksandar plac, mada je sve najvažnije bilo nemoguće vidjeti za samo dva dana. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani i turisti je berlinski medvjed, pa su maskote kod Brandenburške kapije neizbježne, a na susret sa nama kazali su da znaju za BiH i dva grada - Banjaluku i Sarajevo.
Ugledni sagovornici i domaćini u sva tri evropska grada su srdačno primili mlade iz RS, govoreći im o značaju evropskih integracija, vizne liberalizacije, EU budućnosti i slažući se svi u glas: "Snaga je na mladima".
Ferijalni savez RS
Ljubiša Mićić, lider Ferijalnog saveza RS, koji je bilo organizator studijskog putovanja za mlade iz RS, kazao je da su se odlučili za Prag, jer je primjer tranzicionog grada koji može da posluži nama kao model, a Beč su odabrali zbog istorijske povezanosti sa BiH i kao značajnu kulturnu metropolu. Berlin je, između ostalog, bio destinacija jer je glavni grad federalne države. Mićić je ocijenio putovanje kao vrlo uspješno, što su mu potvrdili i naši strani domaćini i učesnici, a konkretni koraci saradnje će se tek čuti.