Škola koju je ser Isak Njutn pohađao prije skoro tri vijeka, ovih dana je proglašena školom s najinteligentnijim učenicima, koje s pravom zovu genijalci savremenog doba.
Naime, čak 30 učenika škole "King's scool" u Grentamu u Velikoj Britaniji ima koeficijent inteligencije dovoljan da budu primljeni u "Mensu", a osam učenika ima koeficijent inteligencije ravan Albertu Ajnštajnu i Stivenu Hokingu.
Ovi učenici, za koje se i ranije pretpostavljalo da su inteligenti, primljeni su u Udruženje "Mensa", čiji su članovi neki od najbistrijih ljudi današnjice. Inače, školu za dječake u Linkolnšajeru pohađao je i genijalni Isak Njujtn davne 1655. godine.
Edvard Roberts (16) je postigao najviše poena - čak 161, što je za jedan više od Stivena Hokinga i Alberta Ajnštajna.
Pored njega, još sedam učenika postiglo je 160 bodova. Pored ovih superinteligentnih, u školi je još 19 učenika čiji je koeficijent iznad prosjeka, a pretpostavlja se da ljudi sa tim koeficijentom čine svega jedan odsto cjelokupnog stanovništva na zemlji.
Da bi ušli u "Mensu", genijalci na testu moraju da imaju minimalno 148 bodova, dok je prosječni koeficijent inteligencije za Veliku Britaniju 100.
Edvard, čiji su glavni predmeti u školi muzičko, francuski, biologija i hemija, kaže da je presrećan što je "potukao" Ajnštajna i Hokinga.
"Nadao sam se da ću ući u 'Mensu', zapravo, to sam i očekivao, ali je ovako visok rezultat bio krajnje neočekivan. Kada su čuli moj rezultat, prijatelji su samo rekli: 'Ma, hajde, pa ti si genije!'", kaže ovaj inteligentni dječak.
Iako još ne zna čime se želi baviti u životu, ne krije da mu je muzika jedna od velikih ljubavi.
"Nadam se da ću se opredijeliti za neku prirodnu nauku, ali ko zna, možda odem i muzičke vode, mada ću najverovatnije studirati medicinu", kaže Edvard.
Ponosni Džejms Keli, ima svega 12 godina, je jedan od osmorice učenika koji su postigli rezultat 160 bodova od mogućih 162. Priznaje da je iznenadio sam sebe kako je dobro uradio test.
"Moram priznati da sam prezadovoljan rezultatom. Samo sam želio da vidim koliki je moj IQ, kako ću uraditi test i, moram priznati, da je fenomenalan osjećaj biti među najinteligentnijima u naciji. Kada budem stariji, mislim da ću studirati matematiku, a možda ću osnovati i neku svoju kompaniju. Kako god bilo, ovo je fenomenalan početak za mene", kaže Džejms.
Vil Klisbi, (14) ima takođe IQ 140, i kaže da je ovako visok rezultat za njega "pravi šok".
"Mislio sam da uopšte nisam prošao test. Međutim, kada sam vidio rezultat, bio sam prijatno iznenađen, jer je to zaista dobar rezultat. Ovaj test je potpuno drugačiji od bilo čega što sam do sada polagao i bio je to pravi izazov", kaže Vil.
Test je kooridinisala Rut Kruk, predsjednica Savjeta roditelja, koja i sama član "Mense" više od 15 godina.
Sam test je polagalo oko 80 učenika, većina njih nije uspjela da uđe u "Mensu", a neki su bilo vrlo blizu.
Krukova dodaje da su učenici briljantno uradili test, a njihov uspjeh je opisala kao fantastičan, nešto što se rijetko viđa.
"Ovo je zaista predivna škola, a dječaci su, u najmanju ruku, fantastični. Zamislite kako su odradili dobro test kada su postigli ovako dobre rezultate.
Ne postoje posebne pripreme za test, nikakve vježbe ili nešto slično da biste se pripremili jer je on nešto potpuno drugačije od svega što su radili do sada. U ovom testu sve se svodi na prirodnu, urođenu sposobnost", kaže Rut Kruk.
Ona dodaje da su na ideju o testiranju došli sasvim slučajno.
"Kako sam ja u Savjetu roditelja, vidjela sam da neka djeca hoće da polažu test inteligencije i shvatila sam da to i nije tako loša ideja. Međutim, pokazalo se krajnje ispravnim i dobrim što smo organizovali ovo testiranje. Moram priznati da ima još dosta zainteresovane djece i mislim da ćemo u nekom narednom periodu ponovo organizovati testiranje", rekla je predsjednica Savjeta roditelja.
Čarls Dormer, direktor škole, kaže da je veoma ponosan na dječake, ali dodaje da ti dječaci imaju talente i za druge oblasti.
"Ovim dječacima drugi mogu samo da zavide, jer ne samo da su inteligentni, to su djeca koja su talentovana i za druge oblasti, sport, muziku....", kaže Čarls.
On dodaje da je na mjesto direktora postavljen tek nedavno, ali da nije mogao ni da zamisli kakav je to osjećaj biti na čelu škole u koju idu najpametniji britanski učenici, ali i škole u koju je išao poznati Isak Njutn.
"Ova djeca su zaista zaslužila da im se oda priznanje, jer ne samo da su bistri i inteligentni, to su djeca koja su puna poštovanja prema drugima", kaže ponosni direktor.
Džon Stivendž, izvršni direktor britanske "Mense", o rezultatima koji su postigli dječaci iz Grentama kaže da su više nego odlični.
"Moram priznati da je iznenađujuće koliko je učenika u ovoj školi postiglo najviše rezultate. Ovo je odličan rezultat kako za samu školu, tako i za cijelu Veliku Britaniju", naglasio je Stivendž.
Finci najobrazovaniji
Već nekoliko godinama unazad, finski učenici postižu najbolje rezultate na testovima koji se održavaju u 41 zemlji svijeta, pa tako mnogi tvrde kako su mali Finci najobrazovaniji. Za Fincima slijede učenici iz tri azijske zemlje, koje su, tradicionalno, uvijek pri vrhu svih istraživanja.
PISA (Program for International Student Assessment) svake godine vrši testiranje učenika u kojima se procjenjuje njihova obrazovanost i sposobnost. U samom testiranju učestvuje više od 250.000 učenika iz 41 zemlje. Prilikom ovog testiranja, učenici budu ocjenjivani u četiri oblasti; matematika, prirodne nauke, čitanje i logika.
Posljednjih nekoliko godina Finci ostvaruju ubjedljivo najbolje rezultate, a za njima slijede učenici iz Južne Koreje, Hongkonga i Japana.
Jedina oblast gdje Finci nisu bili prvi jeste matematika, ali u svekupnom plasmanu, oni su uvijek prvi. Inače, najbolji iz matematike su uglavnom učenici iz Kine, ali azijski obrazovni sistem je tradicionalno poznat po izuzetnom vrednovanju i zastupljenosti matematike.
Od evropskih zemalja, dobre rezultate postigli su Češka Republika i Belgija, gdje se, takođe, najviše forsira matematika.
Inače, ovo istraživanje pokazalo je da velika ulaganja u obrazovanje ne znače nužno i dobre učenike, jer su zemlje koje tradicionalno u obrazovanje ulažu dosta novca, bile tek negdje u "zlatnoj sredini".
Isak Njutn
Isak Njutn je pohađao školu u Grentamu prije skoro tri vijeka i ona je tada bila poznata kao škola "Edvard VI", da bi kasnije promijenila ime u "King's School". Njutn je bio sin bogatog farmera, ali su ga u početku u školi maltretirali, posebno jedan dječak koji ga je stalno udarao. Jednog dana Njutn je skupio hrabrost, izazvao tog drugog dječaka i iz borbe izašao kao pobjednik.
Nakon tog dana, Njutn je postao glavni u školi, a bio je toliko popularan da je na svaku klupu u školskom dvorištu urezao svoje ime. Ipak, vremenom, njegovo isticanje u svemu počelo da smeta drugim učenicima i bivao je sve manje popularan. Taj osjećaj rivaliteta bio je uzajaman, jer ni Njutn nije podnosio druge dječake.
Nakon ove škole, upisuje Kembridž da bi vremenom postao jedan od najuticajnijih ljudi u istoriji čovječanstva.