U ovoj godini neće biti smanjenja plate u zdravstvu, rekao je Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
Što se tiče plata direktora zdravstvenih ustanova, Škrbić tvrdi da ih kontrolišu, a podsjeća da su direktori dužni da sva finansijska primanja za zaposlene dostavljaju Ministarstvu, koje to prati.
NN: Imaju li zdravstveni radnici u RS razloga za zabrinutost u vezi s platama?
ŠKRBIĆ: Nemaju sigurno. Možemo sa sigurnošću reći da će u ovoj godini plate u najmanju ruku ostati iste, odnosno da neće biti smanjenja plata. U martu ove godine smo imali i prve efekte izmjena i dopuna Zakona o doprinosima, gdje je zabilježeno i određeno povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Nažalost, u prva dva mjeseca ove godine imali smo i određeni deficit, ali smo dogovorili način na koji ćemo to prevazići i siguran sam da ćemo to zajedno u potpunosti prevazići.
NN: Najavljene su izmjene Zakona o platama. Šta je time konkretno predviđeno?
ŠKRBIĆ: Imali smo zahtjev Sindikata da posebno budu iskazane naknade za topli obrok i posebna radna mjesta koja se moraju definisati na jedinstven način. To znači da moramo harmonizovati situaciju da ljudi koji rade na istim radnim mjestima, na primjer na rendgenu, imaju i iste uslove rada i za to budu jednako plaćeni.
NN: Da li je realno očekivati razdvajanje naknada za topli obrok od plate?
ŠKRBIĆ: U kojoj mjeri će biti moguće razdvajanje naknada za topli obrok, vidjećemo. Međutim, mi smo mišljenja da to sve treba da bude sadržano u plati i da se mora prestati sa nekadašnjim socijalističkim sistemom.
NN: Šta je do sada urađeno kada su u pitanju plate direktora zdravstvenih ustanova?
ŠKRBIĆ: Mi smo još prije godinu i po dana pokrenuli to pitanje, tako da nismo čekali posljednju odluku Vlade RS o toj kontroli. Direktori zdravstvenih ustanova su dužni da sva finansijska primanja za zaposlene dostavljaju Ministarstvu i mi to pratimo. Bilo je nekih iskakanja kada su u pitanju plate direktora i netačnih informacija koje su nama dolazile, što smo kroz naše interne službe iskontrolisali i tražili smo i od Sindikata da se on uključi u kontrolu.
NN: Gdje je najveći problem kada su u pitanju previsoke plate?
ŠKRBIĆ: Imamo probleme posebno u manjim sredinama, gdje su direktori zdravstvenih ustanova ujedno i jedan od tri-četiri ljekara koji tu rade, pa on radi dva paralelna posla i plaćen je i za direktorski i za rad doktora. Zbog toga imaju velika mjesečna primanja. Tu se postavlja pitanje da li tu treba zaposliti novog čovjeka koji bi bio ekonomista i radio samo kao direktor. Time opet dobijate povećanje troškova i povećanje broja zaposlenih i jednostavno ne možete da izbjegnete da jedan ljekar u takvoj ustanovi radi i kao direktor i kao ljekar. A logično je da ima nadoknadu za oba posla koja obavlja.
NN: Koliko je realno da direktor manjeg doma zdravlja ima po nekoliko pomoćnika ili zamjenika?
ŠKRBIĆ: I ja kao ministar imam zamjenike i pomoćnike jer ne mogu sve sam da stignem. Isti je i slučaj kod većih zdravstvenih ustanova.
NN: Kod većih ustanova je to donekle i prihvatljivo, ali kada su u pitanju manje ustanove, šta s tim?
ŠKRBIĆ: Upravo to sam i htio da kažem. Možda su tražili rupu u zakonu da imenuju pomoćnike. Nastojimo da svim zdravstvenim ustanovama sugerišemo da donošenje internih akata statuta i sistematizacija radnih mjesta mora proći Ministarstvo, tako da dajemo konačan sud da li neka ustanova treba ili ne treba pomoćnika ili zamjenika. I to smo već riješili u većini ustanova, ostao je još jedan manji broj gdje je to ostalo neriješeno.
NN: Da li je provjeravan podatak Sindikata da je oko 40 odsto direktora zdravstvenih ustanova lažno prijavilo visinu svojih plata?
ŠKRBIĆ: Ne znam za taj podatak i zato smo i tražili veću angažovanost Sindikata, kako bi tu čitavu stvar kontrolisali na više načina. Mi kontrolišemo sa naše strane, Fond zdravstvenog osiguranja RS kontroliše iz ugla ispunjenih uslova iz ugovora zdravstvenog osiguranja, tako da su kontrole velike i sada već ni direktori nemaju više toliko prostora da manevrišu kao ranije.
NN: Stalno se priča o odlasku ljekara iz RS. Koliko je taj problem zaista realan?
ŠKRBIĆ: Navedite mi podatak koliko je to ljekara otišlo iz RS.
NN: Imamo podatak koji smo dobili od Sindikata i oni stalno upozoravaju na to.
ŠKRBIĆ: RS uopšte nema tu vrstu problema. Da zdravstvene ustanove dolaze u problem sa funkcionisanjem jer nemamo ljekara, to uopšte nije tačno. Za neke oblasti uopšte nema profila, jednostavno nisu školovani jer nije bilo potrebe. Zato smo i sa Fondom napravili projekat u okviru kojeg ćemo angažovati značajan broj doktora iz inostranstva, za one procedure koji mi ne radimo i za koje šaljemo pacijente u inostranstvo.
NN: Šta će biti prioritet kada su u pitanju ulaganja u zdravstvo?
ŠKRBIĆ: Planirana je izgradnja dva hemodijalizna centra, u Foči i Trebinju. Biće nastavljena rekonstrukcija domova zdravlja, tako da će u narednom periodu 12 domova zdravlja ući u rekonstrukciju. Očekujemo da ćemo dobiti kredit od 100 miliona evra, za koji smo aplicirali kod Evropske investicione banke. Od toga bi 20 miliona išlo za bijeljinsku bolnicu, a više od 70 miliona za rekonstrukciju Kliničkog centra Banjaluka. Sa Ministarstvom vanjskih poslova Grčke smo nedavno razgovarali o aktivnostima o rekonstrukciji bolnice Kasindo, koja je veoma važna, jer ta bolnica radi u veoma lošim uslovima.