Recikliranjem sekundarnih sirovina u BiH, za 50 odsto bi se smanjile količine otpada koje se odlažu na deponije, a trajnost tih deponija bi se produžila i za više od deset godina, navode u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle.
Iako u svijetu velike firme profitiraju zbrinjavajući sekundarne sirovine, u BiH zbog ekonomske neisplativosti, veliki procenat tih sirovina, ipak, završava na deponijama.
Recikliranje sekundarnih sirovina istovremeno bi mogla biti i prilika za pokretanje malog biznisa i otvaranje novih radnih mjesta, ali u BiH postoji veoma mali broj preduzeća koja se bave ovom djelatnošću.
Prema riječima Džemile Agić, direktorice Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, najznačajniji rezultati u odvojenom sakupljanju i recikliranju sekundarnih sirovina se postižu kada je u pitanju prikupljanje papira, dok za staklo uopšte ne postoji tržište u BiH.
"Prema našim informacijama, staklo niko ne sakuplja i ne transportuje na tržišta izvan BiH, jer ne postoji ekonomska isplativost za sakupljanje i transport", navodi Agićeva, dodajući da bi nadležne institucije određenim podsticajnim mjerama trebalo da pokušaju riješiti taj problem.
Dodaje da, iako nema ekonomske isplativnosti za sakupljanje stakla, ne treba dopustiti da tolika količina ove sekundarne sirovine propada.
"U BiH imamo problem s deponovanjem otpada, jer ga ne rješavamo recikliranjem sekundarnih sirovina u onoj mjeri u kojoj bi to bilo moguće, kako bismo smanjili količine otpada koje ostavljamo narednim generacijama. Samo se govori o izgradnji sanitarnih deponija, ali ako ćemo samo nastaviti tamo da odlažemo sav otpad, problem nismo riješili", smatra Agićeva.
Ona navodi da su neophodne aktivnije mjere odvojenog sakupljanja sekundarnih sirovina i njihove reciklaže u BiH.
"Za one sirovine koje nije moguće reciklirati u BiH, trebalo bi da bude omogućen transport u inostranstvo, jer odlažući staklo, papir i plastiku na deponije, gubimo ogromna sredstva i zatrpavamo svoje okruženje nepotrebnim količinama sekundarnih sirovina", upozorava Agićeva.
Govoreći o reciklaži sekundarnih sirovina u svijetu, Agićeva dodaje da se u razvijenijenijim zemljama svijeta, u zavisnosti od vrste sekundarne sirovine, procenat reciklaže kreće čak i do 100 procenata.
"Kada je u pitanju papir, usvojen je model da građani, već prilikom kupovine nekog proizvoda, automatski plaćaju njegovo zbrinjavanje. U tom slučaju je ostvarena stoprocentna reciklaža", napominje Agićeva.
Procjenjuje se da se u BiH količina otpada može smanjiti minimalno za 50 odsto u prvoj fazi, malim mjerama odvojenog prikupljanja sekundarne sirovine, a u budućnosti bi se ta brojka mogla popeti i na 70 odsto.
Iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle kažu da velike firme u svijetu dobro profitiraju zbrinjavajući sekundarne sirovine, a da bi na ovim prostorima to mogla biti šansa za mali biznis i otvaranje novih radnih mjesta.
"Što se tiče metala, postignuti su odlični rezultati, jer se tržište u BiH veoma poboljšalo za sekundarne sirovine, od firmi koje se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina do pojedinaca koji se bave prikupljanjem", kaže Agićeva.
Jedna od firmi koja se takođe bavi reciklažom je i Komunalno preduzeće "Čistoća" iz Banjaluke, koja prikuplja, presuje i prodaje karton i PET ambalažu.
"Reciklažom se iskorištavaju sekundarne sirovine kako bi se što manje otpada odlagalo na deponije. Svaka tona otpada koju mi recikliramo, ispresujemo i prodamo, koja ide kao polusirovina, ne ide na deponije", kaže Milan Plavšić, tehnički direktor "Čistoće".
Staklo je najvećim dijelom napravljeno od pijeska, kreča i natrijum-karbonata, pa teoretski ono može biti beskonačno mnogo reciklirano u industriji stakla, a da ne bude izgubljeno njegovo svojstvo ili kvalitet. U poređenju s proizvodnjom novih količina stakla, reciklažom se štedi energija i smanjuje zagađenje. Ali kako kažu gotovo svi naši sagovornici, recikliranje stakla u BiH nema ekonomsku opravdanost.
Ovo potvrđuju i u Komunalnom preduzeću "Park" iz Prnjavora.
"Samo karton i papir odvajamo, oni imaju svoju cijenu kojom je isplativo da budu reciklirani. Staklo nema ekonomsku opravdanost za razdvajanje, jer tek u Humu, na granici između Hrvatske i Slovenije, postoji jedna fabrika koja se bavi preuzimanjem stakla, ali je cijena toliko niska da se ne bi uspjeli pokriti ni troškovi transporta do tamo", kaže Dušan Ljubojević, direktor Komunalnog preduzeća "Park".
Prerađeno staklo u zemljama Evropske unije ugrađuje se ispod asfalta ili ga otkupljuju staklare po izuzetno niskoj cijeni i prave od njega staklenu galanteriju, što se kod nas, slažu se sagovornici, ne bi isplatilo.
U Javnom komunalnom preduzeću "Komunalac" iz Tuzle, kažu da su zadovoljni svojim postrojenjem za selekciju otpada u kojem prerađuju karton, papir, plastiku i ostale oblike komunalnog otpada iz domaćinstava.
U sklopu preduzeća "Komunalac", ove godine je u tuzlanskoj Mjesnoj zajednici Solana, na deponiji Desetine, pušten u rad pogon za tzv. upravljanje čvrstim otpadom, jedan od najsavremenijih u Evropi. Riječ je o projektu čija vrijednost iznosi 6,5 miliona maraka, a za koji je znatan dio sredstava osigurala Svjetska banka.
Ovaj pogon trebalo je da bude izgrađen u Lukavcu, ali su se mještani naselja Huskići suprotstavili izgradnji.
Značaj i važnost ovog projekta ne ilustruje samo visina izdvojenih sredstava, kako navode iz opštine Tuzla, nego i podaci da u FBiH trenutno postoji oko 1.900 nelegalnih odlagališta otpada, te da stanovnici Tuzlanskog kantona dnevno odlažu od 0,8 do jednog kilograma kućnog otpada.
"Nezbrinjavanjem otpada Tuzlanski kanton bi za 36 godina bio pokriven metar visokim slojem otpada. Ozbiljnost ovog problema i odgovornost lokalne zajednice da ih riješi, motivirale su nas da pristupimo realizaciji ovog projekta i da stvorimo zdrav okoliš za buduće generacije", kažu zaposleni u opštini Tuzla.
Pravilnikom o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, koji će u narednim danima donijeti Federalno ministarstvo okoliša i turizma, uvodi se integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom, koji obuhvata sve vrste bez obzira na materijal, njegov sadržaj i porijeklo.
Prema ovom pravilniku proizvođači ambalažnog materijala, punioci i pakeri, uvoznici, distributeri i krajnji korisnici su u obavezi organizovati ponovnu upotrebu ili reciklažu ambalažnog otpada.
Projekat je finansiran kreditnim sredstvima Svjetske banke, a zasniva se na Strategiji upravljanja otpadom u BiH, koja definiše regionalni pristup upravljanja otpadom putem izgradnje 16 regionalnih centara.
"Pored koristi za okolinu, uspješna realizacija prve faze projekta doprinijela je i otvaranju novih radnih mjesta, a stvorene su i nove mogućnosti za povećanje broja stanovnika obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem komunalnog otpada i njegovim kvalitetnim zbrinjavanjem", kaže Mia Martina Barbarić, portparol Ministarstva okoliša i turizma.
Regije koje su uključene u projekat su Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Livno, Banjaluka i Bijeljina.
"Dosadašnjom realizacijom poboljšani su uslovi odlaganja otpada na postojećim gradskim centrima u Sarajevu i Banjaluci, izgrađeni su i pušteni u rad novi centri za upravljanje otpadom u Zenici i Bijeljini. Regija Bihać će sanirati divlje odlagalište Meždre - Vlaški do i izvršiti pripreme za izgradnju novog centra za upravljanje otpadom. Regija Livno će izvršiti rekonstrukciju i sanaciju postojećeg centra, dok se u Tuzli izgradnja centra za upravljanje otpadom odvija u malo otežavajućim uvjetima", kaže Barbarićeva.
Vrijednost Projekta je 26 miliona dolara kreditnih sredstava, uz učešće entitetskih vlada u iznosu od 4,3 miliona dolara, od čega 20 miliona u FBiH, a 10 miliona u RS.
Proizvođači otpada
U BiH je prošle godine nastalo prosječno 389 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, odnosno 1,08 kilograma po stanovniku na dan.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, usluge javnog odvoza komunalnog otpada koristi prosječno 67 odsto stanovništva, dok 33 odsto populacije, naseljene u ruralnim područjima, ne koristi te usluge.
U ukupnoj količini prikupljenog otpada miješani komunalni otpad učestvuje sa 92,5, odvojeno prikupljeni komunalni otpad a 5,9, otpad iz vrtova i parkova 1,1 i ambalažni otpad sa 0,5 posto.
Na odlagališta otpada u BiH lani je odloženo ukupno 1.422.513 tona otpada.