Kada je u pitanju donošenje odluke o izručenju Ejupa Ganića Srbiji, koji je uhapšen u Londonu 1. marta, imam puno poverenje u pravosudne organe Velike Britanije i Srbija će svakako poštovati odluku tog suda, ističe u intervjuu za "Nezavisne" Snežana Malović, ministar pravde Republike Srbije.
"Najvažnije je da nijedno lice osumnjičeno za ratne zločine ne izbegne pravdu", naglašava Malovićeva.
Govoreći o saradnji BiH sa Srbijom u oblasti pravosuđa, Malovićeva dodaje da je potpisivanjem ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima omogućena neposrednija saradnja pravosudnih organa Srbije i BiH.
"Ugovor o izvršenju sudskih odluka onemogućava osuđena lica da odlaskom u drugu državu, čiji su državljani ili gde imaju prebivalište, izbegnu izvršenje kazne na koju su pravosnažno osuđeni, što je dosad predstavljalo veliki problem u praksi", ističe Malovićeva.
Ona dodaje da je za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, pored institucionalnog okvira, ključna saradnja zemalja u regionu.
NN: Očekujete li da će sud u Londonu na glavnom ročištu u julu donijeti odluku o izručenju bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića Srbiji, koja ga sumnjiči za ratne zločine počinjene u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu nad pripadnicima JNA u maju 1992. godine?
MALOVIĆ: Odluka o izručenju Ejupa Ganića je na sudu u Londonu i taj postupak je u toku. Kao ministar pravde nikada nisam, niti ću se mešati u rad pravosudnih organa. Imam puno poverenje u pravosudne organe Velike Britanije i Srbija će svakako poštovati odluku tog suda. Najvažnije je da nijedno lice osumnjičeno za ratne zločine ne izbegne pravdu.
NN: Da li je, po Vašem mišljenju, potrebno unaprijediti saradnju u oblasti pravosuđa između BiH i Srbije?
MALOVIĆ: Izmenama i dopunama ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i ugovora o međusobnom izvršenju sudskih odluka u građanskim i krivičnim stvarima, koje smo u februaru potpisali sa kolegom Barišom Čolakom, omogućena je efikasnija i raznovrsnija pravna saradnja između dve države. Potpisivanjem ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima omogućena je neposrednija saradnja pravosudnih organa Srbije i Bosne i Hercegovine. Na taj način stvoreni su novi vidovi mehanizma pravne pomoći, koji će obezbediti da saradnja pravosuđa dve zemlje u borbi protiv organizovanog kriminala i krivičnih dela protiv čovečnosti i međunarodnog humanitarnog prava bude unapređena. Ugovor o izvršenju sudskih odluka onemogućava osuđena lica da odlaskom u drugu državu, čiji su državljani ili gde imaju prebivalište, izbegnu izvršenje kazne na koju su pravosnažno osuđeni, što je dosad predstavljalo veliki problem u praksi.
NN: Ministarstvo pravde Srbije je podnijelo zahtjev Hrvatskoj za ekstradiciju Sretka Kalinića, jednog od osuđenih za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića. Kada očekujete njegovo izručenje?
MALOVIĆ: Ministarstvo pravde Srbije uputilo je nadležnim organima Hrvatske molbu za izručenje Sretka Kalinića, koji je u Srbiji pravosnažno osuđen za ubistvo premijera Zorana Đinđića i udruživanje u "zemunski klan". Ministarstvo pravde Srbije i Ministarstvo pravde Hrvatske ubrzano rade na usaglašavanju teksta ugovora o izručenju kada su u pitanju krivična dela organizovanog kriminala i druga teška krivična dela, a kojim će biti predviđeno i izručenje domaćih državljana. Očekujemo da će taj ugovor biti potpisan odmah nakon što u Hrvatskoj dođe do ustavnih izmena, koje će to omogućiti. Saradnja između ministarstava pravde Srbije i Hrvatske je na izuzetno visokom nivou, jer su obe zemlje posvećene unapređenju i jačanju bilateralne i regionalne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala.
Postoji jasna politička volja i u Srbiji i u Hrvatskoj da se organizovanom kriminalu stane na put. Naša zajednička borba protiv organizovanog kriminala svakako će doprineti regionalnoj stabilnosti i bezbednosti, što je od velike važnosti za dalji razvoj i evropsku perspektivu zapadnog Balkana. Za sada postoji dogovor ministarstava pravde Srbije i Hrvatske da se pristupi potpisivanju ugovora o međusobnom izručenju domaćih državljana okrivljenih za krivična dela organizovanog kriminala i korupcije i očekujem da će on biti potpisan čim Hrvatska izvrši ustavne promene. Sam postupak ekstradicije može trajati i više meseci.
NN: Kakva je, po Vašem mišljenju, saradnja institucija u regionu u borbi protiv organizovanog kriminala?
MALOVIĆ: Srbija je svoju opredeljenost da organizovanom kriminalu stane na put jasno pokazala između ostalog i usvajanjem Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, koji je jedan od odlučujućih mehanizama za uspeh u toj borbi. Naravno, pored institucionalog okvira, za uspešnu borbu protiv organizovanog kriminala, ali i korupcije, ključna je saradnja zemalja u regionu i od izuzetne je važnosti da institucije krivičnog gonjenja u svim zemljama dobro sarađuju, jer se samo tako možemo uspešno suprotstaviti kriminalcima, koji su umreženi i rade na globalnom nivou i njima nikad granice nisu predstavljale prepreku. Svakako da je kriminalcima lakše da se kriju u zemljama regiona, što i nedavna hapšenja potvrđuju. Smatram da je u većini zemalja u regionu svest o neophodnosti saradnje sazrela i da smo na dobrom putu da se sa kriminalom obračunamo, što potvrđujemo nizom uspešnih akcija koje su preduzete poslednjih meseci. Ne treba smetnuti s uma da je borba protiv organizovanog kriminala teška, složena i dugotrajna, i iluzorno je očekivati da se ona okonča preko noći. To ne sme biti kampanja, već kontinuiran rad svih, samo tako ćemo biti korak ispred kriminalaca.
NN: Smatrate li da se Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom već pokazao kao snažan antikorupcijski instrument, koji nosi poruku da se kriminal ne isplati jer se njime ne može obogatiti?
MALOVIĆ: Efekti Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, koji se u Srbiji primenjuje od prošle godine, jasno i nedvosmisleno su pokazali da se vršenje krivičnih dela organizovanog kriminala i korupcije ne isplati. Odmah po usvajanju zakona bilo je jasno da je u pitanju moćno sredstvo, koje od prvog dana primene daje odlične rezultate. Za nešto više od godinu dana, koliko je ovaj zakon u primeni, vrednost privremeno ili trajno oduzete imovine procenjuje se na više od 100 miliona evra. Očekujem da će ta suma biti višestruko veća u nastavku finansijskih istraga. Znate, pokazalo se da je za kriminalce oduzimanje imovine bolnije od zatvorskih rešetaka, spremni su da leže u zatvoru po više desetina godina kad znaju da ih kad izađu čeka enormno bogatstvo. I ovim zakonom oduzeta im je ekonomska moć i time smo im poslali jasnu poruku da se kriminal ne isplati i da će sve što je stečeno kriminalnim radnjama biti oduzeto.
NN: U koliko slučajeva u Srbiji je do sada privremeno oduzeta imovina, a u koliko slučajeva trajno?
MALOVIĆ: Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom, koja je formirana kao organ u sastavu Ministarstva pravde, po okončanju sudskog postupka trajno je oduzela imovinu u dva slučaja - građevinsku parcelu od više od 20 ari u Šilerovoj ulici u Zemunu, koja je pripadala vođama "zemunskog klana" i deo kuće Milorada Ulemeka, pravosnažno osuđenog na višegodišnje zatvorske kazne zbog više krivičnih dela, među kojima je i ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića. Do konačne odluke suda, odnosno pravosnažnosti presuda protiv okrivljenih za krivična dela organizovanog kriminala, u posedu Direkcije je i privremeno oduzeta imovina. Trenutno, Direkcija upravlja sa oko 20 kuća, 35 stanova, 10 lokala, dva hotela - "Putnik" i "Vojvodina" u Novom Sadu, većinskim paketom vlasništva nad sindikalnim odmaralištem u Rovinju, većinskim paketom akcija preduzeća "Jedinstvo", zatim više restorana i više desetina automobila. Na računu Direkcije trenutno se nalazi oko 750.000 evra i oko dva miliona dinara privremeno oduzetih sredstava, s tim što se ta cifra svakodnevno menja.
NN: Koliko se mjesečno novca prikupi od oduzete imovine koja se izdaje u zakup i za koje namjene se usmjerava prikupljeni novac?
MALOVIĆ: Po osnovu prihoda od izdavanja privremeno oduzetih nepokretnosti Direkcija mesečno prihoduje oko 15.000 evra i taj novac se koristi za pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovniništva, kroz finansiranje rada narodnih kuhinja i drugih potreba najsiromašnijih građana Srbije. Suština Zakona o oduzimanju imovine je da se novcem oduzetim od kriminala i mafije, s jedne strane, finansiraju socijalno ugroženi delovi našeg stanovništva, a da se drugi deo novca koristi za jačanje kapaciteta države u borbi protiv organizovanog kriminala.
NN: Koji procenat oduzete imovine se trenutno daje u zakup?
MALOVIĆ: Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom izdaje oko 30 odsto privremeno oduzetih stanova, a od 10 lokala, koliko se nalazi u njenom posedu, izdaje se oko 70 odsto.
NN: Pod kojim uslovima država može pristupiti oduzimanju imovine?
MALOVIĆ: Imovina stečena kriminalnim radnjama može biti oduzeta trajno i privremeno. Trajno oduzimanje imovine nije moguće pre pravosnažnog završetka krivičnog postupka. Za razliku od toga, privremeno oduzimanje imovine može se realizovati u svim fazama krivičnog postupka, kao i finansijska istraga. Imovina se od krivljenog privremeno oduzima kada postoji opasnost da bi kasnije oduzimanje bilo otežano ili onemogućeno. Privremeno oduzimanje imovine traje do okončanja presude i završetka finansijske istrage, kada može uslediti i donošenje odluke o trajnom oduzimanju.
NN: Važnu novinu u zakonu predstavlja i mogućnost oduzimanja imovine od nasljednika mafijaša. Da li je do sada bilo takvih slučajeva oduzimanja imovine?
MALOVIĆ: Imovina se oduzima i od lica blisko povezanih s okrivljenima, koji su preneli nelegalno stečen kapital na te osobe. Tako je na osnovu sudskih odluka od osoba povezanih sa Darkom Šarićem, optuženim za šverc kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu, vanbračne supruge, brata, majke, sestre i bratanca privremeno oduzeto više objekata. Takođe, od povezanih osoba sa bivšim direktorom "Elektrodistribucije Beograd" Branislavom Uskokovićem, kćerki, zetova i unuka, privremeno je oduzeto više kuća, stanova i lokala.
NN: Koliko je iznosila ukupna početna cijena zaplijenjene imovine Darka Šarića, koja je nedavno bila ponuđena na licitaciji u Beogradu, i koliko je ta cijena ispod tržišne vrijednosti? I na kraju, koliki je prihod ostvaren na licitaciji?
MALOVIĆ: Početna cena pokretne imovine zaplenjene u kućama i objektima Darka Šarića koja je ponuđena na licitacijskoj prodaji bila je procenjena na oko 4,5 miliona dinara. Međutim, ostvarena ukupna cena povećana je u odnosu na početnu višestruko i od ponuđenih 250 predmeta prodato je stotinak, za oko 10 miliona dinara. Početne cene kretale su se od 20 do 40 odsto ispod tržišne vrednosti stvari u zavisnosti od prodajnog predmeta, ali tokom licitiranja početni iznosi višestruko su uvećani.
Legijina kuća
NN: Da li je tačno da nema zainteresovanih za Legijinu kuću i s obzirom na to, da li će pomenuti prostor biti ustupljen gradu Beogradu ili MUP-u?
MALOVIĆ: Kuća Milorada Ulemeka Legije u beogradskom naselju Cerak ostaće u državnom vlasništvu. Kuća će biti ponuđena MUP-u ili gradu Beogradu, a razmatramo i mogućnost da se u njoj nalazi centar za socijalni rad ili dom za stara lica.