Arheološko nalazište u Hutovom blatu vjerovatno će postati turistička atrakcija, a u blizini imamo i kuću iz 19. stoljeća, koja se može rekonstruirati i od nje se može napraviti muzej, kaže za "Nezavisne" arheolog Snježana Vasilj, vođa stručnog tima koji je došao do otkrića koja već imaju odjeka u svjetskoj znanstvenoj zajednici.
Mr Snježana Vasilj je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek historija umjetnosti, dok na Sveučilištu u Mostaru predaje arheologiju.
NN: Što ste do sada pronašli na lokalitetu Hutovo blato?
VASILJ: Nakon brodova, pronašli smo ilirsku gradinu, odnosno naselje, i groblje. Pronašli smo i jednu cijelu brončanu rimsku fibulu (broš), kojih je cijelih vrlo malo u svijetu. I gradina i groblje su kao i brodovi stari najmanje 2.100 godina. Ovo ljeto ćemo pokušati ući u trag luci za koju vjerujemo da je morala postojati jer su se sve stvari koje smo pronašli nekako morale prevoziti i skladištiti. Kako ne bismo lutali s mjestom gdje da tražimo luku, naručit ćemo georadar, instrument koji pretražuje tlo u potrazi za arhitekturom ispod zemlje. Ranije smo na dnu jezera, na oko osam metara dubine i ispod pola metra mulja i blata, pronašli savršeno očuvane ostatke brodova starih 2.100 godina, za koje smo gotovo sigurni da pripadaju ilirskim plemenima koja su naseljavala ovo područje.
NN: Na osnovu do sada pronađenih arheoloških ostataka, možete li zaključiti o kakvom se naselju radilo?
VASILJ: O vrlo živom. Imamo gradinu, brodove, groblje, vjerujem kako ćemo pronaći i luku. Keramičkih ostataka ima u izobilju. Praktično gdje god pođemo kopati pronađemo neki keramički ostatak. Naselje je trgovački komuniciralo s Mediteranom, jer su svi pronađeni predmeti s Mediterana. Južna Italija i grčki svijet su trgovali s ovim prostorima.
NN: Da li će ovo nalazište u budućnosti postati turistička atrakcija?
VASILJ: Vrlo vjerojatno. Uz sve ovo, imamo u blizini i kuću iz 19. stoljeća, koja se može rekonstruirati i od nje se može napraviti muzej. U relativno malom krugu imamo prirodne ljepote Hutovog blata, Međugorje, Mostar, a i more je blizu... Lokalno stanovništvo bi u budućnosti moglo živjeti i od arheološkog turizma. Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije bila je vrlo susretljiva i odmah su pokazali interes za naša istraživanja. Također, treba o ovoj temi da razgovaramo i sa federalnim ministrom turizma i okoliša Nevenkom Hercegom.
NN: U posljednjih nekoliko godina svijet arheologije je došao pod medijske reflektore. Da li je to zato što arheolozi više rade?
VASILJ: Mediji su tek odnedavno počeli posvećivati značajnu pozornost arheološkim otkrićima. BiH ima arheološku tradiciju dužu od 120 godina i u našoj zemlji postoje brojna arheološka nalazišta. Ljudi su se umorili od kvaziarheologije i kada javnosti pokažete nešto opipljivo, tada se ljudi uvjere u istinitost naših istraživanja. Na arheologiji treba da gradimo i ekonomsku sliku BiH, jer ovakva nalazišta imaju nesagledivu kulturno-povijesnu vrijednost koju možemo prezentirati ljudima u vidu turističkih atrakcija.
NN: Što mislite o mogućnosti postojanja piramida u Visokom?
VASILJ: Nemam komentara o tome!
NN: Kada već govorite o kvaziarheologiji, koliko ona može naštetiti ugledu arheoloških iskapanja u BiH?
VASILJ: Jako puno! Naše nalazište ne dolazi u pitanje jer imamo opipljive materijalne dokaze o onome što tvrdimo. U znanstvenom smislu, nama ne škodi ni to što su pronađene amfore uglavnom polomljene, jer s malo stvari možemo rekonstruirati prošlost. Imamo izravne dokaze vremena o kojem govorimo. Imamo brodove i amfore, a to ne može pasti s neba.
NN: Pokazuju li nadležne institucije interes da pomognu u daljim istraživanjima?
VASILJ: Federalno ministarstvo kulture i sporta, na čelu s Gavrilom Grahovcem, obećalo je pokriti troškove istraživanja, tako da nam financije više nisu problem. No, ne možemo se rasipati novcem. Za sada istraživanja ne koštaju puno, ali pred nama su dosta skupa podvodna istraživanja, kojima ćemo nastaviti podvodno iskapanje brodova, njihovo vađenje na suho i dalju konzervaciju - a to sve košta. Oprema za ronjenje i crpke koje izvlače mulj s jezerskog dna su, također, skupe. Po nekoj računici oko svakog broda treba istražiti 32 metra četvorna prostora, a ronioci mogu dnevno detaljno pretražiti svega dva četvorna metra prostora.
NN: Prijeti li ovom nalazištu izgradnja koridora 5c?
VASILJ: Nama ne prijeti izravno, međutim, prijeti ostalim nalazištima u BiH. Taj autoput nas uistinu plaši. Doline rijeka Bosne i Neretve su od prahistorije pa do danas bile glavna komunikacijska veza ovih prostora. Upravo na toj liniji su registrirani brojni arheološki lokaliteti ali ima i onih koji još nisu registrirani, a kamoli istraženi. Struka bi prije bagera trebalo da izađe na teren i spasi što se spasiti može. Investitor bi morao osigurati sredstva i za arheološka iskopavanja. Nadamo se da će se javnost senzibilizirati po toj temi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.