Iako plivanje predstavlja jedan od najzdravijih sportova i veoma je bitno za pravilan razvoj mališana, u BiH većina djece ne zna da pliva.
To, nažalost, potvrđuje i anketa koju je Javno preduzeće "Akvana" provelo među učenicima Osnovne škole "Ivo Andrić" u okviru projekta besplatne obuke neplivača za učenike banjalučkih škola, pod nazivom "Nauči plivati, plivanje je zdravlje".
Naime, od 720 anketiranih učenika od drugog do devetog razreda, oko 60 odsto njih su neplivači. Prema rezultatima ankete najveći broj neplivača, njih oko 85 odsto, je među učenicima trećih razreda, dok ih slijede učenici drugih razreda sa postotkom od 83 odsto.
"Veliki broj neplivača je i među učenicima petih razreda, odnosno njih 73 odsto, dok prema anketi najmanji je broj učenika neplivača među učenicima devetih razreda - njih 20 odsto. Ipak, smatramo da je i procenat učenika neplivača devetih razreda veći od prikazanog, s obzirom na to da se mnogi od njih u tim godinama ustručavaju reći da su neplivači", navodi Draško Madžar, realizator sportskih projekata u "Akvani".
Naročito je, dodaje, zabrinjavajući veliki broj djece neplivača u područnim i seoskim školama. Naime, kako navodi, osim škole "Ivo Andrić", koja se nalazi u centru grada, anketirana je i područna škola "Borisav Stanković" u banjalučkom naselju Česma, gdje su od 107 učenika, njih 102 neplivači.
"Ovo su zaista poražavajući podaci i smatram da se problemu velikog broja djece neplivača mora što ozbiljnije prići. Vjerujem da je i u ostalim gradovima u BiH veliki postotak djece neplivača, što su i pokazale ranije ankete", navodi Madžar.
Intenzivna obuka plivanja:
Kako bi iskorijenili "plivačku nepismenost", jedan od dugoročnih ciljeva "Akvane" je upravo obuka svih školaraca neplivača u RS.
Da bi se to postiglo, kako navodi Madžar, potrebna im je finansijska podrška resornih ministarstava i opština. Za sada su, dodaje, kroz pilot projekat od Vlade RS i grada Banjaluka dobili podršku i sredstva za obuku učenika neplivača iz škole "Ivo Andrić".
Naime, na banjalučkom Gradskom olimpijskom bazenu u toku je besplatna obuka učenika neplivača iz ove škole, a planirano je da do kraja školske godine bude obučeno oko 600 neplivača.
"Od anketiranih učenika u Osnovnoj školi 'Ivo Andrić', 60 odsto je neplivača, što je poražavajući podatak i ujedno potvrda da je ovaj projekat izuzetno potreban za smanjenje broja neplivača među školskom omladinom", navodi Madžar.
Zamisao je, kako navode iz "Akvane", da se program intenzivne škole plivanja kroz desetočasovnu obuku proširi na cijelu RS i da tokom godine besplatnu obuku prođe oko 4.000 osnovaca i srednjoškolaca.
"Za sada je pilot projektom obuhvaćena jedna banjalučka osnovna škola, međutim naša ideja je da se projekat proširi i na druge škole i opštine, kako bi svi školarci neplivači mogli proći kroz brzu obuku. S obzirom na to da Banjaluka dobijanjem olimpijskog zatvorenog bazena ima idealne uslove, namjera nam je da ovdje dovodimo djecu iz drugih opština i s njima uradimo intenzivnu obuku plivanja. Nama je cilj da svi ovi učenici prođu obuku, međutim sigurno je da će realizacija našeg projekta zavisiti od pomoći i dobijenih sredstava", poručuje Madžar.
Ukoliko bi projekat bio prihvaćen, on kaže da bi se kroz tri-četiri godine intenzivnom obukom obučila sva školska djeca.
"Krajnji cilj nam je da iskorijenimo u što većem broju plivačku nepismenost koja je evidentna u Banjaluci, a onda možemo zamisliti kakvo je stanje u drugim opštinama gdje nema ni rijeka, ni bazena", navodi Madžar.
Dodaje da je idealan početak za učenje plivanja uzrast od sedam godina, mada, kako ističe, nije kasno da se ono nauči i u starijem uzrastu.
Užitak: Mališani Osnovne škole "Ivo Andrić" prvi su korisnici projekta besplatne obuke plivanja. Obuku, koja je na Gradskom olimpijskom bazenu počela 25. aprila, već su završili učenici starijih razreda iz ove škole, a trenutno kroz učenje osnovnih tehnika plivanja prolaze mališani trećih razreda.
Matej, Hanna, Ivana i David samo su neki od mališana koji prolaze ovu obuku uživajući u sticanju prvih plivačkih vještina.
"Nama je na bazenu super. Plivamo, ronimo, skačemo u vodu, a naučili smo i plivati na leđima", uzvikuju uglas učenici koji su pod budnim okom profesionalnih instruktora.
I roditelji ne kriju zadovoljstvo što je njihovim najmlađima omogućeno da uz stručni nadzor savladaju vještinu plivanja.
"Prezadovoljna sam što je mom djetetu omogućeno da savlada plivanje uz nadzor profesionalaca. Bilo bi odlično da svi roditelji podrže ovaj projekat, jer smatram da svaka osoba treba da zna plivati", poručuje Milena S., majka učenice trećeg razreda, dodajući da bi škole trebalo da uvedu plivanje u fizičko vaspitanje, kao što je slučaj u naprednim zemljama.
Mnogi roditelji takođe su saglasni da bi sa školom plivanja, kao vannastavnom aktivnošću, trebali da budu obuhvaćeni i učenici koji znaju plivati.
Instruktori plivanja navode da je glavni cilj obuke da se djeca priviknu na vodu i nauče osnove tehnike plivanja. Osim toga, ističu, plivanje je i druženje koje pozitivno utiče na psihosocijalni i fizički razvoj djeteta.
"Cilj obuke u principu jeste da se djeca osposobe da se mogu sama održavati na vodi i da sami vladaju u okviru vodenih površina. Na osnovu toga oni se osposobljavaju savladavanju osnovnih tehnika plivanja. Djeca koja uspješno savladaju obuku ukoliko žele mogu da se upućuju na dalje treniranje u klubovima ili na korektivno plivanje", pojašnjava Miloš Veinović, instruktor plivanja.
Prema njegovim riječima, mališani prolaze kroz desetočasovnu obuku, a deseti završni čas vrši se testiranje stečenih znanja, gdje pokazuju šta su naučili.
"Plivačem se smatra dijete koje je uspješno završilo obuku, odnosno ispunilo normu, a to su skok na glavu, lagano održavanje na vodi uz priču s instruktorom i na kraju isplivavanje od 25 metara", navodi Veinović.
Uticaj plivanja:
Ovaj instruktor plivanja istakao je da je značaj plivanja od izuzetne važnosti za lokomotorni, ali i kardiovaskularni i respiratorni sistem. Zbog toga se, navodi, preporučuje da ga upražnjavaju već mališani od pet godina pa nadalje, kako bi se pravilno razvijali osnovni elementi tijela.
Željko Panić, sportski direktor Plivačkog kluba "Olimp", takođe naglašava da je plivanje veoma bitno za razvoj djece, te da je značaj plivanja za zdravlje nemjerljiv.
"Zna se da je plivanje najzdraviji sport jer je sve jedan mišić na tijelu aktivan. To je jedini sport koji se vrši u horizontalnom položaju, znači nema opterećenja na zglobove, na kičmu, a uz to se razvija svaki dio tijela. Čak dosta razvija i hormonalni sistem, a poboljšava i kardiovaskularni sistem", navodi Panić.
On smatra da je poražavajući podatak o velikom broju djece neplivača u našoj zemlji, te da bi se tom problemu trebalo mnogo ozbiljnije prići.
"Proteklih godina, a evo i posljednjom anketom smo se uvjerili da veliki broj djece ne zna plivati. Naime, prije nekoliko godina smo vršili testiranja svih drugih razreda u banjalučkim osnovnim školama i došli smo do poražavajućih podataka da je samo pet odsto djece znalo plivati. A to pet odsto djece je podrazumijevalo da dijete može preplivati 25 metara bez stajanja. Mi to podrazumijevamo pravim plivačem", navodi Panić, dodajući da je posljednje testiranje pokazalo da je situacija malo bolja, ali da je još visok postotak djece neplivača.
Plivanje u školama: Panić podsjeća da su Plivački savez grada i RS i Plivački klub "Olimp" ranije pokrenuli inicijativu da se plivanje uvede kao obavezan predmet u školi, odnosno da ono bude obavezno u okviru predmeta fizičkog vaspitanja.
"Mislim da je jako potrebno da se plivanje uvede u predmet fizičkog vaspitanja, da to bude jedna obaveza za sve osnovce. Znači ne samo da se obučavaju neplivači, nego da se ono uvede za sve učenike", poručuje Panić, jedan od najboljih bh. plivača koji je dva puta u karijeri obezbijedio "vizu" za nastup na Olimpijskim igrama.
Smatra da Sarajevo i Banjaluka dobijanjem olimpijskih bazena imaju idealne uslove za uvođenje plivanja u školski program, a i da su ovi bazeni uglavnom prazni i nepopunjeni.
Međutim, iako je prijedlog Plivačkog saveza RS da plivanje uđe u školski program još prije dvije godine podržan od Skupštine grada, iz Ministarstva prosvjete poručuju da za to još nisu stečeni uslovi.
"S obzirom na to da većina škola u RS nema mogućnost pristupa bazenima, iz tehničkih razloga nije moguće da plivanje uđe u nastavni plan i program fizičkog vaspitanja za osnovne škole, kako je to predloženo iz Plivačkog saveza RS. Ipak, Ministarstvo prosvjete i kulture nastoji da, gdje god postoji mogućnost, podrži ovakve aktivnosti u školama i to planira i ubuduće", navodi Spomenka Miljković, službenik za odnose sa javnošću u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Iz ovog ministarstva poručuju da su podržali projekat obuke učenika osnovnih škola - neplivača, pod nazivom "Nauči plivati, plivanje je zdravlje", te da su, u saradnji sa Ministarstvom za porodicu, omladinu i sport RS, obezbijedili sredstva za besplatnu obuku đaka neplivača.
"S obzirom na to da se ovaj projekat odnosi na promociju sporta i sportskih aktivnosti među djecom školskog uzrasta, projekat se realizuje u okviru aktivnosti Ministarstva za porodicu, omladinu i sport, a Ministarstvo prosvjete i kulture učestvuje sa 20.000 KM. Pored toga, Ministarstvo prosvjete i kulture u saradnji s 'Akvanom' razmatra mogućnost da se učenici koji pohađaju područnu školu 'Borisav Stanković', u banjalučkom naselju Česma, a koji su iskazali interesovanje da jednom sedmično posjećuju bazen, uključe u besplatnu obuku plivanja. Naime, radi se o školi koja ima izuzetno visok procenat učenika neplivača, a koji uz to nemaju ni fiskulturnu salu", navodi Miljkovićeva.
Prema njenim riječima, ovo nisu jedine aktivnosti koje škole sprovode kako bi unaprijedile nastavu fizičkog vaspitanja i povećale procenat djece plivača u školama. Kao jedan od pozitivnih primjera navodi i Osnovnu školu "Vuk Karadžić" iz Petrova, koja je izradila projekat "Ljetna škola plivanja", za koji je dobila podršku Ministarstva prosvjete i kulture.
Stručnjaci ističu da je sve veći broj djece sa krivom kičmom i nepravilnim držanjem, te da bi se mnogo više trebali baviti fizičkim aktivnostima kao što su plivanje, ples i slično. One pomažu u socijalizaciji i psihičkom razvoju djeteta. Takođe napominju da bi roditelji morali ograničiti vrijeme koje djeca provode uz televizor i kompjuter.
- 60 odsto učenika neplivači
- 85 odsto osmogodišnjaka ne zna da pliva
- 20 odsto učenika devetih razreda neplivači
- 73 odsto učenika petih razreda ne zna da pliva
Škola za "poluplivače"
Svi oni koji znaju da plivaju, ali nisu usavršili osnovne tehnike plivanja, imaju priliku da svoje plivačke vještine usavrše kroz korektivnu školu plivanja. Naime, na banjalučkom Gradskom olimpijskom bazenu u toku je škola za "poluplivače", namijenjena djeci i odraslim osobama.
"Nakon jednomjesečne obuke u korektivnoj školi plivanja, polaznici će biti osposobljeni da dalje treniranje i usavršavanje nastave u nekom od plivačkih klubova", navodi Dijana Vrhovac, portparol Gradskog olimpijskog bazena. Dodaje da se obuka izvodi tri puta sedmično - od 19.30, po cijeni od 80 KM mjesečno.
Ona podsjeća da je u januaru na Gradskom olimpijskom bazenu otvorena i škola plivanja za neplivače od pet do 55 godina.
Obuka traje 20 časova i košta 100 KM, a polaznici koji propuste čas imaju pravo da ga nadoknade u dogovoru s instruktorom.