Društvo

U slučaju razornog zemljotresa u BiH, spasioci obučeni, ali nemaju opremu

U slučaju razornog zemljotresa u BiH, spasioci obučeni, ali nemaju opremu
U slučaju razornog zemljotresa u BiH, spasioci obučeni, ali nemaju opremu

BANJALUKA, SARAJEVO - U slučaju razornog zemljotresa nadležne službe u oba entiteta kažu da ljudstvom i obučenošću mogu odgovoriti situaciji i spasavanju, međutim svi isto ne mogu reći i za opremu.

Pojedine jedinice i službe su dobro snabdjevene, dok se za druge može slobodno reći da nemaju mnogo više opreme od običnog domaćinstva.

Banjaluku je u četvrtak pogodio zemljotres jačine četiri stepena po Rihteru, što je uz podsjećanje na onaj iz 1969. te činjenicu da je čitava BiH veoma trusno područje dovoljno da se ispita opremljenost nadležnih.

Kroz razgovore rečeno nam je da su najveći problemi nedostatak pasa tragača, koji su obučeni za traženje preživjelih pod ruševinama, te uređaji kao što su vibrafoni, vibraskopi i geofoni, koji na različite načine lociraju zatrpane.

Od svih službi koje smo prozvali, najbolje opremljena je Federalna uprava Civilne zaštite, koja je proteklih godina napravila, kaka tvrde, značajan iskorak.

"Posredstvom Ministarstva sigurnosti BiH, određenih projekta i naših sredstava uspjeli smo da nabavimo veoma kvalitetnu opremu, koja je u rangu svjetskih standarda", kazala je u petak Majda Kovač, portparol FUCZ.

Ova organizacija ima osam pasa tragača, endoskopske kamere, geofone i dronove, koji su krucijalni u procesu traženja, takođe imaju spremnu i poljsku kuhinju većeg kapaciteta i oko 180 šatora različitih veličina.

"U posljednje dvije godine smo obučili i USAR tim (obučeni za spasavanje iz ruševina), koji je spreman da odgovori na sve izazove kada je u pitanju spasavanje i potraga", navodi Kovačeva.

U Civilnoj zaštiti RS kažu kako će USAR tim formirati najkasnije do 2019. godine.

"Vlada RS je usvojila kratkoročni plan aktivnosti zaštite od zemjotresa u periodu od 2016. do 2019. godine, tako da ćemo u tom periodu sklopiti i obučiti tim. Takođe, po istom planu će doći do značajne nabavke potrebne tehnike", kazao je Željko Stojanović, portparol RUCZ.

On je istakao da u slučaju većeg potresa imaju mogućnost da angažuju opremu potrebnu za spasavanje, ali nema informaciju da li u RS ima obučenih pasa tragača ili elektronske opreme koja se koristi u tim situacijama.

"Mi smo krovna organizacija koja koordiniše procesima, dok gradovi i opštine imaju zadatak da provjere opremeljenost svojih jedinica", kaže on.

Što se tiče mehaničke opreme, jedine informacije do kojih smo došli je da je banjalučka Civilna zaštita nabavila po jedan vibrafon i vibraskop, koji su trenutno povjereni Gorskoj službi spasavanja tog grada.

Muku s opremom muče vatrogasci i jednog i drugog entiteta, koji pored standardne opreme koja je namijenjena za gašenje požara, te spasavanje iz smrskanih automobila i visina, nemaju ništa čime bi mogli učestvovati u potrazi poslije zemljotresa.

"Što se tiče zemljotresa možemo vrlo brzo angažovati ljude i s onim što imamo intervenisati", rekao je Kemal Begović, sekretar vatrogasnih saveza Federacije BiH i Kantona Sarajevo.

Slobodan Jotić, sekretar Republičkog vatrogasnog saveza, rekao je skoro istu stvar. Vatrogasci su dobro obučeni, u slučaju nesreće izašli bi vjerovatno i prvi, ali sa čim - veliko je pitanje.

"Vatrogasci imaju solidnu opremu, ali koliko bi se to što imamo moglo upotrijebiti u konkretnom slučaju zemljotresa veliko je pitanje", govori Jotić.

Još jedna organizacija koja je uvijek uključena kada su u pitanju katastrofe je Crveni krst. I kod njih je situacija daleko od idealne. Zalihe hrane i opreme u gradskim i opštinskim centrima su ispod minimuma.

Banjalučka podružnica u ovom trenutku ima 20 malih šatora, nešto kanistera za vodu, kabanica i jednu poljsku kuhinju.

"Posljednje četiri godine stalno insistiram da se skladišta popune rezervama u slučaju katastrofe, ali nadležni nemaju sluha za ono što mi pričamo. Mi smo slabi sa zalihama, a situacija u drugim gradovima je još i gora", kazala je Željka Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka.

Ono što je pohvalno je da svaka podružnica CK ima u svom sastavu jednu višenamjensku jedinicu od 12 do 14 osoba za intervencije.

"Jedinica je sastavljena od ljekara, epidemiologa, psihosocijalne podrške, kuvara i drugih struka koje su potrebne u toj situaciji", ističe Ilićeva.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije