"Spavaš li mirno? Nećeš još dugo. Ne znaš šta ti se sprema. Nećeš izaći živ iz Sarajeva! Bićeš ubijen vrlo brzo!"
Ove prijeteće poruke napisane su u dva anonimna pisma, naslovljena na Dragu Kalabića, predsjednika Kluba SNSD-a u Predsjedničkom domu parlamenta BiH, koja su stigla prije desetak dana na adresu parlamenta.
"Ne mogu da spekulišem činjenicama ko bi mogao da stoji iza ovih prijetnji. Mi koji se bavimo javnim poslom više smo izloženi mogućnosti da neko ko nije dovoljno savjestan i psihički stabilan, usljed stvaranja nepovoljne klime od strane određenih medija u Federaciji, može da se upusti u takve radnje. Nadležne institucije, koje su upoznate sa ovim prijetnjama će utvrditi koliko su one ozbiljne", kazao nam je Kalabić ističući da se ne osjeća prijatno zbog toga.
"Apelovao sam na medije da ne iznose neistine, jer ljudi sa pomračenim umom, pod uticajem takvih neistina, mogu uraditi svašta", navodi on.
Anonimne prijetnje smrću, upućene putem pisama, telefonskih poziva, SMS poruka ili na druge načine, predstavljaju veliki problem, sa kojim se u posljednje vrijeme suočavaju mnoge ličnosti u BiH iz političkog života, potom čak i religijski predstavnici, ali i obični građani.
Prošle godine, kako navode iz Okružnog tužilaštva Banjaluka, primili su nekoliko prijetnji upućenih javnim ličnostima u RS i to Draganu Čaviću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, zatim prnjavorskom biznismenu Petru Dušaniću, a anonimne prijetnje je prijavio i Boro Škeljić, načelnik opštine Kneževo/Skender Vakuf.
Razotkrivanje i realizovanje prijetnji
"Prema dosadašnjoj evidenciji, mi godišnje primamo otprilike oko 110 prijava za krivično djelo ugrožavanja sigurnosti, u koje se svrstavaju i pijetnje. Osim ova tri slučaja, koja su prošle godine zabilježena, što je oko tri posto od ukupnog broja prijetnji, nismo imali više takvih prijava javnih ličnosti", navodi Sead Žerić, zamjenik Glavnog tužioca Okružnog tužilaštva Banjaluka.
Prijetnje ne zaobilaze ni predstavnike medija. Tako je nakon objavljivanja informacije u dnevnom listu "Press RS", da je MUP podnio novu prijavu protiv Rajka Bulajića, direktora Šumskog gazdinstva "Romanija", krajem marta ove godine, autoru teksta, novinaru Darku Momiću, Bulajić putem telefonskog poziva zaprijetio da će ga "prebiti" te da će "doći pravo u Banjaluku", ukoliko ovaj novinar "napiše još jedno slovo" o njemu.
"Nije mi bilo svejedno, taj sam slučaj prijavio policiji, a prijetnje koje sam dobijao, drugog dana su objavljene u novinama. Međutim, nakon nekoliko dana Bulajić je došao u Banjaluku i tada smo se sreli i izgladili nesporazum", priča Momić.
Što se tiče svakodnevnog života građana prijetnje takođe nisu rijetkost.
Sead Žerić potvrđuje da evidentiraju često i prijetnje bivšim supružnicima, te da takvih slučajeva ima od 20 do 25 odsto.
"Obično su u pitanju prijetnje zbog neriješenih imovinskih odnosa, zbog djece ili ljubavi, odnosno ljubomore", objašanjava Žerić.
Razotkrivanje onoga ko prijeti se, prema Žerićevim riječima, rješava uobičajenim radnjama, prvo se snimaju telefonske prijetnje, zatim se ispituju svjedoci i ukoliko postoje relevantni dokazi, onda se podiže optužnica.
"Ako je u pitanju sama izjava bez činjeničnih dokaza, u tom slučaju je teško utvrditi odgovornost lica koja prijete", kaže Žerić navodeći da je do sada realizovan samo jedan slučaj prijetnje smrću, kada je čovjek iz Kotor Varoša prošle godine ubio bivšu suprugu, a zatim i sebe.
Jedan od slučajeva koji je potresao domaću javnost jeste ubistvo Milana Vukelića u novembru prošle godine, kome su takođe više puta upućivane prijetnje smrću.
Iz MUP-a RS navode da su tokom 2006. i 2007. godine nadležne organizacione jedinice MUP-a primile prijave prijetnji i drugih krivičnih djela na štetu Milana Vukelića, te su, navode, prema procjenama preduzete odgovarajuće mjere.
"Podnesene su prijave nadležnom tužilaštvu, a i sam oštećeni je pismeno obavijestio o tim prijetnjama Okružno tužilaštvo Banjaluka, Specijalno tužilaštvo i Državnu agenciju za istrage i zaštitu. MUP RS je postupajući po prijavama Milana Vukelića, između ostalog, podnio izvještaj 15. avgusta 2007. godine protiv P.B. iz Banjaluke zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti na štetu Vukelića", saopštili su iz MUP-a RS.
Inače, pokojnom Vukeliću, koji je radio u Zavodu za izgradnju Banjaluka kao diplomirani inženjer, više puta je prijećeno, a u avgustu prošle godine nepoznato lice zapalilo je njegovu porodičnu kuću, nakon čega je Vukelić izjavio da sumnja na više osoba i da će njihov sljedeći potez završiti njegovom smrću, što se, nažalost, i dogodilo.
Govoreći o slučaju "Vukelić", koji je ubijen daljinskim aktiviranjem bombe pod njegov automobil, Sead Žerić navodi da se ne može tvrditi da je u pitanju bila osoba koja je upućivala prijetnje.
"U takvim slučajevima je prije okončanja istrage teško konstatovati da li su počinioci lica koja su prijetila", kaže Žerić.
Ko stoji iza prijetećih poruka
Da oni koji su spremi na prijetnje zaista ne prežu ni pred kim, pokazuje posljednji slučaj kada su prijeteće pokruke upućene i Grigoriju, episkopu zahumsko-hercegovačkom. Krajem marta vladika je primio prijeteće pismo, čija sadržina upućuje da su njegovi autori članovi auto-mafije u RS. U pismu je uz poruku napisanu hemijskom olovkom "Ovi će ti doći glave" poslat i isječak iz novina sa člankom o auto-mafiji u Trebinju.
Vladika Grigorije, ovu prijetnju dovodi u vezu sa nedavnim javnim zalaganjem i istupanjem na sjednici Skupštine opštine Trebinje, na kojoj je pozvao policiju "da počne da radi svoj posao i konačno uhapsi kradljivce automobila, čija su imena dobro poznata svim građanima Trebinja".
"Ja se ne bojim prijetnji, niti mafijaških krugova", rekao je vladika Grigorije.
"Okružno tužilaštvo Trebinje je u toku 2007. godine i u prva tri mjeseca 2008. godine ukupno primilo 29 prijava, koje se odnose na izvršenje krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti, koje su upućene prema građanima", navodi Slobodanka Gaćinović, glavni okružni tužilac Okružnog tužilaštva Trebinje.
Prijetnje su polovinom marta upućene i Branislavu Dukiću, predsjedniku Saveza logoraša RS.
"Nakon gostovanja u Dnevniku Hajata, dobio sam prijeteće SMS poruke, o čemu sam upoznao i SIPA i MUP RS. Tokom narednih dana, uslijedili su i telefonski pozivi sa zaštićenog broja, a nakon izvjesnog vremena, stiglo mi je i jedno prijeteće pismo, otkucano na mašini, poslato sa Ilidže", priča Dukić.
Navodi da je prijetnjama smrću izložen od kada su srpski logoraši i predstavnici porodica zarobljenih i poginulih boraca RS inicirali izgradnju spomen-obilježja u obliku krsta na Zlatištu iznad Sarajeva.
"Lično ne sumnjam ni na koga i vjerujem da će MUP uskoro otkriti ko stoji iza tih prijetnji i kazniti počinioca. Nije prijatan osjećaj kada primate poruku, poziv ili pismo u kome vam prijete smrću, ali ja nemam namjeru da nakon takvih prijetnji odustanem od odluke o podizanju spomen-obilježja", ističe Dukić.
Nedavno je i Enver Šutković, predsjednik Demokratskog vijeća Bošnjaka Bijeljina, dobijao uzastopne prijeteće pozive sa neidentifikovanog telefonskog broja. Šutković smatra da mu prijetnje upućuje organizacija "Islambosna", zbog toga što je odbio da se priključi akciji ove organizacije.
Prijave i procedura
Okružno tužilaštvo Bijeljina je u 2007. godini imalo u radu ukupno 98 predmeta koji se odnose na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, a koje obuhvata i prijetnje, od čega je u 49 slučajeva podignuta optužnica, u 28 slučajeva je donijeta odluka da se ne sprovodi istraga. U 69 slučajeva je istraga obustavljena, dok su u osam slučajeva predmeti još u radu.
Jedan od slučajeva prijetnji, koji je završio ubistvom u Bijeljini 2006. godine je ubistvo profesora sociologije Duška Kondora, čijoj kćerci Nini je nekoliko mjeseci prijetio ubistvom Jasmin Baraković, zbog toga što je odbijala da se zabavlja s njim. Tužilaštvo je zbog prijetnji smrću, podiglo optužnicu protiv Barakovića 30. oktobra 2006. godine, koji je nakon nepuna četiri mjeseca pucajući iz vatrenog oružja ubio Kondora, a ranio njegovu kćerku Ninu.
Iz Okružnog tužilaštva u Doboju navode da se u razotkrivanju slučajeva prijetnji postupa na osnovu prijave žrtve, izjave svjedoka i preduzimanju drugih potrebnih radnji i mjera propisanih Zakonom o krivičnom postupku.
"U slučajevima koje je vodilo ovo tužilaštvo, nije bilo realizovanih prijetnji smrću, a lica koja upućuju prijetnje budu razotkrivena uglavnom u svim procesuiranim slučajevima", navodi Slobodanka Lukić, službenik za informisanje Tužilaštva u Doboju.
Zbog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti, Okružno tužilaštvo u Doboju je za prošlu godinu imalo 68 prijava u radu, vođeno je 36 istraga, donijeto osam naredbi o nesprovođenju istrage i četiri obustave istrage, a podignuto je 26 optužnica od čega su 24 optužnice potvrđene u toku izvještajnog perioda.
Iz Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu navode da nisu imali slučajeve prijetnji, niti javnim ličnostima, niti običnim građanima.
Strah i panika
Posljednji slučajevi prijetnji dokazuju da su razlozi za zastrašujuće poruke, telefonske pozive ili pisma, različiti, te da se nečija namjera, neposlušnost, razotkrivanje istine i mnogo šta drugo, pokušava spriječiti upravo na ovaj način.
Anonimne prijetnje, prema mišljenjima psihologa, gotovo kod svakoga izazivaju strah, užas i paniku.
Psiholog Aleksandra Arsenijević-Puhalo, objašnjava da ukoliko osoba procijeni da je anonimnom prijetnjom ugrožena neka njena vrijednost i da nije u mogućnosti da se suprotstavi situaciji koja je ugrožava, javiće se strah.
"Anonimne prijetnje pored straha mogu da izazovu paniku i užas kod onih koji ih primaju. Panika nastaje kada osoba pored toga što smatra da je ugrožena i nije u situaciji da se suprotstavi, ne zna na koji način da ublaži efekat ugrožavajuće sile. Dakle, ne zna da li bi mogla da se premjesti iz takve situacije", navodi Arsenijević-Puhalova.
Kaže da nije prijatno saznanje o potencijalnoj ličnoj ugroženosti, kada osoba nije ni u stanju da se zaštiti, jer ne zna ili nije sigurna ko joj prijeti.
"Većina tada doživljava neku vrstu traume i nije u stanju da se samostalno izbori sa stresom koji proživljava. Ukoliko je iskustvo dobijanja prijetećih anonimnih poruka bilo izrazito stresno, praćeno komplikovanim periodom prevazilaženja istog, saznanje identiteta osobe koja prijeti može dodatno da zakomplikuje situaciju i dovede do ponovnog proživljavanja traume", navodi Arsenijević-Puhalova.
Tako se nelagodno i dalje osjeća Bojana Pušara, potpredsjednici Savjeta mladih, kojoj je Šekara Batrić, predsjednik Omladinskog savjeta Pale, nedavno upućivao prijeteće mejlove.
Prema njenim riječima, Batrić joj je slao vulgarne mejlove, u kojima joj je prijetio silovanjem i ubistvom, a sumnja da je to učinio zbog toga što je Savjet mladih organizovao debatu u Palama.
"Kada sam otvorila mejl, bila sam jako potresena riječima koje su mi bile upućene. Čak i sada, svaki put kada otvaram poštu, osjećam se neprijatno i postoji neka vrsta straha da li ću opet naići na prijetnje. Prijetnje sam prijavila policiji, a Batrić je poslije shvatio svoju pogrešku, te mi se i usmeno i psimeno izvinio za prijetnje koje mi je uputio", kaže Bojana Pušara.
U članu 169 Krivičnog zakona se navodi:
1. Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom opšteopasnom radnjom ili sredstvom kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
2. Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema službenom licu u vezi sa vršenjem njegove funkcije ili prema više lica ili je učinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine.