Društvo

Pratite nas na Google news

Spomenici NOR-a na ivici zaborava

Spomenici NOR-a na ivici zaborava
Spomenici NOR-a na ivici zaborava
Tanja Šikanjić

Spomenici i druga memorijalna obilježja posvećena značajnim događajima iz Drugog svjetskog rata, uglavnom su zapušteni i imaju sve manje posjetilaca.

Iako bi spomenici Narodnooslobodilačkog rata (NOR) mogli da predstavljaju značajan turistički resurs za BiH, mnogi od njih su tokom proteklog rata oštećeni, a poslije nisu obnovljeni, kao ni prateći objekti, odnosno smještajni kapaciteti.

Raspadom komunizma, posjećenost spomenika NOR-a je značajno opala. Gotovo sve škole iz bivših republika SFRJ bile su obavezne da svoje učenike i omladinu šalju na ekskurzije koje su podrazumijevale obilazak spomenika NOR-a, što je uveliko doprinosilo posjećenosti tih mjesta.      

Najstariji i najveći nacionalni park u BiH "Sutjeska", prije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, godišnje je obilazilo oko 900.000 posjetilaca, a prošle godine je ovo mjesto posjetilo svega 6.000 građana.

Prema riječima Zdravka Radovića, direktora NP "Sutjeska", sama ideologija koja je ovo mjesto pratila je nestala, a uništena je i infrastruktura s kojom je nacionalni park raspolagao.

"Područje nacionalnog parka 'Sutjeska' je nakon njegovog proglašenja, odnosno od 1962. godine pa sve do izbijanja ratnih sukoba u BiH bilo izuzetno posjećeno, ali su te posjete bile na neki način obavezne za većinu građana bivše SFRJ. Na Tjentištu su se organizovale razne manifestacije, počev od proslave 4. jula, koja je okupljala 100.000 građana, pa do drugih skupova omladine, radnih akcija, te političkih škola", navodi Radović.

Prošla ideologija se, kako navodi, oslikavala većinom kroz istorijski aspekt i slavnu bitku na Sutjesci.

"Danas, međutim, takva slika više ne postoji i NP "Sutjeska" ne može da radi na istom principu, niti je takav princip više primjenljiv. Iako još ima određen broj posjetilaca koji dolaze u park isključivo zbog posjete memorijalnom kompleksu ili su rukovođeni željom da obiđu prostor na kome se odigrala legendarna bitka iz Drugog svjetskog rata, ipak je taj broj mali i nije niti približan onom prijeratnom", kaže Radović.

Sanacija kompleksa na Tjentištu

Radović ističe da se NP "Sutjeska" nalazi na veoma oštrom tržištu, gdje mora da parira mnogo većim i bolje opremljenim turističkim centrima, te da nije ni u kom smislu privilegovan.

To dokazuje i podatak da je prije rata ovaj nacionalni park raspolagao sa dva hotela koja su brojala 259 ležaja, te jedan hotelski paviljon sa 292 ležaja i planinske kućice, koje su imale 210 ležaja.

"Danas je većina toga potpuno ili djelimično uništena. Hotel "Sutjeska" je devastiran i van funkcije, hotel "Mladost" raspolaže sa 167 ležaja, dok su hotelski paviljoni neupotrebljivi, a dom mladih i muzej uništeni", navodi Radović dodajući da je neophodno dosta truda i ulaganja da bi ovaj park mogao uopšte da funkcioniše.

Radović ističe da bi se u narednom periodu zainteresovanost posjetilaca za ovo mjesto mogla povećati, ali da su za to neophodna daleko veća ulaganja.

"Mi se trudimo i na sve moguće načine vršimo promociju ovog područja, ali su nam zaista neophodna ulaganja u smještajne kapacitete, kako bismo imali adekvatan i kvalitetan sadržaj, koji bismo mogli ponuditi turistima", navodi Radović.

Prema njegovim riječima, najčešći posjetioci parka posljednjih godina su ljubitelji prirode, ljudi od struke, biolozi, geolozi, šumari, te kolektivi preduzeća, a manje je stranih turista.

U toku 2007. godine Vlada RS je izdvojila oko 500.000 KM za finansiranje dogradnje i renoviranja jednog dijela hotela "Mladost", čime je znatno poboljšana njegova ponuda.

Iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa dodaju da je kolektiv Nacionalnog parka uložio velike napore da spomen- kuću na Tjentištu dovede u stanje koje sprečava dalje propadanje.

"Urađeni su i projekti sanacije, te je predloženo da se prvobitni projekat do kraja izvede, što nikada nije bio slučaj. Mi smo za taj objekat zainteresovani ne samo iz istorijskih, nego prvenstveno iz umjetničkih pobuda, jer je on jedini s ovih prostora koji je ušao u svjetske enciklopedije arhitekture, kao primjer savršene integracije u prostoru", navodi Svjetlana Šiljegović, direktor Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS.

Pljačkanje i uništavanje

Šiljegovićeva ističe da je razlog manje posjećenosti spomenika posvećenih Drugom svjetskom ratu i činjenica da su ljudi s prostora BiH preživjeli još jedan rat, te da se od njih ne može očekivati da se odnose isto prema spomenicima ranijih generacija.

"I Banjaluka je u samom svom centru odvojila prostor za spomenik s petokrakom i biste prvoboraca i heroja Drugog svjetskog rata. Na tom mjestu uvijek ima cvijeća, što znači da ta stranica istorije još nije zatvorena. No, ne možete od ljudi koji su prošli drugu i drugačiju golgotu, očekivati da se isto odnose prema idolima ranijih generacija", ističe Šiljegovićeva.

Mnogi spomenici podignuti nakon Drugog svjetskog rata, tokom rata u BiH, kao i posljednjih godina, uništavani su, dok su neki u potpunosti uklonjeni.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH za najznačajnije spomenike Drugog svjetskog rata između ostalih je proglasila i Dom AVNOJ-a u Jajcu, s pokretnom imovinom, Muzej I zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, graditeljsku cjelinu – spomen-park Vraca u Sarajevu, te spomen-kompleks Šušnjar u Sanskom Mostu. 

Među najznačajnijim spomenicima posvećenim Drugom svjetskom ratu nalazi se i partizansko spomen-groblje u Mostaru, te memorijalni spomenik žrtvama holokausta 1941-1945. godine Židova Mostara.

Iz Komisije ističu da je tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine uništen veliki broj spomenika iz NOB-a.

"Kao primjer devastacije može poslužiti miniranje spomenika na Makljenu, kao i devastacija Partizanskog spomen-groblja u Mostaru. I ostali spomenici iz ovog perioda su doživjeli ili doživljavaju sličnu sudbinu, a neki od njih su spomen-kompleks na Šušnjaru, gdje su oštećene ili uništene ploče sa imenima žrtava i boraca, spomen-kompleks na Vracama u Sarajevu, koji se nalazio na prvoj ratnoj liniji, a koji je prethodno opljačkan i devastiran, te Dom AVNOJ-a u Jajcu, koji je opljačkan i zapaljen, kao i Dom ZAVNOBiH-a koji je također opljačkan", navode iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Da stanje nije svugdje loše, u Komisiji ističu primjer opština Konjic i Gradačac koje redovno održavaju spomenike iz NOB-a, kao dijela istorije naroda BiH, te opštine Mrkonjić Grad, Bihać i Jajce koje su pokrenule aktivnosti za rehabilitaciju oštećenih spomenika.

Iz Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS ističu da je i na prostorima RS uklonjeno mnogo memorijala posvećenih NOR-u, ali da nije uklonjen nijedan od onih spomenika koji su se nalazili u Registru kulturnih dobara.

Obnova spomenika na Kozari i Banj brdu

Spomenik slobode na Mrakovici podignut u spomen na desetine hiljada stradalih boraca i civila tokom 1942. godine, u srcu planine Kozare, jedan je od najznačajnijih spomenika NOB-a, koji je proslavljen u mnogim narodnim pjesmama i pričama mnogih pisaca.

Na Mrakovici se tradicionalno okupljao veliki broj ljudi 4. jula na Dan borca, te 27. jula na Dan narodnog ustanka i na Dan mladosti, 25. maja.

Prema riječima Blagoje Gajića, predsjednika SUBNOR-a RS, spomenik na Kozari je, kao i neki drugi memorijali, tokom rata u BiH pretrpio razna oštećenja, a sa ovog mjesta su uklonjene i ploče sa imenima utemeljivača spomenika.

"Tokom proteklih nekoliko godina, dosta toga je obnovljeno, te su oštećenja dobrim dijelom otklonjena, ali na ovom lokalitetu treba još mnogo da se uradi kako bi spomenik vratio svoj prvobitni izgled. Prvo bi trebalo da se ispred spomenika, odmah kod stepenica vrate ploče na kojima su navedena imena utemeljivača spomenika. Bilo ih je 98, a na njima su navedena imena ustanova iz cijele SFRJ, koje su donirale po ondašnjih pet miliona dinara za izgradnju spomenika", navodi Gajić.  

Ističe da su neke od njih smještene u magacinu na Mrakovici u blizini spomenika, ali da se i dalje ne zna koliko ploča nedostaje.

On ipak navodi da Vlada RS, kao i opštine izdvajaju značajna sredstva za održavanje spomenika, ali da memorijali posvećeni Drugom svjetskom ratu zahtijevaju veću pažnju i od drugih institucija u BiH.

"Mnogi značajni spomenici, kao što su 'Donja Trnova' i 'Donja Rača' potpuno su renovirani i uređeni, ali ima i onih koji se nalaze u veoma lošem stanju", navodi Gajić. 

Jedan od značajnijih spomenika je takođe i spomenik palim Krajišnicima na Šehitlucima (Banj brdu) iznad Banjaluke. Za održavanje i uređenje ovog spomenika nadležan je SUBNOR RS, koji finansijski pomaže Administartivna služba grada Banjaluka.

Prije tri godine, za ovaj spomenik su Zavod za studiju i projektovanje i Zavod za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS izradili projekat obnove, te je ovaj spomenik dobrim dijelom obnovljen.

"Administrativna služba grada je finansirala realizaciju projekta obnove spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima, za šta je izdvojeno mnogo novca. Sa ovog spomenika, koji ima značajnu umjetničku vrijednost, tom prilikom su uklonjeni grafiti, te je posebnim materijalom urređen njegov spoljni izgled, a mi smo se pobrinuli i za konzervaciju reljefa", navodi Svjetlana Šiljegović dodajući da projekat obnove spomenika na Šehitlucima još nije završen.  

Polaganje vijenaca, prikupljanje sredstava

Spomen-područje Donja Gradina najznačajniji je memorijal posvećen Drugom svjetskom ratu.

"Vlada Republike Srpske, takođe izdvaja Donju Gradinu iz svih drugih memorijala i stoga je osnovala radnu grupu za izradu novog programa uređenja spomen-područja, u kojoj važnu ulogu imaju i stručnjaci Zavoda", navodi Šiljegovićeva.

Programom obilježavanja značajnih istorijskih događaja Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova u RS, uvrštena su tri najznačajnija događaja iz Drugog svjetskog rata, povodom kojih se svake godine uz prisustvo najviših zvaničnika RS polaže cvijeće na spomenike na Sutjesci, na Kozari, te na spomeniku u Donjoj Gradini, koji je podignut u sjećanje žrtvama logora Jasenovac.

"Opštinske vlasti polažu cvijeće i povodom drugih događaja, a odavanju pošte se priključuju i predstavnici vlasti RS, ukoliko su pozvani od opštinskih predstavnika, jer se na taj način, kroz spomenike treba očuvati tradicija i ne smije zaboraviti da se srpski narod, kao antifašistički, oduvijek borio za slobodu", kaže Branka Šljivar, portparol Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH jedina je institucija nadležna za zaštitu nasljeđa na nivou BiH, dok su vlade entiteta BiH dužne osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnih spomenika. 

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS u prošloj godini je uputilo javni poziv svim opštinama i nevladinim organizacijama koje njeguju tradiciju oslobodilačkih ratova da finansijskim učešćem pomognu rekonstrukciju starih i izgradnju novih spomen-obilježja.

"Brojne institucije su prepoznale potrebu za izgradnjom novih i održavanjem starih spomenika, te je Ministarstvo prošle godine sa 65.000 KM pomoglo obnovu tih spomenika u sedam opština RS", navodi Šljivareva i dodaje da je prošle godine 30.000 KM dodijeljeno opštini Srbac za sanaciju groblja palih boraca i žrtava fašističkog terora, Jugoslovena i Poljaka u Narodnooslobodilačkom ratu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije