Savez logoraša Republike Srpske optužio je oskarovca Danisa Tanovića da je u filmu "Ničija zemlja" iskoristio snimak srpskih leševa i prikazao ga kao stradanje Bošnjaka, zbog čega će, najavljuju, uputiti zahtjev Američkoj filmskoj akademiji da se Tanoviću "poništi i oduzme" "Oskar".
`Radi se o kadrovima koje su snimili posmatrači UNPROFOR-a i UNHCR-a u selu Kravica 1992. godine, kada je došlo do progona srpskog stanovništva iz Goražda u pravcu Rogatice, gdje je samo u jednom autobusu poginulo 30 i ranjeno 120 Srba. U filmu Tanović srpske žrtve predstavlja kao bošnjačke što, nažalost, pokazuje činjenicu koliko je bošnjačka strana spremna da sve učini kako bi pokazali da su oni žrtve`, tvrdi Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS.
Nije mu jasno `kako je Tanović, koji slovi za velikog režisera, sebi dozvolio da iskoristi snimak na kojem je njegov narod počinio zločin`.
`Ako se takvim stvarima služi neka mu je na čast, ali ipak je pravda izašla na vidjelo i mislim da treba da se stidi takvih stvari. Porodice ubijenih nisu nimalo iznenađene ovakvim činom, ali ne mogu da podnesu da se tako nešto prikazuje u svijetu kao djelo Srba`, kaže Dukić.
Prema njegovim riječima `istina je otkrivena kada je Regionalno udruženje logoraša Višegrad prikupljalo materijal za dokumentarni film 'Na Drini grobnica', pa su uočili da je Tanović iskoristio kadrove snimljene poslije stradanja Srba u selu Kravica`.
`Film je antiratni i pacifistički`
Režiser Danis Tanović, čiji je film `Ničija zemlja` nagrađen 2002. godine `Oskarom` za najbolji strani film, na optužbe Saveza logoraša RS kaže da nema pojma o čemu se radi, te da je sporni snimak dobio sa Televizije Sarajevo.
Na pitanje da li je neko istraživao o kakvim se kadrovima radi odgovorio je: `To je završena priča, ne znam šta da više komentarišem`.
Dino Mustafić, direktor MESS-a, smatra da se u filmu `Ničija zemlja` radi o civilnim žrtvama, a da nigdje niti jednim kadrom nije sugerisano koje su nacionalnosti te žrtve.
`Mislim da se ovdje radi o zamjeni teza, jer to je jedan duboko antiratni i pacifistički film. Ne vidim razlog zbog kojeg neko danas pokušava tom filmu davati određene političke konotacije kada se zna da je osnovna redateljska, scenaristička ideja tog filma, duboko sadržana u antiratnoj priči`, ističe Mustafić.
On priču o zahtjevu za oduzimanje `Oskara` komentariše da Savez logoraša RS treba da se bavi svojim poslom, odnosno sudbinama žrtava rata, a ne da na ovaj način prikuplja `dnevno-političke poene i na taj način gubi kredibilitet`.
`Meni je to sve glupost na glupost`, kazao je Tanović na najave Saveza logoraša RS da mu se oduzme prestižna filmska nagrada.
Sporni kadrovi
U filmu `Ničija zemlja` sporni kadrovi korišteni su u sceni u kojoj se prikazuje prilog jedne strane televizije.
Spiker najavljuje prilog riječima: `Pogledajmo sada istorijat učešća UN-a u sukobu u Bosni`, dok se u prilogu navodi:
`Paravojne snage bosanskih Srba uz veliku pomoć JNA žestoko su napale bosanske gradove koje su branili naoružani civili i ostaci policije koji su ostali lojalni bosanskoj vladi. Srbi su snažno napali civilne ciljeve šireći strah i teror, stvarajući novi termin 'etničko čišćenje'. Kada je srpska artiljerija masakrirala ljude koji su čekali u redu za hljeb svjetska zajednica je konačno odlučila da preduzme nešto. Savjet bezbjednosti UN-a je poslao u Bosnu 9.000 vojnika koji su imali podršku američke 6. flote. U trenutku kada je cijeli svijet očekivao vojnu akciju francuski predsjednik Fransoa Miteran je došao u već opkoljeni grad Sarajevo. Bosanci su ga dočekali kao spasioca, ali on je imao druge planove. Poslije sastanka sa Karadžićem on je otvorio sarajevski aerodrom i tada je počela velika humanitarna akcija`.
U ovom dijelu priloga počinju sporni kadrovi, a titl koji ih prati glasi: `Vojnici UN-a su imali zadatak da štite i prate UNHCR konvoje sa hranom i lijekovima i nisu imali pravo da se miješaju u konflikt. Bosancima je i dalje uskraćeno pravo na odbranu zbog sankcija na nabavku oružja. Rat se nastavlja bez znakova primirja`.
Režiser Mladen Đukić kaže da mu se nimalo ne sviđa ideja da se snimci srpskih žrtava koriste u takvom kontekstu.
`To se nije nikako smjelo desiti, ali nije u pitanju greška režisera, provjera korištenih materijala je posao pravnika koji rade na filmu i eventualno producenata`, objašnjava Đukić.
Sasvim je, kaže, siguran da je Tanović znao da su u pitanju Srbi ne bi ove kadrove stavio u taj kontekst.