NOVI GRAD – Odlaganje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško na lokalitetu Čerkezovac na Trgovskoj gori u Hrvatskoj opštini Dvor na Uni, a na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, biće jedno od najvažnijih pitanja za bh. vlasti u 2026. godini.
Predstavnici Udruženja "Green team" iz Novog Grada, a koji se godinama unazad bave ovom tematikom i borbom za očuvanje 250.000 građana koji su direktno ugroženi ukoliko odlaganje nuklearnog otpada počne, predlažu niz rješenja koja po njihovom mišljenju treba uraditi u narednom periodu.
Riješiti problem analize uzoraka
Iz "Green-team" navode da je terenski dio geoloških i drugih srodnih istraživanja (bušenja, uzimanja uzoraka, obezbjeđivanje bušotina) je završen u Novom Gradu prije nekoliko mjeseci. Dobijeni uzroci trebaju proći laboratorijske analize, da bi se dobili kompletni rezultati koji bi bili upotrebljivi.
"Ideja je bila da se bušotine rade samo na teritoriji Novog Grada, da bušenja finansira Republika Srpska, a laboratoriju Federacija BiH. Iz tehničko-administrativnih razloga, ideja je naišla na problem. Problemi se trebaju rješavati, žongliranje ko je više kriv nam neće pomoći, a status quo u ovoj podtemi znači da ostajemo bez kompletnih rezultata u potrebnom roku. Imajući u vidu kratak rok, kompleksnost situacije – izlaz iz situacije je moguć jedino kompromisno, da Republika Srpska isfinansira i laboratoriju, a da s druge strane FBiH za predviđeni iznos (ili do nivoa usklađivanja finansijskih izdvajanja za oba entiteta) angažuje međunarodne eksperte iz predmetne oblasti", navode iz "Green-tima".
Više međunarodnih eksperata
Na drugom mjestu se traži angažovanje većeg broja međunarodnih eksperata, jer smatraju da je do sada to izostalo.
"Do sada imamo jednocifren broj međunarodnih eksperata i stručnjaka van granica BiH koji su uključeni u ovaj slučaj. Uz svo poštovanje domaćim kadrovima i do sada uključenim u ovaj slučaj, od značaja je angažovati kredibilne pojedince, institucije i tijela koja mogu doprinijeti jačanju argumentacije BiH, koja treba biti krajnje objektivna i dovoljno jaka za međunarodne sudove. Postoji značajan broj za unapređivanje argumentacije, bez obzira na to što su dosadašnji nalazi respektabilni", ističu oni.
Nadalje navode da je neophodno analizirati do sada obezbjeđenu dokumentaciju (po oblastima) i definisati koje su to slabosti koje treba dodatno obraditi, a koje su jake stvari na kojima se treba dalje insistirati.
Rezultati spoljne politike loši
Tvrde da su dosadašnji diplomatski napori po ovoj temi bili jako loši, iako ne negiraju da nije bilo spoljno-političke aktivnosti do sada.
"Poslate su protesne note iz BiH (neke sa kašnjenjem) na koje Republika Hrvatska nije ni reagovala. Pored kašnjenja koja su samo dio problema, izostanak bilo kakve reakcije od strane susjedne zemlje je krajnje omalovažavajuće ka BiH. U skladu sa tim, potrebna je reakcija Predsjedništva BiH, koja bi bila usklađena sa Ministarstvom vanjskih poslova", piše u sapštenju "Green-team".
Pored toga, tvrde i da je informisanje drugih zemalja o slučaju Trgovska gora na niskom nivou, i to poput nekih refleksnih reagovanja kada se za to ukaže prilika.
"Potreban je sistematičan pristup, sa jasno definisanim ciljevima. Ekspertski tim u saradnji sa pravnicima u okviru ekspertskog tima, uvažavajući instrukcije koje bi se dobile iz Ministarstva vanjskih poslova, treba sačiniti informaciju, koja bi se uz saglasnost Predsjedništva BiH, a putem kanala Ministarstva vanjskih poslova slala ka svim zemljama sa kojim BiH ima uspostavljene diplomatske odnose", ističu iz ovog udruženja.
Lobiranje ne postoji
Poručuju da lobiranje za ovu temu ne postoji ni u najmanjoj mjeri, a da je zagovaranje na inostranom nivou je u najmanju ruku mlako, refleksno i nešto čemu se nije posvetila pažnja.
"(Ne miješajmo lobiranje i zagovaranje). Da budemo na čisto, ovo se ne može i ne smije tek tako svaliti na Ministarstvo vanjskih poslova, ovdje je potrebna saradnja svih uključenih u slučaj, a ako se to bude svelo na formalno dobacivanje papirima između domaćih institucija, čisto da ispadne iz ruku, nema tu ni dobro definisanih ciljeva, ni pratećih stvari koje vode do rezultata. Inicijativa je potrebna od Ekspertskog tima ili Koordinacionog tijela, saglasnost Predsjedništva BiH, a razrada i realizacija u saradnji sa vanjskim poslovima", kažu iz "Green-team".
BiH štedi, Hrvatska ne
Upozoravaju da je slučaj Trgovska gora klasičan primjer kako u BiH može da se štedi i da se ne rasipaju milioni, ali na pogrešan način.
"Hrvatska je za godinu dana izdvojila preko 415.000 evra za pravna savjetovanja, dok je BiH za period od tri godine izdvojila 360.000 evra. Ispostavlja se da BiH ipak može biti štedljiva na nekim temama. Bilo bi od koristi da donosioci odluka zapitaju da li je ovaj iznos koji smo planirali dovoljan za procese pred međunarodnim sudovima koji su pred nama. Nije. Međutim, važnije bi bilo da definišemo višemilionske iznose bonusa za uspjehe pred međunarodnim sudovima. Ovo je zemlja u kojoj milioni nestaju tek tako, ne može niko tvrditi da nemamo za slučaj Trgovska gora", upozoravaju iz udruženja.
Ističu da je zbog kasnog usvajanja budžeta došlo do velikih kašnjenja u isplatama ka francuskoj pravnoj kući, te dodaju da je prošlo godinu dana od njihovog angažovanja i da je od važnosti da se javnost informiše o tom šta je do sada rađeno.
"Za sada, višestruko je opravdan je svaki euro koji će im biti plaćen (za 2025. godinu), ali to treba biti predmet zvanične informacije, a ne da se ostavi prostor za nagađanja. S druge strane, pravdanje angažmana ne treba ugroziti procese u toku i osjetljive stvari", rečeno je iz "Green-tima".
Onemogiti političke blokade
Potrebno je, dodaju, već sada učiniti korake koji će u budućnosti olakšati podnošenje tužbi od strane BiH i onemogućiti potencijalne političke blokade.
"Pravni kapaciteti na nivoima jedinica lokalne samouprave ni na koji način nisu uključeni u dosadašnje procese, a to je nešto što se mora promijeniti. Značajan dio odbrane prava na život predstavljaće angažmani građana (podnošenje pojedinačnih tužbi). Da li će tužbe/pritužbe i/ili druge pravne korake preduzimati JLS, prerano je govoriti, a i to zavisi od potrebe, smisla i raspoloženosti donosioca odluka na lokalnim nivoima. Obzirom da će tužbe građana biti masovne, bar po ovom što se sada može vidjeti, pogođene lokalne zajednice moraju biti spremne na podršku građanima", navode iz iz udruženja.
Manje svađe, više rada
Od nadležnih traže manje svađe i više rada, da lokalni, kantonalni, entitetski i nivo BiH treba imati raspoloživa finansijska sredstva za aktivnosti u vezi slučaja Trgovska gora.
"Entitetski nivoi imaju odgovornost da se završe istraživanja koja je definisao ekspertski tim na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH. Pored toga, postojaće i potreba za dodatnim istraživanjima (obezbjeđivanjima kredibilne argumentacije za međunarodni nivo), za koja je smisleno da ovi nivoi obezbjede sredstva. Na kraju krajeva, nivo Bosne i Hercegovine je dužan da se pozabavi lobiranjem, zagovaranjem i izdvajanjima (postojećim i dodatnim) za pravna zastupanja BiH", ističu oni.
Upozoravaju da ovo nije tema gdje nosioci funkcija mogu imati luksuze koje imaju u nekim drugim temama.
"Nakon sparinga, valja Vam i valja nam sjesti za stol i raditi. Usput rečeno, u okviru teme trebaju biti uvaženi i oni koji nisu dio sistema vlasti i organizacije civilnog društva koji žele i mogu da konkretno doprinesu svojim radom", zaključili su iz "Green-team".