Stanko Slišković, zamjenik direktora Federalne uprave Civilne zaštite, upozorava da je zbog nedostatka potrebne tehnike i niza drugih problema BiH nesposobna da se ozbiljnije suprotstavi velikim požarima, zemljotresima ili poplavama.
Fokusirajući se na požare koji posljednjih dana bjesne Hercegovinom, naglašava da se teško nositi sa takvom stihijom zbog slabe materijalne opremljenosti, nerazvijenosti kapaciteta za gašenje požara. Kaže da situaciju dodatno otežava neposjedovanje helikoptera i aviona kanadera.
NN: Da li su institucije u FBiH sposobne adekvatno reagovati u slučaju drugih nepogoda osim požara, recimo u slučaju jačeg zemljotresa?
SLIŠKOVIĆ: Sigurno je da ni za te katastrofe nismo dobro osposobljeni. Oformljene su službe koje bi djelovale, ali treba tehnička potpora. Uzmite samo za primjer Sarajevo u kojem je veći broj zgrada sa lošom statikom, kako bi to sve izgledalo usljed jačeg zemljotresa. Teška bi to bila situacija. Sigurno je da bismo angažovali teške mašine koje već imamo za vađenje zatrpanih osoba. Možda je optimistična činjenica da je u toku osposobljavanje timova u čijem će sastavu biti i psi tragači.
NN: Kakva je opremljenost nadležnih institucija za reagovanje u slučaju velikih poplava?
SLIŠKOVIĆ: Stvorene su pravne pretpostavke za reagovanje, ali i tu treba tehnika poput čamaca za spasavanje i kantoni su ti koji treba da ulažu u civilnu zaštitu. Uvezali smo ronilačke klubove u FBiH.
NN: Da se vratimo na požare... Kolika je do sada površina u Hercegovini bila zahvaćena vatrom?
SLIŠKOVIĆ: Radi se o 20 kvadratnih kilometara, odnosno 160 hektara. Stradalo je nisko rastinje, trava, dio šume. Nije bilo većih šteta na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima i privatnim stambenim i industrijskim objektima.
NN: Da li se zna kolika je pričinjena šteta?
SLIŠKOVIĆ: Preliminarni rezultati pokazuju da se radi o višemilionskoj šteti. S druge strane, uzimajući u obzir narušavanje eko-sistema, ona je neprocjenjiva.
NN: Koji su uzroci doveli do požara i da li će iko odgovarati za njihovo izbijanje?
SLIŠKOVIĆ: Ispitujemo uzroke požara. Mislimo da ima više uzročnika i uglavnom se radi o krajnjoj nepažnji građana. Imamo neke indikacije koje provjeravaju. Ne bismo da donosimo pogrešne zaključke. Dio ovih problema proizvod je i visokih temperatura i otpada koji se nalazi razbacan svuda, a i iz automobila bacaju opuške.
NN: Koja su područja najviše stradala?
SLIŠKOVIĆ: Granični prelazi prema Hrvatskoj, dolina Neretve, Neum, Čapljina i Čitluk. I upravo tamo gdje je velika frekvencija ljudi događaju se požari. Onda kada se prošire slijedi nepristupačnost terena, slabo razvijena komunikacijska infrastruktura. Tu su i minska polja.
NN: Da li je tačno da je Hrvatska čekala posljednji trenutak da se uključi u gašenje požara. Zapravo, da je reagovala tek kada je požar zaprijetio njihovoj teritoriji?
SLIŠKOVIĆ: Suradnja sa Hrvatskom je korektna i svi naši zahtjevi upućeni toj zemlji su ispoštovani. Mogu samo kazati da je Hrvatska između ostalog uspjela pružiti pomoć i BiH i to sa više od 30 djelotvornih naleta kanadera i vatrogasnim ekipama iz Orebića i Metkovića, koje su danima gasile požar na području Čapljine i Neuma. Nismo u situaciji da pariramo Hrvatskoj zato što nemamo kapacitete za brze reakcije. U nepristupačnim područjima samo pomažu kanaderi. Pojedine strukture u Hrvatskoj reagirale su da mi slabo gasimo požar, zbog čega se on prenosi na njih. Mi nemamo kapacitete, a naravno da niko ne želi da mu kuća gori. Kao da mi želimo da nam zemlja gori i da zbog toga unespokojimo i susjede.
NN: Koliko košta jedan kanader?
SLIŠKOVIĆ: Od 1,5 miliona eura do 10 miliona eura. Ne vjerujem da BiH ne bi mogla kupiti jedan, dva ili pet kanadera, ali treba postići proceduralne dogovore. Bili bi u nadležnosti Ministarstva komunikacija, zapravo civilne avijacije, ili Oružanih snaga BiH jer drugi nemaju kapacitete, aerodrome za čuvanje i održavanje letjelica. Moram naglasiti da mi za kanadere nemamo poletno-sletne vodostaze na kojima bismo mogli puniti kanadere vodom. Nijedno jezero, osim možda Bilećkog, ne omogućuje kvalitetno punjenje kanadera vodom, eventualno Buško blato, ali kada mu je dovoljna razina vode.
NN: Kako komentarišete činjenicu da imamo helikoptere za gašenje požara, ali oni nisu angažovani?
SLIŠKOVIĆ: Odavno smo poduzeli određene aktivnosti preko Vlade FBiH, a radi uspostave saradnje sa Ministarstvom obrane BiH. U aprilu smo završili svu papirologiju, međutim Ministarstvo obrane BiH još nije dalo zeleno svjetlo za ustupanje helikoptera Federalnoj upravi Civilne zaštite, odnosno službama zaštite i spasavanja. To je dodatni razlog zbog kojeg nemamo nikakvo gašenje iz vazduha.