BANJALUKA - Procjena štete od katastrofalnih poplava prošlog mjeseca u RS sada iznosi oko 1,3 milijarde, a mogla bi ići do 1,6 milijardi, rekla je u petak Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS, prilikom obraćanja narodnim poslanicima na posebnoj sjednici NS RS na kojoj je počelo razmatranje deset zakona s ciljem saniranja posljedica poplava.
Istakla je da je pogođeno 40 odsto teritorije i 50 odsto populacije, a da je 35.000 ljudi osjetilo najteže posljedice. Upozorila je da će u narednom periodu biti utvrđena odgovornost za propuste i na lokalnom i na republičkom nivou. Dodala je da poplava nije mogla biti spriječena, ali da su posljedice mogle biti manje.
"Istrage će pokazati da li su određena obalna područja narušena neadekvatnom gradnjom, da li je stanovništvo bilo pravovremeno obaviješteno i izvršena evakuacija, da li su postojali adekvatni planovi zaštite, da li su štabovi i timovi jedinica za spasavanje blagovremeno reagovali i bili organizovani i da li je postojala koordinacija i saradnja ili pak opstrukcija u odnosima lokalnog i republičkog nivoa", navela je Cvijanovićeva.
S obzirom na to da se veliki dio primjedaba opozicionih poslanika odnosio na činjenicu da Vlada u okviru materijala nije pružila informaciju o sprovedenim mjerama tokom katastrofe, Cvijanovićeva je veliki dio uvodnog izlaganja posvetila preduzetim mjerama, podsjetivši da je po zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama definisano načelo subsidijarnosti prema kojem se prvenstveno koriste snage i sredstva sa nivoa lokalne samouprave, a ukoliko su te snage i sredstva nedovoljni, upotrebljavaju se snage i sredstva sa nivoa Republike i BiH.
"U javnosti je namjerno stvorena pogrešna slika da su resursi civilne zaštite centralizovani, što nije tačno", istakla je ona.
Na primjedbe da republički nivo nije adekvatno reagovao, Cvijanovićeva je istakla da je Republički hidrometeorološki zavod RS prije nastupanja poplave obavijestio i javnost i institucije o prilikama i davao prognoze.
"Na osnovu njih Republička uprava CZ je 30. aprila uputila pismeno upozorenje svim lokalnim zajednicama o nadolazećim padavinama i naložila im da u skladu s tim preduzmu sve potrebne mjere u skladu sa svojim nadležnostima. Dvanaestog maja održan je sastanak u cilju što bolje pripreme, a ronilačkim i rafting klubovima je naloženo da budu u punoj pripravnosti, što se kasnije pokazalo kao ispravno", navela je ona.
Istakla je da ranije proglašenje vanrednog stanja ne bi ništa promijenilo s obzirom na to da su ministri, kako je rekla, od prvog dana bili na terenu i koordinisali aktivnosti.
"Šta bi značilo ranije proglašenje vanredne situacije kad su ministri i Vlada od početka bili na terenu i u Doboju radili poslove koje je trebalo da radi lokalna vlast, a nije niti je sarađivala. Vlada je bila suočena s otporima i umjesto da sarađuje, lokalna vlast u Doboju je upućivala prijetnje da će se žaliti visokom predstavniku i podnosila krivične prijave", istakla je Cvijanovićeva.
U narednom periodu će biti utvrđena odgovornost za propuste i na lokalnom i na republičkom nivou, istakla Cvijanovićeva
Odgovorila je i na primjedbu opozicije da se novac uzima od penzionera i najsiromašnijih slojeva stanovništva, rekavši da je prvobitna namjera bila oporezivanje plata većih od republičkog prosjeka, ali da je to odbačeno zbog moguće žalbe Ustavnom sudu radi ugrožavanja načela jednakosti građana.
Mićo Mićić, predsjednik Saveza opština i gradova RS, rekao je da Savez podržava prijedlog Vlade RS za formiranje fonda solidarnosti za obnovu RS.
"Savez smatra da drugi prioritet treba da bude program obnove i sanacije, a treći dugoročna zaštita od novih poplava", istakao je Mićić i pozvao Vladu da Bijeljinu uvrsti u prvu prioritetnu grupu za obnovu, s obzirom na to da je, kako je istakao, u tom gradu trećina sve štete nastale od poplava.
Mihajlo Vidić je u ime Privredne komore RS rekao da privrednici podržavaju mjere Vlade i pozvao poslodavce da, ukoliko su u mogućnosti, umjesto svojih radnika uplate 1,5 odsto dohotka u fond solidarnosti.
Jedna od najvećih primjedaba opozicije bila je da je objedinjavanjem rasprave opoziciji omogućeno da o svakom zakonu govori samo po jedan minut, te da je cilj bio da, kako su istakli, opozicija samo "klima glavama" bez učešća u raspravi.
Tako je, na primjer, Vukota Govedarica, predsjednik Kluba SDS-a, rekao da Vlada nije ni željela da sasluša prijedloge opozicije, te je optužio vladajuću koaliciju u RS da nije izvukla pouke iz poplava iz 2010. godine.
"Ovaj parlament je 2011. godine pričao o poplavama iz 2010. i tada su nas uvjeravali da će RS uzeti silne kredite i napraviti sisteme za zaštitu od poplava i nema više poplava. Danas opet pričamo o poplavama iz 2014. i da molimo boga da se opet ne dese 2015", rekao je Govedarica.
Čavić je optužio skupštinsku većinu da želi da napravi "društvo monologa" u kojem opozicija treba da ćuti. On je, takođe, rekao da je jedan od prijedloga, zakon o porezu na imovinu, protivustavan.
"To je jedan skandalozni zakon. Ustavni sud je ukinuo naplatu RTV takse izvršnom ispravom, a danas imamo prijedlog u kojem je predviđeno rješenje po principu konačne pravosnažne isprave. Pa će građanima RS doći da iznose frižidere, namještaj i prasad iz kuće, kao što se ranije dešavalo", naveo je Čavić.
Zoran Đerić, predsjednik Kluba PDP-a, tvrdio je da je koncept Vlade potpuno drugačiji od koncepta opozicije.
"Koncept Vlade je da uzmu od naroda i penzionera i da vrate to što su od njih uzeli. Mi smatramo da je trebalo uzeti od tajkuna i onih koji su ojadili RS i da vratimo narodu", rekao je Đerić.
Podsjećamo, glavne mjere se odnose na formiranje fonda solidarnosti, iz kojeg bi u narednih sedam godina trebalo da budu sanirane posljedice poplava, sačinjavanje jedinstvenog registra štete, izradu socijalne karte RS, solidarne poreze i druge mjere.
S obzirom na to da je za raspravu prijavljeno tridesetak poslanika, očekuje se da će skupštinska rasprava trajati narednih nekoliko dana.
Vidovdan
Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS, i Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, će na poziv srpske dijaspore na Vidovdan, 28. juna, boraviti u Filadelfiji u SAD.
"U Filadelfiji se obilježava 200 godina od dolaska Srba na taj prostor. Tamo će biti različiti paviljoni, izložbe i manifestacije", rekla je Cvijanovićeva i dodala da će u nekoliko drugih gradova u SAD biti organizovana humanitarna aktivnost.