Poplave koji su tokom prošle i ove sedmice bujale širom BiH i iselile brojne građane iz njihovih kuća, prouzrokovale odrone tla, presjekle važne putne pravce, zagadile pitku vodu i izazvale nestanke u isporuci struje, zabrinule su građane koji sumnjaju da će biti obeštećeni, ali i da se takvi nemili događaji neće dešavati u narednom periodu.
Zbog izlijevanja vode na putne komunikacije, kao i zbog odrona zemlje, dolazilo je do prekida u odvijanju saobraćaja na mnogim bitnim putnim pravcima, a zagađena je i čista voda u mnogim bunarima.
U FBiH je bila donesena odluka o proglašenju stanja prirodne nepogode u Uskoplju, Jajcu, Donjem Vakufu, Bugojnu, Srebreniku, Drvaru...
Voda pomiješana s kanalizacijom: Građani smatraju da je strah od poplava u budućnosti opravdan. Smatraju da je malo koga, osim njih, zabrinula činjenica da je na području brojnih bh. opština poplavljen veliki broj stambenih objekata. Ono što su godinama sticali neki od njih koji žive u poplavama pogođenim područjima, nestalo je za nekoliko dana.
"Zamislite da vam kuća, okućnica, put, budu poplavljeni dva puta u sedmici. Voda navire, a vi ste bespomoćni", kaže Mujo Đuderija, stanovnik Dogloda u Sarajevskom kantonu.
Stanovnica jednog od poplavljenih područja u tom kantonu kaže da je užasan osjećaj "kada se voda približava, a da ne može ništa učiniti da to spriječi."
"Nadam se da se to više neće ponoviti. Vjerovatno niko neće ni doći da nas pita kolike su štete, da nam barem mali dio bude nadoknađen. Ali, navikli smo, samo da ne bude jakih kiša, jer poplave sa sobom donose i miješanje pitke vode s kanalizacijom", ispričala je ta žena.
Milionska šteta u poljoprivredi: Nezadovoljni su i poljoprivrednici koji takođe smatraju da neće biti obeštećeni.
"Nikada nisu bile nadoknađene štete poljoprivrednika, pa neće ni sad. Riječ je o milionskim štetama, i budžet to ne može namiriti", naglašava Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.
Sa druge strane, Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kaže da već iz više krajeva zemlje stižu izvještaji o poplavljenim obradivim ili zasijanim površinama.
"Mislim da svi poljoprivrednici neće biti obeštećeni, jer je preduslov za to proglašenje elementarne nepogode. Opštine izbjegavaju proglašenje elementarnih nepogoda jer to podrazumijeva i obeštećenja", tvrdi Jeleč.
Vatrogasci, koji su posljednje dvije sedmice imali pune ruke posla, kažu da su učinili sve da bi materijalna šteta bila što manja te kako bi pomogli mještanima.
Mile Međed, komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Prijedor, koji je i predsjednik Vatrogasnog saveza RS, tvrdi da "ljudi iz Civilne zaštite u posljednjim poplavama nisu skoro ništa uradili".
"U Prijedoru je Teritorijalna vatrogasna jedinica bila danonoćno sa ljudima koji su bili 'pod vodom'. Prijedor broji više od 120.000 ljudi. Tu su dva pripadnika lokalne civilne zaštite koji nose kravate kada idu na teren i stvaraju probleme ljudima. Tako je i u Bijeljini, Bileći, Gradišci, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici... Civilna zaštita na nivou lokalne zaštite nema ljudi. Prisutna su samo po dva čovjeka", tvrdi Međed.
Građani oštećuju nasipe: Nikola Santrač, generalni sekretar Vatrogasnog saveza RS, rekao je da su sve intervencije koje se odnose na poplave u posljednje dvije sedmice odradili vatrogasci.
"To bi trebalo da odrađuje i Civilna zaštita, ali ona nema formiranu nijednu svoju jedinicu u RS. Vatrogasci, htjeli ne htjeli, moraju da intervenišu, a to su i učinili", kaže Santrač.
Dodaje da su pripadnici Civilne zaštite reagovali samo tako što su "izlazili na teren i davali izjave".
Građani su, kako kaže, spremni uvijek pomoći, ali je bilo slučajeva i da odmažu.
"Bilo je govora da je u Prijedoru bio urađen nasip, ali su ga mještani prekopali da bi dolazili do svog imanja", rekao je Santrač.
Poplave su nanijele velike štete i na području opštine Bileća.
Radomir Radmilović, starješina Vatrogasne jedinice u tom gradu, kaže da je iseljeno više od 20 kuća i dodaje da je slična poplava zapamćena u Bileći 1979. godine, ali da je čak i tada bila u manjem obimu.
"Kasno pričati o krivcima": Vatrogasci su i u FBiH pružali veliku pomoć i podršku stanovništvu.
Senad Vladović, dežurni dispečer u Profesionalnoj vatrogasnoj brigadi Kantona Sarajevo, kaže da, "kada dođe do poplava i ugrožavanja ljudskih života, kasno je za pitanja ko je kriv".
"Teško je bilo gledati ljude kako napuštaju svoje domove. Neću zaboraviti momenat kada smo morali reagovati, ispumpavati vodu iz Doma zdravlja na Ilidži. U suprotnom bi morala da se gasi struja, a to znači i isključiti aparate koji mnogim ljudima život znače, poput onih za dijalizu", kaže Vladović.
U samo rijetkim opštinama problem s naglim nadolaskom velikih količina vode je već riješen, te posljednje poplave nisu prouzrokovale veću štetu.
"Opština Kozarska Dubica je protekle godine izvršila preventivne mjere kojima je spriječen rizik od štete usljed poplava. Naime, zajedno sa Direkcijom za vode opština je uložila sredstva u iznosu od oko 100.000 KM za rekonstrukciju crpne pumpe 'Una'. Osim toga, iz budžeta opštine izdvojena su sredstva za održavanje kanala i nasipa", kaže Dijana Kondić, portparol opštine Kozarska Dubica.
Za slične akcije u drugim mjestima trebaće mnogo novca, ali to građani ne smatraju opravdanjem.
"Nesreće pogađaju sve zemlje": Bijes brojnih mještana koji su oštećeni usljed poplava u Federalnoj upravi Civilne zaštite (FUCZ) pravdaju riječima da "prirodne i druge nesreće pogađaju sve zemlje u okruženju i dalje, ne prepoznaju granice, niti naciju".
"Posebno je važno istaći da u okviru sistema zaštite i spašavanja, svaki građanin ima nezamjenljivu ulogu, kako u provođenju samozaštite, tako i preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja u cilju zaštite i spašavanja, kako svojih ličnih, tako i zajedničkih materijalnih dobara, u slučaju djelovanja prirodnih i drugih nesreća", rekli su u FUCZ.
Mirsad Teskeredžić, pomoćnik direktora u sektoru za planiranje, mjere zaštite i spasavanja i vatrogastvo u Upravi Civilne zaštite FBiH, kaže da bi se razlozi za nezadovoljstvo građana mogli prepoznati i u nedovoljnoj obučenosti za provođenje mjera samozaštite.
"Preventivno djelovanje je najbolji način smanjenja šteta od prirodnih i drugih nesreća i u svakom slučaju bolje je uložiti sredstva na otklanjanju uzroka koji mogu dovesti do nastanka poplava nego na saniranje posljedica koje one sobom nose. Štete od posljedica prirodne i druge nesreće su u pravilu mnogo veće od ulaganja u prevenciju, što znači da će prevencija i u narednom periodu biti najznačajniji element nadležnih organa lokalne uprave i kantona u zaštiti od poplava", kaže Teskeredžić.
CZ radi u teškim uslovima: Sa druge strane, u Republičkoj upravi Civilne zaštite RS rekli su da "razumiju nezadovoljstvo i očaj građana koji su pogođeni ovom nesrećom, naročito u trenucima kada gube imovinu koju su sticali godinama".
"Treba znati da su mnoge kuće izgrađene na lokalitetima koji su izloženi ponekad i visokom stepenu rizika, u mnogo slučajeva bez potrebnih građevinsko-urbanističkih i drugih saglasnosti, na nebranjenim područjima. U takvim slučajevima, Civilna zaštita može samo da uputi blagovremena upozorenja o predstojećim opasnostima i da pruži adekvatnu pomoć kada prijeti opasnost po ljude i imovinu", rekao je Milimir Doder, direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS, i dodao:
"Civilna zaštita u RS objektivno radi u teškim uslovima. Svjesni smo činjenice da ni drugima nije lako i da postoje mnogi kojima treba posvetiti pažnju, odnosno za čiji rad je neophodno izdvojiti više finansijskih sredstava. Upravo zbog toga izbjegavamo prilike u kojima se samo žalimo i nešto tražimo, već nastojimo da stvorimo prepoznatljiv imidž u javnosti i zaista budemo na korist i dobro našim građanima i da ono čime raspolažemo, upotrijebimo na najefikasniji način."
U Agenciji za vodno područje rijeke Save naglašavaju da su locirana područja gdje su najveće opasnosti od poplava.
"Identificirana su sva glavna područja rizika od poplava i u skladu s tim pripremljena su, ili se pripremaju rješenja za zaštitu, naročito urbanih mjesta. Vrijednost tih radova koji se odnose na regulacije ili izgradnju akumulacija na osnovu Glavnog preventivnog plana odbrane od poplava FBiH procijenjena potrebna sredstva su na oko 400 miliona KM", kažu u Agenciji za vodno područje rijeke Save.
Dodaju da su "u skladu s propisima o veličini zaštite, rješenja za zaštitu od poplava odnose na zaštitu od velikih voda koje se javljaju jednom u 100 godina".
Bespravna izgradnja povećava rizik: Ipak, u Agenciji za vodno područje rijeke Save upozoravaju da su odlaganja otpada u rijeke, bespravna izgradnja u poplavnim područjima, u zaštitnom pojasu za vodotoke, doprinijeli povećanju rizika od poplava.
"Sječa šume u slivnim područjima vodotoka takođe doprinosi povećanju rizika od poplava", upozorili su iz te agencije.
Abid Šarić, ministar privrede u Kantonu Sarajevo, kaže da se štete od poplava procjenjuju.
"Najveće probleme nam je napravila rijeka Bosna, koja nije u našoj, već u nadležnosti federalnih institucija. Višemilionska sredstva su potrebna da se spriječi opasnost od plavljenja, a tih novaca nema. Dijelom smo u Kantonu Sarajevo riješili probleme sa rijekama Večericom, Tilavom u Butmiru i Hrasnici. Znamo da je problem bespravna izgradnja u blizini rijeka, ali to su uglavnom ljudi koji su u ratu izbjegli iz svojih domova i bili su prinuđeni da se negdje nastane. Činjenica je da se to moglo drugačije uraditi", kaže Šarić.
Građani, međutim, ističu da im nisu potrebna objašnjenja, nego apeluju da se što prije učini sve što je neophodno da se slične poplave ne bi uskoro dešavale. Oni koji su u posljednjim izlivanjima rijeka pretrpjeli materijalnu štetu traže od krivaca da odgovaraju za propuste, a od nadležnih institucija da ih obeštete.