DVOR NA UNI, NOVI GRAD - Zbog plana gradnje odlagališta nuklearnog otpada iz Hrvatske, u bivšoj kasarni "Čerkezovac" na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni najviše trpe mještani ove opštine, ali i susjednog Novog Grada, čiji domaći proizvodi nailaze na sumnje kupaca jer ih povezuju sa radioaktivnošću, iako zvaničnog odlaganja otpada još nema.
Te dvije opštine dijeli svega pet, odnosno tri kilometra od ove lokacije.
"Potenciranjem i politiziranjem ove priče došlo je do promjene percepcije javnosti koja, iako nema dovoljno podataka, u podsvijesti nas povezuje sa skladištenjem nuklearnog otpada. I zamislite sada tu situaciju kad neko želi prodati sir, med, meso...", kaže Nikola Arbutina, načelnik Dvora na Uni, koji ističe da sve to direktno utiče na štetu stanovnika.
Mišljenja je da situacija još nije dramatična, ali samo zbog toga što je potražnja za ovim poljoprivrednim dobrima veća od ponude.
"Poenta čitave priče je to što bismo mi u budućnosti bili obilježeni kao područje koje se nalazi u blizini odlagališta otpada. Ljudima je to dovoljno, neće im biti važno da li je stvarno došlo do kontaminacije proizvoda ili ne. To će nama, ali i svim drugim poljoprivrednicima nanijeti ogromnu štetu i dovesti u pitanje proizvodnju", kazala je Nada Nešković-Rajlić, direktor Poljoprivredne zadruge "Agrojapra" iz Donjih Agića, kod Novog Grada.
Ova zadruga ima široku lepezu proizvoda, među kojima je na prvom mjestu mlijeko, ali tu su i voće, med, hladno cijeđena ulja i drugo.
Nešković-Rajlićeva kaže da, pored materijalne štete i etikete koja bi bila prišivena proizvodima s ovog područja, građani opravdano strahuju za svoje zdravlje.
"Svi mi razmišljamo kako će to uticati na život, posao, prodaju, ali onda se sjetimo da i mi jedemo tu hranu, tako da građani, naravno, strahuju. Ako se odlagalište izgradi na pravi način, tu valjda ne bi trebalo da bude problema, ali šta ako dođe do komplikacija i kontaminacije", istakla je Nešković-Rajlićeva.
Anita Kolarec, predsjednica Štaba za odbranu Dvora od nuklearnog otpada, kaže da se mještanima ove opštine i prije izgradnje događa da ne mogu plasirati svoje proizvode na tržište.
"Mnogo ljudi mi je reklo da su im odbili otkup prvenstveno meda, a onda i stoke jer, kako im je rečeno, nisu sigurni da u Dvoru već nema otpada. Znači, i prije nego što je išta izgrađeno narod se boji da je otpad kod nas već ostavljen i neće da kupuje naše proizvode", kaže ona.
Snježana Rajilić, načelnica Novog Grada, kaže da je uočljiv slabiji interes za kupovinu nekretnina ili investiranje.
"Zaustavljanje gradnje ili poljoprivrednih procesa nismo imali, tako da je moj utisak da je od tih posljedica mnogo veća ona koja se odnosi na strah kod ljudi i obolijevanje od raka. Naša je namjera da se Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS istraživačkim kapacitetima uključi u ovo pitanje, kako bismo iznijeli zvanične i tačne podatke", naglasila je ona.
Ponuda poljoprivrednih zemljišta, parcela uz Unu i nekretnina izraženija je od potražnje i to se može potvrditi i uvidom u neke od oglasa.
Početkom godine su parlamenti oba entiteta, kao i Skupština Unsko-sanskog kantona usvojili Deklaraciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.
Iz Sabora, kao ni iz Vlade Hrvatske koja je sada na potezu sa Zakonom o prostornom planiranju i ocjenom nacionalne Strategije o skladištenju nuklearnog otpada, u petak nismo uspjeli dobiti komentar.