Na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni se iz godine u godinu povećava broj političkih partija, kojih je na proteklim izborima učestvovalo čak 56. Iako politikolozi smatraju da je postojanje tolikog broja političkih stranaka za zemlju kolika je BiH nerealno, što potvrđuje i sve veća apatija birača na izborima, politički entuzijasti pokretanjem novih političkih partija ne gube nadu da će se izboriti za dobro mjesto na političkom nebu BiH.
Rukovodeći se uvjerenjem da je domaćoj političkoj sceni neophodna još jedna nova politička snaga, samo u toku proteklih godinu dana u RS su registrovane četiri nove političke partije.
Pored vodećih stranaka u BiH, SNSD-a, SDA i HDZ BiH, te drugih jačih političkih subjekata, Stranke za BiH, HDZ 1990, SDS-a, SP-a, PDP-a, DNS-a, SRS-a, NS-a i mnoštva drugih, na domaćoj političkoj sceni su od početka prošle godine, između ostalih, mjesto pronašle i novonastale političke partije DP, Nova SP, SzDS, SNS i Savez za bolju budućnost BiH.
U BiH je, prema podacima Centralne izborne komisije, trenutno registrovano čak 190 političkih partija.
Ovakvo stanje, kako tvrde politički analitičari, pokazuje da se bh. politička scena još nije isprofilisala, zbog čega je veoma teško uspostaviti funkcionalnu vlast u zemlji.
Osim toga, kako ističu, većina političkih partija u BiH nije dovoljno ni ideološki profilisana, a problem predstavlja i nedostatak jasnih političkih programa. Takvo stanje u velikoj mjeri je uzrok nedovoljne političke osviještenosti samih birača, što vodi ka destabilizaciji političkog djelovanja unutar BiH, smatraju politikolozi.
Nove partije i "odmetnici": Ionako složenu bh. političku scenu u posljednjih godinu dana još više usložnjavaju nove političke stranke koje osnivaju takozvani odmetnici iz partija, kojima su nekada rukovodili.
Naime, u RS se već ustalila pojava da unutarstranačka previranja na kraju završavaju istupanjem čelnih pojedinaca iz stranke, koji potom osnivaju nove političke partije.
Posljednji takav primjer je stranka Savez za demokratsku Srpsku, koju je polovinom aprila ove godine osnovao Dragan Kalinić, nekadašnji lider SDS-a, kojeg je u januaru ove godine Predsjedništvo te stranke jednoglasno isključilo iz svojih redova.
Kalinić, lider novoosnovanog Saveza za demokratsku Srpsku, ističe da ne želi da se svrstava u postojeće političke blokove, jer je, kako kaže, SzDS izabrao teži politički put, te time jasno stavio do znanja da želi da bude alternativa i vlasti i opoziciji.
"Vjerujemo da je u tome naša prednost i naša 'konkurentnost' u odnosu na druge stranke i političke blokove. Druga naša prednost je u našem programu, koji je okrenut egzistencijalnim problemima običnog čovjeka, pri čemu smo posebno zainteresovani za poboljšanje ekonomskog položaja takozvane srednje klase, koja je u svakoj ozbiljnoj državi motor privrednog i društvenog razvoja, a kod nas je gurnuta na marginu", dodaje Kalinić.
Govoreći o programu stranke Kalinić ističe da bitan segment programa predstavlja i uspostavljanje stvarne vladavine prava i nezavisnog pravosuđa, posebno u institucijama u Sarajevu.
"Prošlost je veliko breme ove zemlje i zato je borba za istinu i pravdu putem pravosuđa, u koje će svi imati povjerenje, od presudne važnosti za uspostavljanje bolje saradnje sa predstavnicima druga dva konstitutivna naroda u BiH", naglašava Kalinić.
Kao i njegov bivši stranački kolega, tako je i Dragan Čavić, takođe bivši predsjednik SDS-a, koji je istupio iz te stranke, polovinom januara ove godine formirao Demokratsku partiju.
Na isti način je osnovana i Nova socijalistička partija, koju je krajem prošle godine oformio Zdravko Krsmanović, bivši potpredsjednik Socijalističke partije, podržan nezadovoljnim članovima socijalista Petra Đokića.
Prema riječima političkog analitičara Tanje Topić, partije koje su nastale na takav način ne nastoje da se izdvoje na osnovu nove ideološke matrice.
Bezbroj malih stranaka: "Tu se radi o 'odmetnicima' iz već postojećih stranaka, odnosno ljudima koji su djelovali u nekim postojećim političkim partijama, gdje nisu ostvarili neke posebne interese. Svađajući se i ne razumijevajući se sa rukovodstvom partije, odstupili su iz iste, te su se nakon toga odlučili za osnivanje novih partija, tako da imamo bezbroj malih stranaka koje su mahom nastale iz već postojećih partija", ističe Topićeva.
Ona dodaje da osnivanje takvih stranaka uzrokuje destabilizaciju već postojećih političkih partija.
"Fragmentacija na bezbroj malih političkih partija, koje ne nude nove politike, jednostavno predstavljaju izvor nezadovoljstva nastalog u nekoj od prethodnih političkih partija", kaže Topićeva.
Smatra da takvo stanje na političkoj sceni u velikoj mjeri otežava i formiranje vlasti na nivou BiH, jer se nekada i po šest političkih stranaka ujedinjuje u koalicije, te je zbog toga jako teško uspostaviti funkcionalnu vlast u zemlji kao što je BiH.
"U BiH imamo takozvane matematičke koalicije, koje čine pet ili šest ujedinjenih političkih partija, što usložnjava jednostavno funkcionisanje vlasti", tvrdi Topićeva.
Iako je broj političkih partija u BiH daleko veći od realno potrebnog, te bi, s obzirom na to, bh. građani mogli da biraju između najrazličitijih političkih opcija, izlaznost birača na izbore je sve manja.
Previše političkih partija: Naime, dok se u većini razvijenih evropskih zemalja, u kojima je društveno-političko uređenje zasnovano na višepartijskom sistemu, svega nekoliko političkih stranaka bori za prevlast, u BiH je njihov broj daleko veći.
Tako se u Velikoj Britaniji samo tri političke struje: konzervativci, liberali i liberaldemokrati kandiduju na izborima, a takav primjer slijede i većina drugih evropskih zemalja. U BiH je na proteklim izborima učestvovalo čak 56 političkih partija.
Činjenica da polovina glasača u BiH nije prepoznala političku partiju za koju smatraju da bi vjerodostojno zastupala njihove interese, kako ističe Topićeva, ostavlja prostor za osnivanje novih političkih stranaka.
"Međutim, i sada ima previše političkih partija koje djeluju u BiH ako posmatramo aktivne političke partije, dakle one političke subjekte koji su učestvovali na proteklim izborima, a njih je 56", ističe Topićeva.
Ona dodaje da bi optimalan broj političkih stranaka u BiH trebalo da se kreće od 10 do 15.
"U drugim zemljama, na primjer, imate više političkih partija, ali u krajnjoj instanci tri do četiri stranke igraju važnu ulogu i odlučuju ko na izborima dobija mogućnost da formira vlast. Tako je i opredijeljenost birača u tim zemljama mnogo jasnija", objašnjava Topićeva.
Kako dodaje, BiH je i dalje zarobljena u etnonacionalne politike, te po tom principu djeluju i političke partije.
Nedovoljno ideološki profilisane: Mnoge političke partije u BiH nisu ni jasno ideološki profilisane, te kako ističe Topićeva mnoge partije u BiH se u svom nazivu deklarišu kao demokratske, socijaldemokratske i socijalliberalne, a njihovi programi zapravo nemaju mnogo veze sa tim osnovnim uvjerenjima i načelima.
"Osim toga, mnoge stranke nemaju ni jasne političke programe kojima bi se predstavili građanima. Političke programe imaju jače partije, a pitanje je koliko ih se i oni pridržavaju i koliko vjerno oslikavaju njihovo djelovanje", tvrdi Topićeva, dodajući da pred izbore 2006. godine gotovo polovina političkih partija nije imala pripremljen politički program do septembra, iako su se izbori održavali u oktobru.
Političkim strankama, koje se sve manje rukovode svojim programima, a sve više drugim opcijama koje im se čine učinkovitije, ide u korist i činjenica da prosječni građanin BiH nije dovoljno politički osviješten.
"Bh. građanin ne čita i ne traži političke programe, nego odluku za koga će glasati donosi na osnovu drugih faktora, a ne na osnovu ponuđenih politika i programa", tvrdi Topićeva.
Kako ističe, građani u BiH se prilikom izbora vlasti i dalje rukovode uglavnom emocijama, a ne racionalnim odlučivanjem na osnovu prepoznavanja najboljih političkih programa i političara, koji su u stanju sprovesti te programe.
Polovina "ugašena": Prema podacima Centralne izborne komisije, u BiH je registrovano čak 190 političkih partija.
Iako su mnoge od tih stranaka već odavno prestale s radom, još su u registrima osnovnih sudova evidentirane kao aktivne jer zvanično nisu odjavile svoju djelatnost.
Samo u Banjaluci, prema podacima CIK-a, postoji 90 političkih partija, od kojih je više od 50 već odavno ugašeno.
Miron Bjelovuk, portparol Osnovnog suda u Banjaluci, ističe da su stranke upisane u sudski registar sve dok Sudu ne podnesu rješenje za prestanak rada, te uplate taksu za odjavu, što mnoge političke partije i nakon prestanka djelovanja ne čine.
"Sve do tada stranke se vode kao aktivne, iako vjerovatno mnoge od njih više ne obavljaju svoju djelatnost", pojašnjava Bjelovuk.
Tako se i danas u registru Osnovnog suda kao aktivna vodi stranka DPS - Predrag Radić Banjaluka ili Srpski monarhistički savez RS, koje su već odavno prestale da djeluju.
Finansiranje stranaka: Većina političkih stranaka se finansira od svog članstva, a samo one političke partije koje imaju svoje poslanike u najvišim tijelima zakonodavne vlasti finansiraju se iz budžeta države i entiteta.
Iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu Odluke o transferu za političke stranke i koalicije budžeta FBiH, za prvi kvartal 2010. godine za finansiranje političkih partija izvojeno je 250.000 KM.
Finansiranje političkih stranaka u RS regulisano je Zakonom o finansiranju političkih stranaka iz budžeta Republike, grada i opštine. Ovaj zakon uređuje uslove, visinu i raspodjelu finansijskih sredstava iz budžeta za finansiranje redovnog rada i pokrića dijela troškova izborne kampanje političkih stranaka, koalicija, nezavisnih poslanika i odbornika, te rada poslaničkih, delegatskih, odnosno odborničkih klubova i grupa.
Iz budžeta Republike, u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka iz budžeta Republike, finansira se devet političkih partija koje imaju poslanike u Narodnoj skupštini RS.
Kako navodi Sandra Kovačević, službenik za odnose s javnošću Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, u budžetu tog ministarstva za finansiranje političkih stranaka u 2010. godini obezbijeđeno je 3,2 miliona KM.
"Zakonom je predviđeno da se budžetom obezbjeđuju finansijska sredstva u iznosu ne manjem od 0,2 odsto ukupnih budžetskih prihoda iz prethodne godine. Od tog iznosa 20 odsto se raspoređuje u jednakim iznosima političkim strankama, koalicijama ili nezavisnim odbornicima, dok se 80 odsto raspoređuje srazmjerno broju osvojenih mandata koje politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat ima u Skupštini", pojašnjava Kovačevićeva.
Dodaje da reviziju utroška budžetskih sredstava za finansiranje političkih partija vrši budžetska inspekcija koja je u sastavu Ministarstva finansija RS.
Iako se, kako ukazuju politički analitičari, još u poslijeratnom periodu u BiH, kada se podsticalo osnivanje političkih partija, trebalo demokratizovati društvo i država, ni 15 godina kasnije politička scena u BiH nije svedena na razuman broj političkih subjekata, kojih je iz godine u godinu sve više.
Loša izlaznost birača
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS 2007. godine, na kojima je deset političkih stranaka učestvovalo sa svojim kandidatom, glasalo je svega 36,93 odsto registrovanih birača. Nešto bolji bio je odziv građana na lokalnim izborima 2008. godine u BiH, koji se kretao oko 55 odsto.
Najviše stranaka u Banjaluci
Prema podacima CIK-a, u BiH je registrovano 190 političkih partija, a najviše ih je registrovano u Banjaluci, odnosno njih 92, zatim u Sarajevu 27 političkih partija. U Tuzli navodno djeluje 11 političkih stranaka, dok ih je po 10 u Mostaru i Bijeljini. Po osam partija registrovano je u Bihaću i Doboju, dok ih u Širokom Brijegu ima šest. U Zenici i Sokocu postoji po pet stranaka, a četiri ih je evidentirano u Livnu. Po tri političke stranke imaju sjedište u Trebinju i distriktu Brčko.
Smanjen broj u Srbiji
Po broju političkih subjekata, slično stanje bilo je i u Srbiji, gdje je do januara ove godine na političkoj sceni djelovalo čak 600 partija. Iako zvanično nije objavljen sadašnji broj stranaka, njihov broj je nakon nedavne preregistracije znatno smanjen, te navodno iznosi nekoliko desetina.
U Hrvatskoj 106 stranaka
Prema podacima iz Registra političkih stranaka, koji vodi Ministarstvo uprave, u Hrvatskoj je trenutno registrovano 106 političkih stranaka, kojih je samo u prošloj godini osnovano 69. Najviše političkih stranaka, njih 49, osnovano je i ima sjedište u Zagrebu.
- 4 nove političke partije registrovane za godinu dana u RS
- 10 do 15 optimalan broj političkih stranaka u BiH
- 50 odsto stranaka vjerovatno više ne funkcioniše
- 56 stranaka učestvovalo na proteklim izborima
- 92 stranke u Banjaluci
- 190 političkih partija registrovano u BiH