U posljednje vrijeme podigla se velika medijska buka zbog Prijedloga izmjena Zakona o igrama na sreću u FBiH, a najglasniji su visoki funkcioneri iz pojedinih političkih stranaka u Federaciji Amir Zukić (SDA) i Dennis Gratz (rođ. Muhamed Gračić - Naša stranka), kao i Šerif Isović, v.d. direktora Poreske uprave Federacije.
Sumnjivo neznanje pojedinih političara
Sve vrijeme zastupnici štetnih zakonskih rješenja u svojim medijskim istupanjima ističu kako "kladionice treba oporezovati", a da pri tome (namjerno) ne navode dvije veoma bitne činjenice: prva - da se predloženim izmjenama zakona ne žele oporezovati kladionice (koje već plaćaju poreze), nego još više oporezovati igrače i na uplatu i na isplatu dobitaka, a druga činjenica je da u cijelom prijedlogu aparati za igre na sreću uopšte nisu oporezovani ni na uplatu ni na isplatu.
Najglasniji među njima, Amir Zukić sa skupštinske govornice neprekidno izražava navodnu brigu za prihode budžeta, a istovremeno ne pokazuje ni najmanje interesovanja za poslovanje automata za igre na sreću i za katastrofalne poslovne rezultate "Državne lutrije BiH" od početka intenzivne saradnje sa sarajevskom ispostavom austrijskog proizvođača automata "Novomatik".
Posmatrajući samo period od posljednjih pet godina (2011 - 2015), prema zvaničnim podacima, godišnja dobit "Novomatikove" podružnice u BiH narasla je sa 1,65 miliona KM na 3,4 miliona KM u 2015. godini.
U istom periodu, dobit "Lutrije" je sa 4,3 miliona KM u 2011. godini pala na mizernih 138.246 KM u 2015. godini.
Uporednom analizom se vidi da je za pet godina "Lutrija" ostvarila dobit od ukupno tek 4,9 miliona KM. Gotovo nevjerovatan je podatak da je za isti period, na ime saradnje s "Lutrijom BiH", "Novomatik" ostvario ukupnu dobit od 11,66 miliona KM. Prećutkivanje i zanemarivanje ovako značajnih, javno dostupnih podataka budi opravdanu sumnju na spregu između "Novomatika", "Lutrije BiH" i političara koji su najglasniji u zastupanju štetnih rješenja.
Mnogo pitanja bez odgovora
Više je nego očigledno da će oporezivanje malih dobitaka od sportskog klađenja usmjeriti građane na nelegalne kladionice, prije svega na internetu, gdje takvo oporezivanje ne postoji. Ekonomske činjenice su neumoljive i njih ne mogu pobiti nikakve lobističke igre. Ukoliko se uvede dodatno oporezivanje malih dobitaka građana od sportskog klađenja, ubrzo će doći do drastičnog pada prometa domaćih kompanija, do direktnog ugrožavanja više od 6.000 radnih mjesta i do pada ukupnih prihoda budžeta od igara na sreću, uz povećanje crnog tržišta. Jedino će porasti profit kompanija koje se bave automatima, a taj profit, sigurno je, neće ostati u državi.
S obzirom na očigledne štetne posljedice po domaće kompanije i građane, javnost BiH zaslužuje da dobije odgovore na neka pitanja:
1. Da li je Amir Zukić svjestan da svojim stavovima direktno ugrožava 6.000 radnih mjesta u BiH?
2. Da li Amir Zukić zna da će gašenjem domaćih kompanija budžeti BiH biti uskraćeni za najmanje 110 miliona KM direktnih i indirektnih prihoda?
3. Da li je Amir Zukić upoznat s procjenama stručnjaka da će doći do odliva 50 do 60 miliona KM godišnje preko nelegalnih inostarnih sajtova?
4. Zašto Amir Zukić uporno izbjegava da pomene katastrofalno poslovanje "Državne lutrije" i diskutabilne poslovne odnose s austrijskom kompanijom, mada je navodno veoma zainteresovan za punjenje državnog budžeta?
5. Da li je Amir Zukić svjestan da će prateće uslužne djelatnosti i rentiranje lokala pretrpjeti ozbiljne poremećaje i gubitak od najmanje 50 miliona KM godišnje zbog njegovih neobjašnjivih jednostranih stavova?
Konačno, otvara se glavno pitanje - za čije interese radi Amir Zukić kada sve ovo nije primijetio, a navodno se bori za interese građana. Istovremeno, postavlja se i pitanje da li će se otkriti koja sve domaća i strana imena stoje iza ove, po svemu sudeći, velike koruptivne afere.
Po svemu sudeći, apetiti austrijske kompanije i njenih lobista u regionu su narasli do krajnjih granica i vidjećemo ovih dana da li se isti scenario priprema i u RS.
(NN, bizinfo.ba)