Hip-hop ples, koji je danas veoma popularan širom planete, u BiH je još u povoju, a društvo mu ne posvećuje dovoljno pažnje. Ipak, postoje i oni koji njeguju ovaj vid ispoljavanja kreativnosti i koji su u tome toliko dobri da mogu da stanu rame uz rame sa svjetskim profesionalcima.
Jedna od njih je Suzana Stojaković, državna prvakinja BiH kao solo i igračica u paru, koja je sa koleginicom Ivom Milošević na internacionalnom "Dance Festu" nedavno održanom u Novom Sadu osvojila prvo mjesto.
"U Banjaluci je sve više mladih koji su zainteresovani za ovu vrstu plesa i koji pristupaju hip-hop grupama. Nažalost, nemamo neku vrstu podrške od samog grada i države, jer se radi o jednoj vrsti mješavine plesa i sporta koja se, iskreno, baš i ne priznaje kod nas. Ali, naša mala, ali jaka grupa zaljubljenika i dalje se bori i opstaje u tome što voli", ističe mlada plesačica, jedna od članica grupe "The C.J. Team", koja je državni prvak BiH već dugi niz godina.
Iza mlade plesačice nalazi se veliki broj pehara i nagrada, koje je donijela sa evropskih i svjetskih takmičenja.
"S obzirom na to da se plesom, tačnije hip-hopom, bavim već 15 godina, jako sam zadovoljna onim što sam do sada ostvarila, mada uvijek težim ka boljem. Moja grupa 'The C.J Team' unazad 10 godina uzastopno je bila državni prvak BiH i osvajala brojne nagrade na raznim takmičenjima. S vremenom su se plesači mijenjali, ali uvijek smo imali znatne rezultate", priča Stojakovićeva.
Otkriva da su joj upravo prva takmičenja na kojima je ostvarivala uspjehe ukazala na činjenicu da ples ne smatra samo hobijem, nego jednom jako lijepom putanjom koja je vodi kroz život.
Ljubav prema hip-hopu se, kaže, rodila u najranijem djetinjstvu.
"Kao mala sam uvijek bila hiperaktivna, bila sam mali zvrk i morala sam na nešto trošiti energiju. Prošla sam kroz mnoge sportove, karate, rukomet, odbojku, ali ništa me nije uspjelo zadržati. Jednom su u mojoj osnovnoj školi počeli časovi latinoameričkog i standardnog plesa, pa sam se odlučila na upis iz čiste radoznalosti. Nekih šest mjeseci sam bila tu, svidjelo mi se, ali ne baš toliko da sam bila oduševljena. U to vrijeme se oformila jedna grupa sa mojim sadašnjim trenerom Jasminom Antić. Mnogo mi se svidjelo to što su radili pa sam odlučila da pređem u tu grupu. Danas sam veoma zahvalna samoj sebi na toj odluci", navodi Stojakovićeva.
Ljubav, sklad u životu, želja, odluka i stav koji je nesalomiv dovode vas do cilja, navodi Stojakovićeva
Iako se u početku svog treninga znala susretati i sa brojnim poteškoćama, velika ljubav prema hip-hopu dala joj je snage da savlada sve prepreke.
"Počela sam da plešem u Plesnom studiju 'Gemma', koji je tada imao sjedište u mjesnoj zajednici na Starčevici. To je bio poslijeratni period, kada su svi i dalje bili u nekom strahu, zavučeni svako u svoj dom. Sjećam se svoje majke koja me je sa baterijom noću vodila i vraćala sa treninga, pješačile smo šest kilometara u jednom smjeru po hladnoći i zimi, sve radi moje ljubavi prema plesu. Ta ljubav je toliko velika i neopisiva. Svaka prepreka je za mene bila mala. Poslije tri godine sam prešla u Plesni studio 'City Jazz', koji ima svoje sjedište, i tu sam ostala do danas. Već sam 15 godina života posvetila plesu i dalje ne odustajem od njega", poručuje talentovana Banjalučanka.
Kad je u pitanju hip-hop, ističe da je veoma je bitna fizička spremnost. Ponekad, kaže, zna biti veoma naporan, jer zahtijeva kontrolu pokreta.
"Da biste mogli da izdržite neku od koreografija, a naročito dva dana takmičenja, morate mnogo da radite na kondiciji. Pored talenta i znanja plesnih koraka, veoma je bitna fizička spremnost. Kao i u svakom drugom sportu, morate biti dobro kondiciono potkovani", govori ona.
Objašnjava i da je hip-hop kao ples karakterističan po tome što se u svakom trenutku može upotrijebiti.
"Bez obzira na to da li ste na nekoj zabavi, u klubu, na manifestacijama, ti plesni koraci uvijek dobro dođu", tvrdi Stojakovićeva.
Iako ples, kao i svaki drugi sport, zahtijeva velika odricanja, tvrdi da uspijeva da se dobro organizuje.
"Uspjela sam u isto vrijeme da završim osnovnu i dvije srednje škole sa odličnim uspjehom, da završim fakultet, da idem na treninge, seminare, takmičenja, engleski jezik i mnoge druge aktivnosti, a imam vremena i vidjeti se sa društvom. Sada uz to sve i radim i upisala sam master studije. To je mnogo obaveza, ali ljubav, sklad u životu, želja, odluka i stav koji je nesalomiv, dovode vas do cilja", poručuje uspješna Banjalučanka, pred kojom su nova državna i svjetska prvenstva.
Hip-hop kultura
Hip-hop se često opisuje kao svijet komercijalizovane rep muzike. Međutim, on podrazumijeva ples, grafite, DJ-ing i rep, elemente koji su nezavisni jedan od drugog, ali od kojih svaki ima svoju istoriju u hip-hop kulturi. Ova vrsta muzike, a i plesa, može se podijeliti na staru i novu školu.
"Hip-hop plesni oblici su se pojavili kao nezavisni i mnogi ljudi ga danas igraju bez obzira na to što imaju malo ili nikakve veze sa originalnom kulturom. Originalan igrački oblik u hip-hop kulturi su stvorili subžanrovi, a jedan od njih je brejkdens. Sve je to krenulo od crnačkih plemena, koja su u vidu svog 'provoda' i uz njima karakteristične instrumente stvarala plesne korake", navodi Stojakovićeva.
