BANJALUKA - Od 26.000 studenata koji studiraju na državnim univerzitetima u RS svega je njih desetak iskoristilo mogućnost bolonjskog procesa da završi semestar na srodnom fakultetu u inostranstvu o trošku EU.
I dok njihove kolege iz Evrope uveliko koriste prednosti bolonjskog procesa odlazeći da semestar ili godinu završe na drugim fakultetima u inostranstvu, sa Banjalučkog i Univerziteta u Istočnom Sarajevu je tek nekolicina studenata otišla "preko grane" da studiraju.
Ovakvu situaciju studenti objašnjavaju neinformisanošću i nestručnošću uprave univerziteta, dok se akademsko osoblje pravda finansijskom situacijom i nezainteresovanošću studenata.
Simo Jokanović, prorektor za nastavu i studentska pitanja na Univerzitetu u Banjaluci, kaže da za međunarodnu razmjenu ima inicijative i volje, ali da se ništa značajno do sada nije desilo.
"Imali smo jedan slučaj prošle godine kada su dvije studentice sa, čini mi se, Filozofskog fakulteta došle sa odslušanim semestrom na njemačkom univerzitetu, pa su imale veoma mnogo poteškoća da im ti ispiti budu priznati", priča Jokanović, naglašavajući i da je opšta finansijska situacija teška.
On predlaže da za ovaj posao treba da bude otvorena posebna kancelarija pri Univerzitetu koja će služiti samo za poslove razmjene studenata, te da tom projektu, kada zaživi, treba da bude posvećena puna pažnja.
"Sistem mora biti razrađen tako da se studentu podudari studijski program koji uči ovdje sa programom koji želi da pohađa u inostranstvu, kako kasnije ne bi imao ovakvih problema, da mu se to ne prizna. Naravno, finansijska situacija je teška i vi znate da je to sada teško izvodljivo", napominje Jokanović.
Bolonjska deklaracija, inače, predviđa da do 2020. godine bude dostignuta cifra od 20 odsto studenata koji će biti mobilni i to na svim univerzitetima potpisnicimam Bolonjske deklaracije. Sudeći po broju studenata koji su otišli na razmjenu od mogućih 26.000, koliko ih otprilike ima u RS, teško da će ova brojka biti dostignuta.
Mitar Novaković, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da su tri do četiri studenta sa ovog univerziteta bila na razmjeni, ali je ona kratko trajala, te ističe da je ovo proces koji kod nas tek sada počinje i da treba vremena da se osposobi i zaživi.
"Bio je jedan student stomatologije koji je bio na Univerzitetu u Barseloni i on je ostao malo duže i nakon povratka rekao je da je jako zadovoljan svojim boravkom. Mi imamo potpisane ugovore sa 35 univerziteta iz regiona i svijeta, a neki studenti su zainteresovani za to, ko hoće on to i prati, a ima i onih koje ne interesuje ništa", kaže Novaković, ističući da do sada nijedan strani student nije došao na razmjenu, jer, ipak, uslovi za to, kako kaže, "treba da budu malo popravljeni".
Milan Petković, predsjednik Unije studenata RS, kaže da domaći univerziteti nisu prilagođeni programu međunarodne razmjene studenata, te da pod hitno mora nešto biti urađeno po tom pitanju.
"Formalno, mi možemo ići na sve univerzitete sa kojima je takav međunarodni ugovor potpisan, ali studenti nisu uopšte informisani o tome jer fakulteti su ti koji treba da vode brigu o informisanosti. Drugo, EU očekuje kada je razmjena u pitanju da i njihovi studenti mogu da dođu ovdje da slušaju nastavu, a ne znam kako će je slušati kad naši profesori ne znaju engleski. Prošle godine su dolazili studenti iz Bugarske i mogli su pratiti nastavu samo zato što su znali srpski i što je nastava bila na srpskom jeziku", objašnjava Petković.
Uslov za EU
Osman Topčagić, ambasador BiH pri EU, objašnjava da se jedan od uslova za ulazak u EU, doduše formalni, sastoji iz direktnih kontakata i razmjena iskustava sa građanima zemalja članica EU, te napominje da je jedan od najboljih načina za ostvarivanje takvih ciljeva studiranje u nekoj od zemalja EU.
"Preko programa Erazmus, u koji je BiH uključena, apsolutno je sve plaćeno, i hrana i stanovanje i studiranje, studenti se tretiraju kao domaći. Ne bih znao da kažem zašto je tako mali broj studenata na programu razmjene", kaže Topčagić.