BANJALUKA - Čak 60 odsto apsolvenata i skorijih diplomaca u RS nema aktivno znanje nijednog stranog jezika, iako je to danas jedan od osnovnih uslova za zaposlenje.
Naime, ovo je rezultat ankete koju je među studentima Banjalučkog univerziteta na uzorku od 300 apsolvenata i skorijih diplomaca sproveo Centar za razvoj karijere Banjaluka.
Profesori i članovi studentskih organizacija smatraju da je to porazan rezultat i da su potrebna sistemska rješenja od samog početka osnovnog obrazovanja, dok su poslodavci mišljenja da poznavanje stranih jezika nije baš presudno kod zapošljavanja.
Mirko Banjac, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS, rekao je da ovi podaci govore o problemima u školstvu.
"Ne možemo računati na bilo kakav razvoj bez podizanja kvaliteta, prije svega u osnovnoj školi, gdje se mora postići kvalitet znanja jezika, a mora se reći da je jedan broj nestručnih nastavnika ušao u nastavu engleskog jezika u osnovnim školama", rekao je Banjac i dodao da je jezička kultura u RS, po ovim podacima, slabo razvijena.
On je naveo da zemlje u okruženju imaju strani jezik uveden od prvog razreda osnovne škole, a da je kod nas još od trećeg razreda, te da nikom još nije jasno zašto je to tako.
"Jezik treba spustiti na nivo učenja u prvom razredu osnovne škole i pojačati kvalitet nastave preko kvaliteta kadra, što će se kasnije reflektovati i na srednju školu i na fakultet", smatra Banjac.
Kako je rekao Stevan Milić, predsjednik Sindikata obrazovanja RS, na posljednjoj konferenciji o obrazovanju je zaključeno da znanje na svim nivoima i oblastima obrazovanja nikada nije bilo na nižim granama.
"Takav je i slučaj sa stranim jezicima", smatra Milić.
Gordan Balaban, predsjednik Unije studenata RS, rekao je da veliki broj studenata svojim ličnim sredstvima pohađa kurseve stranih jezika, jer je znanje stečeno u obrazovnim institucijama nedovoljno.
"Defitivno, na fakultetima se stiče nedovoljno znanje, a to ne čudi jer na Banjalučkom univerzitetu nenormalno mali broj profesora stranih jezika predaje na čak 16 fakulteta", rekao je Balaban.
Ujedno je naglasio da su podaci ove ankete poražavajući te ukazao na nedostatak sistemskog rješenja.
"Moramo imati, prije svega, srednjoškolce koji imaju dobro znanje stranih jezika kako bi ga na fakultetima još dodatno izbrusili. Dakle, mora se krenuti iz početka, od sličica u vrtićima, pa do kvalitetnijeg učenja jezika u osnovnoj i srednjoj školi", rekao je Balaban.
Nije presudno
Prema riječima Ranka Milića, predsjednika Unije udruženja poslodavaca RS, nepoznavanje stranih jezika s jedne strane predstavlja problem, ali navodi da postoje zanimanja koja ne zahtijevaju njegovo poznavanje.
"Činjenica je da u eri kompjuterskih tehnologija znanje stranih jezika treba da se podrazumijeva, tako da je to s jedne strane hendikep, ali nije presudan za buduća zaposlenja, jer se da naučiti nakon studija", rekao je Milić i dodao da se s fakulteta ne može donijeti aktivno znanje jezika.