Razvijanje proizvodno-poslovnih zona u Republici Srpskoj predviđeno je Strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća za period od 2006. do 2010. godine, koja predviđa stavljanje u funkciju prostornih resursa i infrastrukturu RS ka ekonomskom razvoju.
Nikola Vukmirović, direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, kaže da se razvojem proizvodno-poslovnih zona stvaraju uslovi za otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje stranih investitora.
On ističe da u procesu povećanja broja malih i srednjih preduzeća na domaćim prostorima, kao i povećanja broja zaposlenih, jednu od ključnih uloga ima preduzetnička infrastruktura.
"Prostorno-tehnička infrastruktura, a posebno poslovne zone, predstavlja značajan oblik preduzetničke infrastrukture. U narednom periodu poslovne zone, koje treba da se razviju na domaćim prostorima, omogućiće brzo investiranje, odnosno što lakša i što brža strana ulaganja u nove kapacitete, te otvaranja novih radnih mjesta, odnosno zapošljavanje radne snage", objašnjava Vukmirović.
Navodi da je za poslovnu zonu potrebno obezbijediti adekvatno opremljene prostore i prateću komunalnu infrastrukturu.
"Uz to, potrebno je uraditi kvalitetne projekte poslovnih zona, što je veoma bitno, jer ćemo u protivnom doći u situciju da se poslovne zone ne mogu koristiti, odnosno pružiti adekvatne efekte, kakvi se od njih očekuju. Ranije smo imali takav slučaj sa slobodnim carinskim zonama. Zbog toga što se tim zonama nije dovoljno dobro planski pristupilo, a projekt nije dovoljno dobro izrađen, carinske zone su slabo iskorištene i nisu opravdale svoju funkciju", navodi Vukmirović.
Kaže da u pravcu podsticanja razvoja poslovnih zona djeluje Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća u saradnji s lokalnim agencijama, nadležnim ministarstvima, a posebno u saradnji s ekspertskim timom iz Slovačke, koji je odnedavno prisutan na području RS. Uspostavljeni su i kontakti s konsultantima iz Hrvatske, Njemačke i drugima.
"Republička agencija je u saradnji sa slovačkim konsultantskim konzorcijumom 'Menadžer servis' i 'Finekon' i njemačkom Agencijom za međunarodnu saradnju GTZ, uradila analizu sadašnjeg stanja u vezi sa stvaranjem uslova za razvoj poslovnih zona. Mnoge opštine su na našu inicijativu pristupile stvaranju uslova za izgradnju poslovnih zona, ali je kod tog procesa izuzetno važno da budu iskorištena pozitivna iskustva onih zemalja koje su ušle u EU, odnosno koje imaju bogato iskustvo u izgradnji, projektovanju i podizanju poslovnih zona", navodi Vukmirović.
Jedna od dvije velike poslovne zone, koje su u planu za RS, bila bi uz Banjaluku, a druga uz Bijeljinu, jer, kako navodi Vukmirović, ovi gradovi imaju najbolju lokaciju za tako velike zone.
"U druge gradove, kao što su Prijedor, Gradiška i Trebinje, bile bi smještene zone srednje veličine, koje su namijenjene za različite vrste proizvodnje. Na primjer, poslovne zone, koje bi bile uz Gradišku, obuhvatale bi tri oblasti, odnosno berzu i prodaju poljoprovrednih proizvoda. U drugoj zoni bi bila industrijska proizvodnja, a u trećoj uslužna djelatnost, odnosno banke, turističko-ugostiteljski objekti, prodavnice i drugo", kaže Vukmirović.
Navodi da se investitoru, putem poslovnih zona na različite načine izlazi u susret.
U cilju razvoja poslovnih zona prvo su određene lokacije, zatim su izgrađeni prilazni putevi, a mnoge opštine su već otkupile značajan dio privatnog zemljišta.
"Za neke poslovne zone su već prostori ograđeni, pripremljene su i službe za stručno-tehničku pomoć, čuvarske službe i službe za finansijsku pomoć. Takođe, postoji i varijanta revitalizacije nekih objekata u kojima su bile smještene djelatnosti koje su propale", navodi Vukmirović.
Ističe da je važno da se radi po projektu, odnosno da to rade eksperti i stručnjaci.
"Od slovačkih i drugih konsultanata očekuje se da promovišu zone za koje vrše konsalting projektovanja, te da na taj način privuku direktne investitore. U Slovačkoj mnogo gradova više uopšte nema nezaposlenih, nego čak deficit radne snage, jer su tamo došle velike kompanije kao što su KIA, 'Folksvagen', 'Ford', pa i kompanije visokih tehnologija, kao što je 'Samsung'", objašnjava Vukmirović.
Smatra da se do sada u RS nedovoljno stručno radilo na projektovanju poslovnih zona, jer u tome nemamo dovoljno iskustva i znanja.
"Kada dolazi strani investitor, on traži da u vrlo kratkom roku dobije sve potrebne dozvole, a to je moguće izvesti samo putem poslovnih zona. Poslovne zone omogućavaju i pružanje stručno-tehničke pomoći, olakšavaju u međusobnom povezivanju i usklađivanju izgradnje kapaciteta, a što je važno, vrše nadzor nad sprovođenjem projekta", objašnjava Vumirović.
On dodaje da je po projektu potrebno utvrditi koje djelatnosti moraju i mogu biti u jednoj zoni, odnosno moraju se razdvojiti oblasti koje ne smiju biti u istoj zoni, kao što su proizvodnja hrane i hemijska industrija.
Uskoro će u organizaciji Ministarstva privrede, energetike i razvoja RS, te Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS biti održan okrugli sto, na kome će precizno biti utvrđeni pravci razvoja poslovnih zona u RS, te način stimulisanja investitora.