BANJALUKA, NOVI GRAD - U toku ovog mjeseca počeće proljećnje pošumljavanje širom Srpske, a ove godine "Šume RS" planiraju da posade 1.359.000 sadnica i to uglavnom autohtonih vrsta sadnog materijala, kao što su jela, smrča, bijeli i crni bor i hrast.
Svake godine se 21. mart obilježava kao Svjetski dan šuma, a ovogodišnja tema je "Zdrave šume za zdrave ljude", i dok samo jedan hektar šume godišnje proizvede 800 tona kiseonika, šume u Republici Srpskoj rasprostiru se na oko 1,1 milion hektara i godišnje obezbijede oko 875 miliona tona kiseonika.
Kako su potvrdili za "Nezavisne novine" iz "Šuma RS", ukupna vrijednost radova pošumljavanja i popunjavanja šumskih kultura iznosi 4.689.180 KM.
"Planirano je pošumljavanje sadnicama u ovoj godini na površini od 621 hektar i popunjavanje kultura na 88 hektara. Prema planovima organizacionih dijelova, najviše sadnica predviđeno je u ŠG 'Gorica' Šipovo, Centru za gazdovanje kršom Trebinje, ŠG 'Romanija' Sokolac i ŠG 'Sjemeć' Rogatica", rekli su iz "Šuma RS".
Navode da je asortiman sadnog materijala veoma raznovrstan, a za pošumljavanje se, osim navedenih, koriste i hrast kitnjak i lužnjak, bukva, razne vrste plemenitih lišćara i voćkarica.
Ističu da početak radova na pošumljavanju zavisi od vremenskih uslova, ali uglavnom počinju u drugoj polovini marta, a jesenji dio u septembru.
"Sa stanovišta biodiverziteta, vodi se računa o očuvanju mješovitosti sastojina, a u onim šumskim kompleksima gdje je ona narušena vještački, obnovom se teži ponovnom uspostavljanju", rekli su iz ovog preduzeća za "Nezavisne novine" i dodali da se šumsko-uzgojni radovi uglavnom izvode vlastitom radnom snagom, a po potrebi se angažuje i lokalno stanovništvo.
Prema njihovim riječima, šumsko-uzgojni radovi se izvode u proljeće i jesen, a većina šumskih gazdinstava ovu vrstu radova planira u jesenjem dijelu, i to zbog boljeg uspjeha pošumljavanja, a na osnovu ranijih iskustava, jer je procenat izvršenja u proljećnom dijelu znatno manji.
Kako kažu, šumsko-uzgojni radovi planiraju se prema obavezi propisanoj važećim šumsko-privrednim osnovama, u planu šumsko-uzgojnih radova za svako šumsko gazdinstvo pojedinačno, a finansiraju se iz sredstava proste i proširene reprodukcije.
"Kako su šumsko-uzgojni radovi jedan od najbitnijih segmenata rada Javnog preduzeća, značajan dio radova i proširene reprodukcije šuma JP finansira iz neutrošenih sredstava proste reprodukcije, dobiti, donacija i slično. Za potrebe izvođenja pomenutih radova koristi se isključivo sadni materijal proizveden u rasadnicima Javnog preduzeća", dodaju iz "Šuma RS".
Inače, sjemensko-rasadnička proizvodnja je organizovana kroz Centar za sjemensko-rasadničku proizvodnju Doboj i rasadnicima u sastavu Centra za gazdovanje kršom Trebinje, a u sastavu Centra iz Doboja posluje pet rasadnika, u Nevesinju, Brčkom, Doboju, Šekovićima i Prijedoru, dok su u okviru Centra iz Trebinja rasadnik mediteranskih vrsta u Trebinju i rasadnik u Nevesinju.
Dodaju da pošumljavanje po osnovu proširene reprodukcije šuma zavisi od sredstava koje je dodijelilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a shodno zakonskim odredbama, dok raspodjelu namjenskih sredstava proširene reprodukcije šuma vrši resorno ministarstvo, na osnovu raspisanog javnog konkursa najmanje jednom godišnje.
Tako je, prema riječima Vladislava Zgonjanina, tehnologa uzgoja i zaštite šuma u Šumskoj upravi Novi Grad, na parcelama kojima gazduje ova uprava planirano pošumljavanje 2,5 hektara.
Kako kaže, dva hektara biće pošumljena javorom, a 0,5 hektara smrčom.
"Prošle godine je pošumljeno 1,5 hektara. Posađeno je 3.000 sadnica crnog bora i 1.500 sadnica smrče. Prošle godine požarima su bila zahvaćena četiri odjela šumskih površina, te pričinjena šteta iznosi 33.576 KM ", rekao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.